Samo prošlog mjeseca kratki film „Kokoška“ koji se događa u opsjednutom Sarajevu, inače dobitnik prošlogodišnjeg europskog „Oscara“, dobio je osam novih nagrada na festivalima po svijetu. Nagradu na festivalu u Iračkom Kurdistanu ekipa je solidarno donirala tamošnjem NGO-u koji se brine za kurdsku djecu.
Hrvatsko-njemačka koprodukcija, petnaestminutni film o djevojčici u opsjednutom Sarajevu koja za rođendan dobija kokošku, po scenariju i u režiji rođene Sarajke, a sada Londončanke Une Gunjak nastavlja svoj vrlo uspješni pohod po festivalima u svijetu.
Sa njom zbog vremenske razlike nismo mogli razgovarati, jer ona upravo drži predavanja u Kini, ali o uspjesima filma „Kokoška“ za naš radio govori Siniša Juričić iz „Nukleus filma“ koji je bio hrvatski koproducent filma.
„Sa filmom smo od njegove premijere u Cannesu u petom mjesecu prošle godine do sada obišli oko 200 festivala i osvojili nekih pedesetak nagrada, od kojih svakako treba spomenuti Europsku filmsku nagradu, „Zlatko srce Sarajeva“, osvojili smo velike festivale u Americi kao što su San Francisco, Seattle i Austin, bili smo na Sundanceu, tako da film ima svoj vrlo lijepi put koji još uvijek traje“, navodi Juričić.
Gdje leži snaga ovog filma koju su svi ti žiriji prepoznali, pitali smo Juričića.
„Stvar je u tome da je Una u tih 15 minuta uspjela kondenzirati jednu situaciju koja se najvjerojatnije upravo događa u Siriji, prije 25 godina događala se kod nas, a za 5 godina događat će se na nekom trećem mjestu. Uspjela je prenijeti priču koja ne samo da je univerzalna, nego je i strahovito jaka. Uspjela je prenijeti priču o odrastanju jedne djevojčice u jednoj situaciji. A to što se događa u filmu je situacija nakon koje – na žalost – više ne možeš ostati dijete“, konstatira Juričić.
I zato ljudi taj film prepoznaju.
„Obišli smo cijelu Europu, Ameriku, Aziju, film je bio posvuda! Jedna od tih osam nagrada koja se dogodila baš prošli tjedan na festivalu u Duhoku, mjestu u Iračkom Kurdistanu. Tamo smo kao nagradu osvojili 5.000 dolara koje smo solidarno kao ekipa filma odlučili pokloniti jednom kurdistanskom NGO-u koji se brine za djecu Kurdistana“, napominje Juričić.
„Radi se o vrlo pravom i vrlo legitimnom proizvodu suvremenog europskog filma“, kaže o uspjehu „Kokoške“ ravnatelj Hrvatskog audiovizuelnog centra, i sam režiser, Hrvoje Hribar.
„Tema je univerzalna, vezana za nešto što svi sućutno razumiju, a to je drama Sarajeva, tako da su se sve stvari skupile na jednom mjestu, i film je zaista veliki festivalski hit. Mi ga vidimo kao dio cijele naše plime filmova koji su se pojavili u zadnjih godinu dana i koji zaista na sebe privlače festivalsku, a donekle i distributersku pozornost po Europi i svijetu, i dosta se ugodno s time osjećamo“, komentira Hribar.
Film je hrvatska koprodukcija, sniman u Zagrebu i sufinanciran hrvatskim sredstvima. Međutim, film nije primjereno prezentiran hrvatskoj publici, osim uskom krugu posjetitelja festivala, jer Hrvatska televizija nije zainteresirana za njegovo prikazivanje, kaže Juričić.
„To je s jedne strane strahovito neprofesionalno, a sa druge strane strahovito tužno, zato što smo prvi puta u povijesti osvojili europskog „Oscara“ i taj film široka publika nije imala prilike vidjeti, makar u okviru neke specijalizirane filmske emisije. Postoji sada već novi film 'Piknik' kojega je radio kolega Jure Pavlović koji je opet sjajan, koji opet ide po festivalima, opet osvaja nagrade i opet neće biti prikazan na Hrvatskoj televiziji. Jer jednostavno hrvatska televizija nema interesa za takve proizvode“, ocjenjuje Jurčić.
Hribar pak kaže kako se mnogo u Hrvatskoj učinilo za europski i kratki film spašavanjem pedesetak lokalnih kina po Hrvatskoj i njihovim digitaliziranjem, sa specijaliziranim programima.
„I mislim da su nove generacije stvarno zavoljele kratki film kroz akcije kao što je 'Najkraći dan' u svakom dvanaestom mjesecu i redovno programiranje kratkog i animiranog filma u redovni repertoar, i čini mi se da će nove generacije polako razabrati da film nisu samo holivudski spektakli. Ovo što se sada događa sa 'Zvizdanom', dakle da jedan pravi europski art film koji nije previše zabavan, koji nije previše duhovit, koji nije previše plitak obara rekorde gledanosti, to znači da se nešto ključno promijenilo i u doživljaju filma od strane najšire publike u Republici Hrvatskoj“, smatra Hribar.
U „Nukleus filmu“ su nam kazali i kako je završeno snimanje fima „Houston, we have a problem“ Žige Virta o navodnom jugoslavenskom svemirskom programu, kako se njegovo festivalsko prikazivanje očekuje na jesen ili u zimu, i kako je ovo prva originalna produkcija HBO Adria. Jedan od sufinancijera je opet Hrvatski audiovizualni centar.
