Crna Gora će glasati u Generalnoj Skupštini Ujedinjenih nacija (UN) za rezoluciju o Srebrenici, rekao je premijer Milojko Spajić 9. maja, tokom parlamentarne rasprave.
"Mi ćemo glasati za tu ali i sve rezolucije koje osuđuju genocid. Mi smo sto posto usaglašeni sa spoljnom politikom Evropske unije (EU) ", poručio je Spajić.
Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda a njoj je navedeno da se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Spajić je kazao da će Crna Gora predati dva amandmana na rezoluciju u kojima se navodi da je krivica za genocid individualna i da se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini.
Prema njegovim riječima drugi amandman se odnosi na nepovredivost Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini (BiH).
Spajić je rekao i da imaju veliko razumijevanje za stav Srbije, ali i za stav BiH, te da po tom pitanju ne žele da Crna Gora staje na stranu bilo koje države u regionu.
Spajić je kazao i da su "amandmani odlični jer pokazuju pravu namjeru svih". On je saopštio i da su svi međunarodni partneri Crne Gore podržali amndmane Vlade čak, kako je rekao, i BiH.
Prethodnih dana su zbog amandmana zabilježene oštre reakcije nevladinog sektora, analitičara i opozicionih političkih partija nakon što je portal Radio-televizije Crne Gore 5. maja objavio da će ih Vlada predati uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), što je demantovano iz Stejt Departmenta, 8. maja.
Komentarišući navode o posredovanju (SAD) u predaji amandmana Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, je kazao da Crnoj Gori ne treba medijator da bi se njen glas čuo u UN-a.
"Mi smo vidjeli nacrt amandmana koje su predložili, ali oni rade direktno sa predlagačima rezolucije i to je pravi način", rekao je Eskobar.
Prema njegovim riječima Crnoj Gori ne treba medijator jer je, kako je rekao, poštovana članica UN-a i ima pravo da pregovara sa svojim partnerima u svoje ime.
Rezolucijom koju su predložile Njemačka i Ruanda osuđuje se svako poricanje genocida i pozivaju sve članice UN da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, kako bi se sprečio revizionizam.
Takođe se bezrezervno osuđuju svi akti glorifikovanja osuđenih i odgovornih za genocid u Srebrenici.
U međuvremenu su iz Nove srpske demokratije (NSD) partije Andrije Mandića, jedne od članica bivšeg Demokratskog fronta (DF), koje ne participiraju u Vladi ali joj obezbjeđuju parlamentarnu većinu, poručili su da su protiv rezolucije i pozvali premijera da je Vlada ne podrži.
Mandić istovremeno kazao da zbog te Spajićeve odluke neće Vladi uskratiti parlamentarnu podršku.
Narednih mjeseci očekuje se rekonstrukcija Vlade premijera Spajića i ulazak partija bivšeg DF, što je dogovoreno koalicionim sporazumom parlamentarne većine.
DF je politički blizak predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, koji je na mitingu protiv rezolucije u Banjaluci 18. aprila rekao da se ne stidi Srebrenice i da tamo nije počinjen genocid.
Rezoluciju je sponzorisalo 28 zemalja, među kojima su SAD, Albanija, Sjeverna Makedonija, Slovenija...Zločin u Srebrenici je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu označen kao genocid.
U međuvremenu je 16. aprila više desetina crnogorskih nevladinih organizacija i javnih ličnosti zatražilo od Vlade premijera Spajića da bude kosponzor te Rezolucije. Međutim, Spajić nije precizirao da li će Vlada prihvatiti tu inicijativu.
Zločin u Srebrenici je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu označen kao genocid.
Odnosi se na ubijanje više od 8.000 Bošnjaka, kako je to utvrđeno presudama međunarodnih sudova, u julu 1995. godine, kada je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Mandić najavio rezoluciju o genocidu u Jasenovcu
Mandić je tokom rasprave najavio i da će politički predstavnici srpskog naroda predložiti Skupštini da usvoji rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
"Očekujem stopostotnu podršku vlasti i opozicije, jer mislimo da u ovom određivanju prema Srebrenici da takav zločin kakav se desio u Jasenovcu takođe treba da podrži ovaj parlament", rekao je Mandić.
Prethodno je i premijer Spajić kazao da je u pripremi rezolucija o genocidu u Jasenovcu i da će je podržati.
Jasenovac je ustaški koncentracioni logor smrti iz Drugog svjetskog rata, osnovan je 1941. godine
U njemu i na nekoliko obližnih lokacija je u nepune četiri godine postojanja ubijeno ili umrlo od posljedica nečovječnog postupanja, bolesti i gladi između 85 i 100 hiljada ljudi.
Prema zvaničnim podacima najviše je žrtava srpske nacionalnosti, skoro 48 hiljada, 16 hiljada Roma i preko 13 hiljada Jevreja.
U Parlamentu je 2022. usvojena Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici, koja se odnosi na stradanje pravoslavnog stanovništva 1943. i 1944, kada su pripadnici SS divizije "Princ Eugen", uz podršku Handžar divizije, ubili više od hiljadu civila, od čega više od 200 djece.
