Više desetaka tisuća ljudi u koloni sjećanja i u špaliru koji je okruživao kolonu obilježilo je 28. obljetnicu sloma hrvatske obrane Vukovara i masovnih ratnih zločina koji su tada uslijedili.
Kolona sjećanja prošla je gradom od vukovarske bolnice do poljoprivrednog dobra Ovčara gdje su nakon pada grada pripadnici srpskih snaga ubili ranjenike, vojnike i civile izbolnice, njih najmanje 264.
Okrenutost budućnosti, ali i utvrđivanje istine i procesuiranje ratnih zločina, to su prioriteti hrvatske Vlade oko Vukovara, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković u Vukovaru. Novinare je zanimalo što se radi na rasvjetljavanju sudbine preko 500 Hrvata nestalih nakon pada gradačija sudbina još nije razjašnjena .
"Radimo jako puno na rješavanju sudbine nestalih, vodimo dijalog sa susjednim zemljama i međunarodnom zajednicom i državne institucije neće stari dok se to pitanje ne riješi", kazao je Plenković.
Podaci iz Beograda i napredak Srbije ka EU
Novinari su pitali - kako po općoj ocjeni nema ozbiljnijeg napretka bez suradnje Srbije - je li sklon blokadi srpskih pristupnih pregovora kako bi Hrvatska došla o informacija o nestalima.
Naime,11. studenog je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u predstavljanju svog programa najavila da će "pronalaženje nestalih u Domovinskom ratu postaviti kao uvjet za daljnji napredak Srbije u pregovorima za ulazak u EU."
"To pitanje rješavamo već dugi niz godina", odgovorio je hrvatski premijer.
"Mislim da treba doći do političke volje da se oni podaci koji postoje u Beogradu dostave Hrvatskoj, da konačno doznamo sudbinu svih naših ljudi. Što se tiče puta Srbije prema EU, on je i ovako i onako vrlo striktan, pun uvjeta, pod novom metodologijom i trajat će jako dugo. A ovo su takozvana temeljna pitanja koja se trebaju rješavati u okviru poglavlja koja se odnose na temeljna prava", pojasnio je Plenković.
- Hrvatski državni vrh u Kninu: Naglasak na nestalima
- Hrvatska proziva Srbiju za nesuradnju oko nestalih
Naime, u Hrvatskoj se vjeruje da službeni Beograd ima dokumentaciju o sudbini tih ljudi, okolnostima njihove najvjerojatnije smrti i mjestu ukopa.
Po podacima hrvatskih nevladinih udruga, godišnje se identificira oko 80 osoba, a od toga su velika većina Srbi, kazala je predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila Ljiljana Alvir. Hrvatske državne institucije ne izlaze sa nacionalnošću identificiranih osoba.
Demagogija i žrtve
Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac je - kao i na obilježavanje obljetnice "Oluje" u Kninu - u Vukovar stigao dan ranije i položio jedan vijenac na Ovčari , a drugi u pravoslavnoj Crkvi sv. Nikolaja. To je vukovarskom gradonačelniku Ivanu Penavi, iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) bio povod za još jedan napad na njega.
"Radi se o čistoj velikosrpskoj demagogiji, ali u celofanu", kazao je Penava.
Pupovac je odbio kritike i poručio:
"Te žrtve ne smiju biti motiv za obnavljanje bezumlja i mržnje, kao što se nerijetko događa."
Kako zapravo pomoć Vukovaru?
Ove se godine u istupima političara ekonomiju Vukovara spominjalo malo ili nimalo, osim rada na tome da Vukovar zbog svog stradanja u ratu bude izuzet od europskih pravila, pa da mu budu otvoreni europski fondovi.
"To je samo još jedan dokaz da kod političara ne postoji vizija kako pomoći Vukovaru, nego ga samo koriste za prikupljanje političkih poena. Razvoj Vukovara talac je predstava političkih lidera srpske manjine i HDZ-ovih gradskih vlasti, koje su još odgovornije,jer imaju vlasti moć u svojim rukama", kaže za naš program vijećnica oporbenih socijaldemokrata u vukovarskom Gradskom vijeću Biljana Gaća.
"Tako da je žalosno da se više ne spominje 'Borovo', da se više ne spominje vukovarska luka kao najveća riječna luka u Hrvatskoj, sukladno tome i neki drugi kapaciteti i proizvodni pogoni, nego se i dalje vode ideološke bitke. To je poruka onima koji su planirali ostati i boriti se da ne znam hoće li tu više za njih biti mjesta", upozorava gradska vijećnica i predsjednica Foruma mladih SDP-a Biljana Gaća.
Nekoliko stotina kilometara dalje, u selu Škabrnja u zadarskom zaleđu - komemorira se danas pad hrvatske obrane sela, kada su u jednom danu poginula ili ubijena 43 hrvatska civila i 15 pripadnika Zbora narodne garde.
Centar za suočavanje s prošlošću Documenta u posebnoj izjavi izrazio je pijetet prema žrtvama Vukovara i Škabrnje i pozvalo na učinkovitije procesuiranje ratnih zločina.
Opsada Vukovara trajala je tri mjeseca, a neprekidni napadi avijacije i tenkova JNA i pješadije JNA, dobrovoljačkih paravojnih jedinica iz Srbije i paravojnih postrojbi hrvatskih Srba trajali su od 14. rujna do pada grada 18. studenog.
Grad je branilo ukupno 1.800 ljudi. U ta tri mjeseca i danima nakon ulaska JNA i paravojnih postrojbi u grad poginulo je ili ubijeno 2.717 osoba, a još 531 osoba vodi se kao nestala.
Facebook Forum