EU je dala vjetar u leđa bh. privredi Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. I posjeta pape Franje Bosni i Hercegovini pozitivan je signal i onima koji žele poslovati sa ovom zemljom. No, sada je vrijeme da izvršna i zakonodavna vlast uradi posao iz svojih nadležnosti, poput zakonske regulative, skraćenja procedura i popravljanja imidža BiH, napominju ekonomisti.
Bosna i Hercegovina je po mnogim ekonomskim parametrima posljednja na ljestvici i u regionu i u EU. Dugogodišnji zastoj u reformama osiromašio je ovu zemlju do krajnjih granica. Visok stepen koprupcije i neukroćena siva ekonomija navedeni su u brojnim izvještajima koji ocjenjuju privredu zemalja Evrope.
To se direktno odražava i na poslovanje bh. privrednika i u zemlji i u inostranstvu. Predsjednik Asocijacije građevinarstva Ladislav Bevanda priča iskustvo uposlenih u jednoj od najperspektivnijih privrednih grana u Bosni i Hercegovini:
''Kako smo narušili ugled zemlje, nas svugdje uzimaju s rezervom. Mi u Makedoniji radimo četiri najveća mosta, a tamo nas gledaju i kažu: 'Pa nije valjda da ovi znaju to napravit, pa oni su iz BiH'. S druge strane, nama iz 'belog sveta' dođu razni likovi, preprodaju kompletan posao, odnesu novac, mi nešto sporadično naplatimo ili ne uspijemo naplatit i iza tih stranih firmi koje posluju ovdje ostaje 'spaljena zemlja''', navodi Bevanda.
Privrednici su u nepovoljnijem položaju od svojih kolega u drugim zemljama i zbog toga što BiH nema ni ekonomsku, a ni izvoznu strategiju, kaže Suad Ećo, predsjednik Asocijacije drvne industrije koja u posljednjih godinu dana bilježi značajan porast izvoza koji je premašio milijardu konvertibilnih maraka (500 miliona eura).
''Mi zasad nemamo izvoznu strategiju, pojavljujemo se na nekim tržištima slučajno, pojedinačno, a kao proizvođači smo prilično usitnjeni i prilično mali da bismo mogli izvoziti veće količine proizvoda", konstatuje Ećo.
U istoj ravni sa regionom
Posljednjih godina i oni najuporniji investitori digli su ruke od Bosne i Hercegovine zbog prekomplikovanih procedura i političke nestabilnosti.
Međunarodna zajednica dala je vjetar u leđa posrnuloj bh. ekonomiji stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
"Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju otvorena je mogućnost za unapređenje imidža Bosne i Hercegovine. Time je BiH stavljena u istu ravan i sa ostalim zemljama u regionu. Dakle iz perspektive Evropske unije BiH je sada postala ''normalna zemlja '' ako mogu tako da kažem. U svakom slučaju šalje se signal investitorima da će BiH uskoro postati pogodna za ulaganja", rekao je specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar Wigemark.
I dolazak pape Franje u Sarajevo veliki je podsticaj ovoj zemlji, ali i poruka političarima da njihovi sitni interesi ne mogu više biti najvažniji, smatra ekonomista Zoran Pavlović, navodeći da sad treba zasukati rukave i iskoristiti povoljne uticaje ova dva važna događaja.
"I Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 1. juna i poseta pape Franje Sarajevu veliki je podsticaj za BiH. Zaboraviće se malo naša unutarnja politička prepucavanja. A što se tiče ekonomije, u prvom redu mi moramo da shvatimo da bez znanja, veštine, iskustva i jednog specijalnog tima koji bi se bavio pitanjem dugoročne razvojne strategije BiH ne možemo ići dalje. Ovo što se sada radi i kako funkcionišemo i živimo je potpuno nakaradno, počevši od prekomjernih troškova bh. administracije do nekvalitetnih ljudi koji su zaduženi za privredu i ekonomiju BiH. Kad kažem nekvalitetni, to su ljudi bez obrazovanja i bez dovoljno radnog i životnog iskustva, a sa prekomjernim ličnim interesima koji idu na račun građana BiH'', ocjenjuje profesor Pavlović.
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak smatra da se sada, kada je međunarodna zajednica spremna da pomogne, trebaju udružiti svi nivoi vlasti kako bi popravili imidž BiH.
''Najvažnije je da postanemo ponovo neko kome se vjeruje. Iz ove zemlje previše je otišlo obećanja koja su prekršena i previše rokova smo dali koje smo kasnije probili. Moramo biti ozbiljniji i odgovorniji. Ekonomska diplomatija neće biti uspješna ma kako ljudi koji se time bave bili kreativni. Dakle nema rezultata dok mi ovdje ne promijenimo neke stvari, ako mi unutar države, entiteta, ne dobijemo bolji poslovni ambijent i veću pravnu sigurnost i ne postanemo atraktivniji za investitore", zaključuje Crnadak.
