Vojna imovina kamen spoticanja na putu BiH ka NATO

Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine susreo se u utorak u Briselu sa generalnim sekretarom NATO-a Andersom Fogh Rasmussenom. Tema susreta je bila reforma koju BiH mora preuzeti na putu prema članstvu u NATO. Rasmussen je ponovio da NATO želi što prije da se aktivira MAP za BiH, pod uslovom da bh. političari postignu dogovor oko uknjižbe nepokretne perspektivne vojne imovine. No, upravo to je problem svih ovih godina u toj zemlji. Ne postoji politička volja da se taj problem riješi, no u NATO-u su nepokolebljivi. Od tamošnjih političara očekuju da to pitanje riješe prije NATO samita u septembru.

Na samitu NATO-a, prije osam godina, Bosna i Hercegovina je pozvana, a krajem 2006. i formalno pristupila NATO programu Partnerstvo za mir. Definisana su područja saradnje, no od tada do danas malo toga je i provedeno u djelo. Najveći problem svih ovih godina je nepostojanje političkog konsenzusa da se neka ključna pitanja riješe, prije svega, uknjiženje vojne imovine. Iako je jasno precizirano da se ova imovina uknjiži na Bosnu i Hercegovinu, političari u Republici Srpskoj nastoje da bude “prevedena” na entitete, ali i da se njeno knjiženje ne odvaja od ostale imovine.

„Oni će vjerovatno zahtijevati da se pitanje vojne imovine odvoji od pitanja ostale imovine. Stav Republike Srpske je da se to ne odvaja zbog toga što se nema povjerenja da bi se drugi dio ikada riješio“, rekla je Dušanka Majkić, predsjedavajuća Komisije za odbranu i sigurnost bh Parlamenta.

Šefik Džaferović, član parlamentarne Komisije za odbranu i sigurnost kaže:
„Bosna i Hercegovina je jasno opredijeljena na putu članstva za Evropsku uniju i NATO. Vjerovatno postoje neki koji bi željeli da vide neke druge scenarije, neki koji bi željeli da vide nešto što je neprihvatljivo, ni za Bosnu i Hercegovinu, ni za Evropu, ni za cijeli svijet.“

No, kako ovako različite stavove prema ispunjenju uslova za NATO objasniti čelnim ljudima saveza. Upravo to je pokušao član bh Predsjedništva Željko Komšić tokom današnjeg susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Andersom Fogh Rasmussenom u Briselu.

„Bosna i Hercegovina po svojim važećim propisima već ima sve preduvjete da uknjiži tu vojnu imovinu kao vlasništvo Ministarstva odbrane. Da stvar bude apsurdnija, sve te lokacije koje su proglašene perspektivnim i neophodnim Ministarstvu odbrane, već se nalaze u posjedu Ministarstva odbrane. Nažalost, postoji i nešto što se zove politika, svijet u kojem živimo, okolnosti u kojima živi i funkcioniše Bosna i Hercegovina, a to je neophodnost postizanja političkog konsenzusa, prije svega između političkih stranaka koje u ovom trenutku formiraju parlamentarnu većinu u Bosni i Hercegovini.“

Mnogi u Bosni i Hercegovini su skloni reći kako je za ovu zemlju pitanje ulaska u NATO važnije od ulaska u Evropsku uniju. Tim prije, jer se još uvijek radi o “trusnom” području, ali i o neriješenim geopolitičkim pitanjima u ovom dijelu Balkana.

„NATO i Evropska unija, to su šanse za Bosnu i Hercegovinu. NATO sa aspekta političko-vojne stabilnosti, Evropska unija sa političkog i ekonomskog aspekta pridruživanja i koristi koje donosi integracija u te institucije“, kazao je Denis Hadžović, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije u Sarajevu.

No, sa ovakvim mišljenjem se ne slažu u Republici Srpskoj. Gostimir Popović, vojni analitičar, za razliku od političkih predstavnika iz tog bh entiteta, pitanje knjiženja vojne imovine ne pominje. On kao glavne razloge zbog kojih BiH ne treba ući u NATO navodi bombardovanje položaja Vojske Republike Srpske tokom 1995, te njihov angažman na Kosovu. Popović vjeruje i da NATO u BiH ne bi donio stabilnost, već nestabilnost.

„Vrlo velika zamka je za javnost kad se govori da će uz NATO biti bolje i da će se dobiti na nečemu. Neće se dobiti ni na čemu, nego će se samo gubiti i biće se svrstan na stranu koja nije dobronamerna na ovoj planeti.“

RS vs FBiH

Pa, iako postoji nepodijeljen stav Predsjedništva da Bosna i Hercegovina treba da bude članica NATO-a, različiti pristup u rješavanju zadanih uslova za to, doveo je do toga da je od nekadašnjih 90 posto građana u Bosni i Hercegovini, procenat za ulazak u savez opao. Prema posljednjim istraživanjima, tek 28 posto građana u Republici Srpskoj je za tu opciju, dok je u Federaciji BiH preko 90 posto. Kako objasniti tu, ali i činjenicu o značaju pristupanja BiH NATO savezu, pojašnjava ponovo Denis Hadžović.

„Mislim da je to samo problem nedovoljnog razumijevanja tih procesa i koristi koje donosi članstvo u NATO-u. Evo, vidimo na primjeru Ukrajine i Poljske, poljski prostor je zaštićen i osiguran od strane NATO-a, dok Ukrajina, koja je samo partner NATO-u ne može računati na tu vojnu podršku Alijanse. Možda se treba pojačati komunikaciona strategija Bosne i Hercegovine za pridruživanje NATO-u.“

Bez obzira na različita stajališta u Bosni i Hercegovini, u NATO-u su nepokolebljivi kada je riječ o ispunjavanju obaveza koje BiH ima da bi uopšte bio aktiviran najprije Akcioni plan za članstvo. Ovo je u utorak ponovio i Anders Fogh Rasmussen, generalni sekretar.

“Naša ponuda je da za Bosnu i Hercegovinu akcioni plan za punopravno članstvo još važi, ali samo Bosna i Hercegovina je ta koja ima ključ za to. Morate provesti u djelo sporazum o nepokretnoj vojnoj imovini. Istovremeno, očekujemo napredak i u ostalim područjima reforme odbrane, kao i demokratske i ekonomske reforme, borbu portiv korupcije, osnaživanje vladavine zakona“, kazao je Rasmussen.

Na novinarsko pitanje o spremnosti da NATO “spusti ljestvicu za BiH u vezi sa nekim standardima koji se očekuju od ove zemlje“, generalni sekretar NATO-a je rekao:

“NATO želi što prije da se aktivira MAP za BiH, pod uslovom da političari BiH postignu dogovor oko uknjižbe nepokretne perspektivne vojne imovine. Očekujemo da se to postigne, čak, prije NATO samita u septembru 2014. godine.“