"Dosta smo promijenili prirodu, ona nam to vraća na negativne načina. Ako se ne opametimo brzo, biće još rigoroznija. Moramo se opametiti", naglasio je za Radio Slobodna Evropa meteorolog Bakir Krajinović, komentarišući razorno nevrijeme koje je pogodilo zemlje Zapadnog Balkana.
Svijet je zahvaćen ekstremnim vrućinama, a Azija, Evropa i Sjedinjene Države suočavaju se s veoma visokim temperaturama. Slične klimatske prilike zahvatile su i prostor Zapadnog Balkana, gdje su temperature dostizale i do 42 stepena Celzijusove skale.
Nakon vrućeg vala, u noćima 18. i 19. jula regiju je pogodilo snažno nevrijeme praćeno munjama, grmljavinom, desetine hiljada ljudi je ostalo bez struje, a zabilježeno je i šest smrtnih slučajeva.
Sva četiri godišnja doba su jasno izdiferencirana na našem prostoru, ali postoji određena vjerovatnoća za pojavom elementarnih nepogoda kakvim smo svjedočili. Zašto?
Zašto je nevrijeme bilo toliko snažno?
Jedno objašnjenje je da se radi o superćelijskoj oluji.
Superćelijske oluje nastaju kada hladna vazdušna masa stigne na pregrijano tlo, što uzrokuje ekstremnu termičku nestabilnost atmosfere.
Regija Zapadnog Balkana bila je izložena upravo takvim vremenskim uslovima, velike vrućine na jugu a na sjeveru se osjetio uticaj vlažnog vazduha sa Atlantika. Sudaranje te dvije vazdušne mase zbog velike razlike u temperaturi dolazi do jakih superćelijskih oluja.
Superćelijske oluje su rijetke, ali imaju tendencije naprave opasne vremenske neprilike poput snažnih i razornih vjetrova, krupnog grada, a ponekad i tornada.
Superćelijske oluje se mogu javiti u bilom kom kraju svijeta.
Iako su najčešće u Sjedinjenim Državama, pojava ovakvih oluja nije rijetkost za Evropu. Prema podacima Evropske baze za teške vremenske uslove (ESWD) godišnje bude zabilježeno od 300 do 500 izvještaja o tornadu. Sezona tornada na prostoru Evrope najčešća je maja do avgusta.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), Bakir Krajinović, meteorolog i stručnjak za klimatske promjene Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) Bosne i Hercegovine rekao je da svjedočimo rezultatu porasta temperature zraka usljed promjene klime na zemlji, što dovodi do toga da su nepogode češće i intenzivije.
Iz ekstrema u ekstrem
"Početkom sedmice imali smo temperature i do 42 stepena, a samo dva dana poslije imali smo elementarnu nepogodu i superćeliju koja je donijela između 20 i 50 litara kiše, vjetrove od 60 - 100 kilometara na sat, grmljavinu, grad i smrtne slučajeve. Ista superćelija je prouzrokovala ove probleme", naveo je sagovornik Radija Slobodna Evropa.
Cijela regija je podložna promjenama, i u budućnosti moramo biti spremni na sve češću inteziviju pojavu ovakvih situacija, navodi.
"Dosta smo promijenili prirodu, ona nam to vraća na negativne načina. Ako se ne opametimo brzo, biće još rigoroznija. Moramo se opametiti", istakao je Krajinović.
Kratkoročno, upozorava Krajinović, moramo biti spremni na ovakve ekstremene, što podrazumijeva period do kraja kalendarskog ljeta, ali i kalendarske godine.
"Nas je klima naučila u posljednjih 135 godina sistematskog mjerenja da po tim podacima moramo očekivati elementarne nepogode. Priroda je najbolja učiteljica, ono što se dogodilo jednom, dogodit će se opet", navodi Krajinović.
Podsjeća da se temepraturni rekord od prošle godine već izjednačio, atmosfera se drastično promijenila i drastično djeluje na naše društvo.
"U dva dana imali smo nepogodu koja se proširila od Slovenije, preko Hrvatske, BiH i Srbije. Za šest sati je cijeli region bio pogođen superćelijom koja je napravila toliko problema. Klimatolozi su dokazali da se klima promijenila, jasno je rečeno šta se promijenilo i u kojem pravcu sve ide. Nismo spremni na ono što nas očekuje. Nije ovo izolovan slučaj, cijela regija, planeta nije svjesna rizika promjene klime", zaključio je.
Ekstremna toplota koja je uslijedila prije i poslije nevremena utiče na zdravlje na nekoliko načina.
Koji su rizici po zdravlje ljudi?
Iscrpljenost toplotom može uključivati vrtoglavicu, glavobolju, drhtavicu i žeđ, može pogoditi svakoga i obično nije ozbiljna, pod uvjetom da se osoba rashladi u roku od 30 minuta.
Ozbiljnija verzija je toplotni udar, kada temperatura tijela pređe preko 40,6 stepeni Celzijusa. Tu je neophodna hitna medicinska pomoć i jer može dovesti do dugotrajnog oštećenja organa i smrti.
Simptomi uključuju ubrzano disanje, konfuziju ili napade i mučninu.
Koje su najrizičnije skupine?
Neki ljudi su ranjiviji, uključujući mlade bebe i starije ljude, kao i osobe koji moraju ostati aktivne ili su izloženiji vanjskim uslovima, kao što su beskućnici.
Postojeća zdravstvena stanja kod, uključujući respiratorne i kardiovaskularne bolesti, kao i dijabetes, također se mogu pogoršati zbog vrućine.
Globalno, procjenjuje se da je nešto manje od pola miliona smrtnih slučajeva godišnje uzrokovano prekomjernom toplinom, prema studiji iz 2021. u The Lancet-u, iako nedostaju podaci iz mnogih zemalja s niskim prihodima.
Čak 61.000 ljudi je možda umrlo u Evropi tokom toplotnih talasa prošlog ljeta, a strahuje se da će se ponoviti ove sezone.
"Toplotni talasi su tihi i nevidljivi ubica. Ne vidimo često njihov uticaj na ljudsko zdravlje dok se statistika smrtnosti ne objavi mnogo mjeseci kasnije", rekla je profesorica Liz Stephens, istraživačica klimatskih rizika i otpornosti na britanskom Univerzitetu Reading, prenosi agencija Reuters.
Manje uočljivi rizici
Zagađenje vazduha takođe predstavlja zdravstveni rizik, sa ozbiljnim potencijalnim efektima dima od šumskog požara, uključujući upalu i oštećenje tkiva.
Vrućina također može dovesti do niske porođajne težine bebe i prijevremenog porođaja kod trudnica, pokazalo je niz studija.
Postoje i manje očigledni rizici. Dr Vikki Thompson, naučnica za klimu iz Kraljevskog holandskog meteorološkog instituta, kaže da ekstremne vrućine često doprinose slabijem mentalnom zdravlju, kao i porastu saobraćajnih nesreća i utapanja.
Toplotni talasi su jedna od najsmrtonosnijih prirodnih opasnosti, rekla je ona.
Tajming je ključan
Stručnjaci kažu da se više smrtnih slučajeva događa ranije tokom ljeta kada tijela ljudi nisu imala priliku da se aklimatizuju na nove vremenske uslove.
Geografska lokacija je također bitna. Ljudi su pod većim rizikom na mjestima gdje nisu navikli na takvu vrućinu.
Međutim, postoje ograničenja i ljudi širom svijeta su u opasnosti od ekstremno vrućeg vremena uzrokovanog klimatskim promjenama, posebno ljudi koji moraju nastaviti raditi na fizičkim poslovima.
"Važnije je nego ikad da uvedemo mjere za ograničavanje štete po naše zdravlje", rekao je dr Modi Mwatsama, šefica kapaciteta u Wellcome, globalnoj zdravstvenoj dobrotvornoj organizaciji sa sjedištem u Londonu.
Ona je rekla da se to kretalo od obezbjeđivanja hlada i farbanja zgrada u bijelo do ulaganja u sisteme ranog upozoravanja na zarazne bolesti osjetljive na klimu, poput kolere.
Koji su savjeti?
Agencije za javno zdravstvo od Italije do Sjedinjenih Država dale su savjete o održavanju hladnoće, uključujući izbjegavanje napora gdje je to moguće i održavanje hidratacije. Radnici bi trebali razmišljati o više pauza i mijenjanju odjeće, kažu naučnici.
Također je važno provjeriti ugrožene, uključujući starije i izolovane ljude, rekli su.
Toplotni udar je hitno medicinsko stanje i zahtijeva hitnu i stručnu stručnu pomoć.
Facebook Forum