Ne stišavaju se oštre reakcije javnosti povodom rušenja hotela “Crna Gora” koje je urađeno mimo projekta kojim je bila planirana samo nadogradnja i rekonstrukcija tog objekta, simbola Podgorice. U javnu osudu tog čina uključio se i sam ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović koji je najavio da će od investitora tražiti da se hotel „Crna Gora“ vrati u stanje prije rušenja. No, arhitekte sa kojima smo razgovarali smatraju da je nemoguće stvari vratiti kakve su bile prije rušenja.
Prema planskoj dokumentaciji, vlasnik firme “Normal” Žarko Burić i DOO Hotel Crna Gora nijesu smjeli da sruše stari hotel, već samo njegove pomoćne objekte u dvorištu.
Građani i arihtekte su saglasni da rušenje glavnog dijela hotela "Crna Gora", sa gradskom kafanom i salonima predstavlja nastavak višegodišnjeg uništavanja Podgorice, odnosno rušenja građevina, koje su svjedočile o starim vremenima.
Rušenje dijela hotela izazvalo je buru nezadovoljstva u dijelu javnosti koji smatra da je srušeno jedno od kultnih mjesta u Podgorici.
Na sličan način reagovao je i ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović koji traži od investitora da se hotel „Crna Gora“ vrati u stanje prije rušenja.
"Smatram da se to (rušenje) nije smjelo desiti i ministarstvo će insistirati da se u potpunosti poštuje projekat na koji smo dali građevinsku dozvolu i tražićemo da se to vrati u stanje prije rušenja", istakao je ministar.
No, da li bi vraćanje u stanje prije rušenja bilo izvodljivo i moguće, pitali smo neke od najpoznatijih arhitekata u Crnoj Gori.
Arhitekte: Izjava ministra licemjerna
Ljubomir Stijepčević u izjavi za RSE komentariše ministrov zahtjev investitoru da hotelu “Crna Gora” nakon rušenja povrati stari sjaj. To je, smatra Stijepčević, nemoguće:
“To su priče koje vrijeđaju inteligenciju, ne samo ljudi koji se bave strukom nego i svih koji razmišljaju svojom glavom. Taj hotel više nikada ne može biti ni približno isti kao što je nekada bio. Stari hotel nije bio pod zaštitom kao istorijski spomenik ali jeste bio jedan reper Podgoričana i Podgorice i nikada se to više ne može vratiti. Ja mislim da je hotel srušen namjerno i svjesno i da je priča o vraćanju hotela u prethodno stanje samo priča koja će omogućiti da se sada napravi objekat koji će njima odgovarati za ono što su odavno zamislili da urade.”
Biljana Gligorić
Arhitekta Biljana Gligorić takođe smatra da je vraćanje starog sjaja hotelu “Crna Gora” nemoguća misija:
“To je kao da kažete da ćete ponovo nacrtati ili naslikati neko umetničko delo. Jednostavno, u ovakve objekte je uložena neka energija i oni nose neku memoriju tog vremena u kojem su nastali i vi mu ne možete, tom objektu kakav je bio hotel ‘Crna Gora’ vratiti tu neku harizmu i to nešto što je nataloženo godinama u tom objektu, koju je on praktično upijao godinama zajedno sa tim prostorom. Vi ćete vidjeti na socijalnim mrežama da ljudi koji nisu arhitekte veoma dobro razumeju šta je značaj tog objekta i koje su sve memorije tu negde sačuvane. Ne znam šta bih rekla na tu izjavu ministra osim da je to negde veoma licemerno i šamar svima nama.”
Dan prije ministra nadležna inspekcija pokrenula je postupak povodom rušenja dijela hotela Crna Gora, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove uz najavu da će rezultati analize biti poznati tokom ove sedmice.
Zašto su u Ministarstvu i Upravi za inspekcijske poslove reagovali tek nakon rušenja hotela? Objašnjenje se moguće nalazi u zakonu u kojem piše da Ministarstvo samo izdaje dozvole za gradnju a Uprava kontroliše proces gradnje.
Nadzor nad izvođenjem radova na budućem hotelu Hilton, međutim vrše investitor , izvođač i nadzorni organ.
Tu dolazimo do odgovora na pitanje kako je hotel umjesto da bude rekostruisan i nadograđen, kako je bilo predviđeno projektom bude zapravo srušen do temelja.
Nadležni organ je u ovom slučaju projekt menadžment kompanije čija je vlasnica Jelena Burić, supruga Žarka Burića koji je investitor i izvođač radova. Da pojasnimo, po zakonu, izvođač radova, dakle firma Žarka Burića, nadzorni organ, firma njegove supruge Jelene i investitor – ponovo gospodin Burić, dužni su da radove izvode u skladu sa projektnom dokumentacijom.
Oni to, međutim, nijesu učinili pa su se umjesto rekonstrukcije i nadogradnje, odlučili da sruše hotel.
Nakon svega, arhitekta Biljana Gligorić poziva državu da reaguje na nasilje nad prostorom i objektima koji imaju nesumnjiv istorijski i društveni značaj, kakav je imao i stari hotel “Crna Gora”.
“Nadam se da je ovo zaista zadnja kap u čaši, da se jednostvano više ne može trpeti taj teror i trošenja prostora Crne Gore, sada više i ne trošenje, već ozbiljna devastacija zbog koje su neki ljudi trebalo da budu odavno u zatvoru.”
