Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) otvorila je prvi samit o narodnoj medicini, te su rekli da nastoje prikupiti dokaze i podatke kako bi omogućili sigurnu upotrebu takvih tretmana.
Lijekovi iz narodne medicine su "prva opcija za milione ljudi širom svijeta", rekla je zdravstvena agencija Ujedinjenih nacija.
Razgovori koji se održavaju u Indiji okupljaju donosioce odluka, ali i akademike sa ciljem "mobiliziranja političke posvećenosti i aktivnosti koje su zasnovane na dokazima".
"WHO radi na izgradnji dokaza i podataka za informiranje o politikama, standardima i propisima za sigurnu, isplativu i pravednu upotrebu narodne medicine", rekao je na otvaranju samita šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Narodna medicina mogla bi premostiti "praznine u pristupu" zdravstvenoj zaštiti, ali vrijedi samo ako se koristi "na odgovarajući način, efikasno i iznad svega, sigurno na osnovu najnovijih naučnih dokaza", upozorio je Tedros ranije.
No, našli su se na udaru kritičara na internetu koji ih optužuju za naučno potvrđivanje pseudonauke nakon što su u postu na društvenim mrežama pitali pratioce da li koriste niz tretmana, uključujući homeopatiju i naturopatiju.
Iz WHO-a su kasnije u objavi na platformi X rekli da su čuli "brige" i složili se da je njihova poruka " mogla biti bolje artikulisana".
Dvodnevni globalni samit WHO-a o narodnoj medicini održava se uz sastanak ministara zdravlja G20 u indijskom gradu Gandhinagar.
"Važno je razumjeti koji se sastojci nalaze u tradicionalnim lijekovima, zašto djeluju u nekim slučajevima... i što je važno, moramo razumjeti i identificirati koji tradicionalni lijekovi ne djeluju", rekao je nobelovac i predsjedavajući Naučnog vijeća WHO-a Harold Varmus na samitu.
Samit, koji bi trebao postati redovan događaj, uslijedio je nakon prošlogodišnjeg otvaranja Globalnog centra WHO-a za narodnu medicinu u Indiji.
Iako se narodni lijekovi naširoko koriste u nekim dijelovima svijeta, također su predmet žestokih kritika.
WHO definiše narodnu medicinu kao znanje, vještine i prakse koje se koriste za održavanje zdravlja i prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje fizičkih i mentalnih bolesti s vremnena na vrijeme.
No, mnogi tretmani nemaju dokazanu naučnu vrijednost.
"Unaprjeđenje nauke po pitanju narodne medicine trebalo bi se pridržavati istih rigoroznih standarda kao iu drugim poljima zdravlja", rekao je šef istraživanja WHO-a John Reeder.
Od 194 države članica WHO-a, 170 je priznalo da koriste narodnu i komplementarnu medicinu od 2018. godine, ali samo 124 je izjavilo da imaju zakone ili propise za upotrebu biljnih lijekova, dok je samo polovina imala određene nacionalne politike o takvim metodama i lijekovima.
"Prirodno ne znači uvijek sigurno, a vijekovi upotrebe nisu garancija efikasnosti; stoga se moraju primijeniti naučne metode i procesi kako bi se osigurali rigorozni dokazi koji su potrebni", navodi WHO.
Oko 40 posto odobrenih farmaceutskih proizvoda koji se trenutno koriste potiču od "baze prirodnih proizvoda", kažu iz Svjetske zdravstvene organizacije.
