Odbor protiv mučenja Vijeća Europe je, nakon višednevne posjete graničnom području Hrvatske i BiH prošlog kolovoza, 3. prosinca, bez suglasnosti Hrvatske, objavio izvješće o posjetu.
Govore o nedostatnoj suradnji hrvatske strane i brojnim slučajevima nasilja i ilegalnog vraćanja u BiH migranata i izbjeglica od strane hrvatske policije, o čemu su čuli svjedočenja samih migranata u Bosni i Hercegovini.
Odbor protiv mučenja Vijeća Europe objavio je ovo izvješće, usprkos neslaganju Hrvatske, jer ocjenjuju da je jedna visoka državna dužnosnica, državna tajnica u hrvatskom MUP-u Terezija Gras, u komunikaciji sa jednom hrvatskom nevladinom udrugom „prekršila dogovor o diskreciji“ otkrivajući javnosti detalje tog izvješća.
I dok se nalazi izvješća poklapaju sa ranijim izvješćima o ilegalnim „push-backovima“ migranata i izbjeglica, povređivanju, nasilju i iživljavanju nad njima od strane hrvatske policije, i neprovođenju istraga o tim slučajevima od strane hrvatskih organa, hrvatski MUP uskratio je suglasnost za njegovo objavljivanje.
Policija odbacuje ocjene
Tu tvrde da Odbor iznosi ove teze „primarno na temelju neprovjerljivih informacija te subjektivnih i pristranih izvora iz Bosne i Hercegovine bez konkretnih dokaza za tvrdnje koje iznosi“.
Hrvatska policija proziva izaslanstvo Odbora i da su do informacija o postupanju hrvatske policije „pokušali doći na neprimjeren, pa čak i nasilan način“.
Iz hrvatskog MUP-a navode i kako „Republika Hrvatska nije jedina članica Vijeća Europe koja se očitovala da nije suglasna s javnom objavom Završnoga izvješća. To su ranije učinile i Armenija, Bosna i Hercegovina, Moldova, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo.”
Razlike u zvaničnim i medijskim podacima
Kako za Radio slobodna Europa (RSE) pojašnjava novinar tjednika srpske manjine Novosti Jerko Bakotin, koji ovaj slučaj prati od početka, izaslanstvo je tada u policijskoj postaji Korenica došlo do bilježnice gdje je zapisano kako su u dvadesetak proteklih dana „vraćena“ 2.373 migranta, dok ih službeni policijski izvještaj spominje tek - deset.
„Iz toga je jasno da je ovih 2.373 stvarna brojka neslužbene evidencije, međutim ona se ne bilježi. Desilo se to da su članovi izaslanstva Odbora u Korenici naišli na tu teku, koju im je možda netko od policajaca i dao, međutim ubrzo su prisutni policajci shvatili da su im predali vrlo kompromitirajući materijal, pa su im pokušali tu teku nasilno oteti. U izvještaju stoji da se kasnije rukovoditelj policijske postaje ispričao na tom ponašanju, međutim, eto, shvatili su da su im dali nešto što im nisu smjeli dati“, prenosi Bakotin.
Traže se ostavke
Centar za mirovne studije iz Zagreba ovim je povodom iznova zatražio ostavke odgovornih u Ministarstvu unutarnjih poslova – od ministra Davora Božinovića do načelnika Uprave za granice Zorana Ničena.
Sa njima se slaže i predsjednica parlamentarnog kluba oporbene Zeleno-lijeve koalicije Sandra Benčić, koja je kazala novinarima da u izvješću Odbora Vijeća Europe nema ničega na što već ranije nisu upozorile nevladine udruge, mediji, Europska komisija ili nedavna osuđujuća presuda Europskog suda za ljudska prava oko smrti afganistanske djevojčice iz izbjegličke obitelji Madine Hussiny 2017. godine.
„Mi smo i tada rekli da ministar unutarnjih poslova koji na taj način opstruira istrage ne može više biti ministar. Utvrđeno je da Državno odvjetništvo nije provelo istragu. To su u normalnim i ozbiljnim zemljama sve razlozi da čelnici tih tijela ponude ostavke. Ne možemo tolerirati nasilje prema nikome. Jer to nasilje i tolerancija na nasilje prelijeva se onda i na druge skupine. Netko misli – pa to su samo migranti. Doći će i do njih. Ako toleriramo nasilje prema bilo kojem pojedincu, na kraju će to nasilje doći do nas“, upozorila je Sandra Benčić.
Hrvatski predsjednik ne bira riječi
„Ti ljudi nisu normalni i takvim arogantnim odnosom prema svima ugrožavaju europski projekt“, tim rečima je prokomentarisao izvješće Odbora Vijeća Evrope hrvatski predsednik Zoran Milanović.
„Te štetočine koje stalno negdje zabadaju nos i stalno nekome dijele lekcije. Kako da Hrvatska zaštiti svoju granicu? Da ilegalne migrante dočekujemo sa balalajkama? Naprosto policija mora primijeniti određenu vrstu sile. To se događa sada i na poljskoj granici“, kazao je Milanović novinarima u Zagrebu.
On je dodao i da izaslanstvu Vijeća Europe „ne bi dao da dođu na granicu, osim uz poziv“.
„U određenom prostoru oko granice nemaš što raditi. Neka ih potjeraju“ , kazao je.
Šta kažu u Uredu pravobraniteljice?
Na upit RSE očitovao se i Ured pučke pravobraniteljice.
„Izvješće Odbora Vijeća Europe detaljno proučavamo i analiziramo, ali osnovni zaključci koji su u njemu navedeni itekako zabrinjavaju“, navedeno je u odgovoru.
„Odbor upozorava na ono što i sami ističemo kao institucija koja je opunomoćenica Hrvatskog sabora za zaštitu i promociju ljudskih prava i Nacionalni preventivni mehanizam za prevenciju mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja. To je prvenstveno činjenica da niz konzistentnih pritužbi zahtijeva učinkovitu i neovisnu istragu koje bi bilo kakve sumnje potvrdile ili uklonile“, stoji u odgovoru Ureda pučke pravobraniteljice.
Ima li poslijedica po schengenski proces?
Stajalište Europske komisije da je Hrvatska spremna za pridruživanje schengenskom prostoru ostaje nepromijenjeno i nakon najnovijih izvješća o navodnom zlostavljanju migranata i izbjeglica na granici, izjavio je u petak, 3. prosinca, glasnogovornik Komisije Adalbert Jahnz.
“Pozicija Komisije o hrvatskoj spremnosti za ulazak u Schengen ostaje nepromijenjena. Komisija je dala ocjenu u prilog hrvatskom pridruživanju Schengenu i sada je na Vijeću da donesu odluku o tome”, rekao je Jantz.
Komisija je izvješće Odbora protiv mučenja Vijeća Europe primila na znanje, ali ga ne može komentirati jer je tek stiglo, rekao je glasnogovornik Jahnz.
Na inzistiranje novinara razmatra li Komisija mogućnost promijene svoga stajališta nakon ovih i ranijih navoda o zlostavljanju migranata, Jahnz je odgovorio da je “stajalište Komisije onakvo kako sam objasnio i takvo i ostaje”.
Podsjetio je da je Komisija ranije nakon sličnih izvješća reagirala, stupila je u kontakt s hrvatskim vlastima, otvorila dijalog kako bi se uspostavio nadzorni mehanizam na granici. Također je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson stupila u kontakt sa svojim hrvatskim kolegom i dobila uvjeravanja da će biti provedene odgovarajuće istrage.
“Nadzorni mehanizam u Hrvatskoj je sada uspostavljen i prerano je govoriti o njegovoj učinkovitosti. To će ovisiti o tome kako se primjenjuje”, rekao je Jahnz.
Republika Hrvatska je 2015. aplicirala za članstvo u schengenskoj zoni, a 2019. je objavljeno da je ispunila sve tehničke kriterije.
