Senat Univerziteta u Sarajevu je na inicijativu Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu odlučio da studentima omogući slobodno vrijema za džumu, misu i druge vjerske obrede. Ubuduće će se voditi računa da se izvođenje nastave i ispita usklađuje sa vjerskim potrebama i obavezama studenata. Inicijatori za donošenje ove Odluke smatraju da se tako poštuju ljudska prava, te da je to način borbe protiv svih oblika diskirminacije. No, mnogi, kako profesori, a tako i studenti, smatraju da je ovo nepotrebna odluka, koju koriste samo one političke snage koje insistiraju na različitosti među narodima.
Pozivajući se, između ostalih, na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Zakonu o zabrani diskriminacije, kao i Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini - Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu (SPUS) je pokrenuo incijativu, a Senat Univerziteta u Sarajevu donio odluku da se petkom zbog klanjanja džuma-namaza ne održavaju predavanja i ispitnih rokovi na fakultetima Univerziteta u Sarajevu. Vodit će se računa i o terminima centralnih sedmičnih molitvi pripadnika katoličke i pravoslavne vjere, kao i ostalih vjerskih zajednica. Studenti imaju podjeljena mišljenja. Govore studentice Emina, Kanita, Nejra i Marijana.
Međutim, Suad Beganović, predstavnik studentske asocijacije na Filozofskom fakultetau u Sarajevu kaže da je ovo nepotrebna odluka, jer su i do sada studenti mogli prakticirati ono što vjera propisuje. Beganović kaže da se Studenstki parlament, kojeg vodi Haris Zahiragić, treba pozabaviti drugim problemima, pa i u vezi studentskog standarda.
„I do sada u praksi nije bilo nikakvih problema da studenti idu na džumu. Nisu bili sankcionisani zbog toga. Profesori su im to uvažavali. Ne vidim da će ova mjera doprinjeti ičemu. Smatram da će to ostati čisto u domenu skupljanja političkih poena. Moramo znati da je Haris Zahiragić i politička činjenica, ne samo studentski predstavnik“, poručuje Beganović.
Do komentara Harisa Zahiragića u vezi odluke Senata i optužbi na njegov rad nismo uspjeli doći.
Tri građanski orijentisane političke stranke - Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Demokratska fronta (DF) i Građanski savez (GS) smatraju da je ova odluku Senata nasrtaj na sekularizam. Reagovao je i Sarajevski otvoreni centar. Pozdravljaju odluku da se poštuju ljudska prava, pa stoga pitaju Senat zašto je izostala njihova reakcija nakon diskriminatornih istupa prema LGBT pupulacija u martu predsjednika Studentskog parlamenta Harisa Zahiragića.
„Senat ima licemjeran stav ukoliko ne osudi i govor mržnje i diskriminaciju prema LGBT osobama, koja je zapravo i dolazila tokom ove godine od predstavnika SPUS-a Harisa Zahiragića, osobe koja je koristila govor mržnje prema ovoj populaciji. Međutim, Senat se nikad nije oglasio. Nama je sada zanimljivo da, ako vidite sve one principe i zakone na koje se poziva sam Senat, ta odluka ne navodi na to da sad očekujemo i osudu govora mržnje prema LGBT osobama“, kaže Emina Bošnjak, izvršna direktorica Sarajevskog otvorenog centra.
Profesor na Fakultetu političkih nauka Asim Mujkić kaže da se prava na ispovjedanje vjere na fakultetima moglo regulisati tradicionalnim multietničkim nasljeđem u Bosni i Hercegovini, bez posebnih zakona i odluka, te da je Odluka Senata „političko iživljavanje“.
„Odluka predstavlja sastavni dio ideološkog marša prema institucijama obrazovanja, koje sada obuhvaća od jaslica, odnosno obdaništa pa do visokog školstva, jednu vrstu identitetskog discipliniranja, jer će taj princip sada postati jedan od ideoloških markera na temelju kojega će se neke ljude prozivati, odnosno, na temelju kojega će neko stjecati političku podobnost. Dakle, to je jedan politizirani zakon“, smatra profesor Asim Mujkić.
Facebook Forum