Vijeće za regionalnu saradnju, nastalo iz Pakta stabilnosti jugoistočne Evrope, obilježilo je pet godina rada. Erhard Busek koji je prije pet godina predao palicu prvom generalnom sekretaru Vijeća Hidi Biščeviću kazao je da je uprkos mnogim skepsama da će saradnja zemalja ovog složenog regiona biti postignuta, Vijeće pokazalo da postoje brojni interesi koji međudržavni dijalog čine mogućim.
U proteklih pet godina poboljšana je saradnja u niz oblasti: pravosuđu, borbi protiv organiziranog kriminala, trgovini. U narednom periodu ekonomska saradnja je u fokusu, a novi generalni tajnik Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović kaže da je povećanje stope zaposlenosti u svim zemljama regiona glavni prioritet.
„Ljudi ne rade, a i oni koji rade plaše se da će sutra dobiti otkaz. Niko nije siguran, niko ne sme u štrajk da ode. Mi živimo u jako zanimljivim, komplikovanim vremenima, imamo prosto bunt građana protiv političke klase, i to ne samo u regionu, i izvan regiona. Zemlje regiona koje su članice EU – vlade za sekund padaju. Zemlje izvan regiona, stare članice EU - takođe vlade tek tako padaju. Ja bih to nazvao jednom reakcijom na krizu u kojoj građani traže novi društveni dogovor, sa svojom političkom elitom, sa novom političkom elitom, oni traže novi dogovor o tome kako će da žive, jer ovako više ne mogu. Tu smo mi isti kao drugi u Evropi, nema tu mnogo razlike, samo što mi znamo da kad ste siroti, pa padnete, onda je mnogo teško. Kad ste na malo boljem, onda to ipak preživite. Otuda je zaposlenost jedan od zajedničkih ciljeva – makar za pet posto da skoči. Drugo, da se trgovina poveća između regiona za 200-300 posto, znači da se zaista dupliraju napori. U ovom trenutku je društveni bruto proizvod u našim zemljama svega 38 posto od onoga što je prosek u Evropskoj uniji. Pa daj da dođemo na blizu pola toga! To su ciljevi“, pojašnjava Svilanović.
Potkraj prošle godine ministri ekonomije ovog regiona naznačili su jedanaest regionalnih i 70 i više nacionalnih ciljeva i dogovorili njihovu realizaciju u narednih pet godina. No, za to je ipak neophodna jača politička volja kaže Svilanović:
„Svi treba da razumeju – ej, ljudi, jedino pitanje u ovom trenutku je pitanje preživljavanja građana koje vi vodite, koji su vas izabrali, koji će vas sutra smeniti. I nema drugih tema.“
Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju mijenjaju se i prilike u regionu. Jedini način za ekonomski oporavak je udruženi ekonomski prostor i zajednički nastup na trećim tržištima.
Zajedno na treža tržišta
Ovih dana potpisani su Sporazumi Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Makedonijom, a u pripremi su i sa drugim susjedima, koji omogućavaju uzajamno priznavanje certifikata za robe koje se izvoze, tako da Bosna i Hercegovina više neće morati po certifikate kod susjeda kako bi izvezla svoje proizvode, kaže ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, napominjući da se stvari ipak pomjeraju s mrtve tačke.
„Već imamo slučajeva da smo se mi, Bosna i Hercegovina sa Srbijom – dogovarali smo se o tome i sa Crnom Gorom i Makedonijom – da krenemo u zajedničko apliciranje prema Briselu za ekipiranje, opremanje i tehničku pomoć našim institucijama i agencijama, koje treba da omoguće certificiranje roba koje su dobre za Evropsku uniju, što je sljedeći nivi nadgradnje“, kaže Lagumdžija.
Postoji potencijal da zemlje u industrijskoj proizvodnji udruže svoje snage i pripreme se za zajednički nastup na trećim tržištima, kaže Lagumdžija, navodeći primjer da se već godinama dogovara saradnja namjenske industrije BiH, Srbije i Hrvatske. To pitanje ponovo je aktuelizirano ovih dana.
„Regionalna saradnja je neka vrsta pokazivanja jedni drugima da možemo sarađivati ovdje. Tako ćemo biti blagonaklonije i bolje prihvatani na ovom putu prema evroatlantskim integracijama“, ocjenjuje Lagumdžija.
Direktorica CEFTA-e Renata Vitez napominje da su načinjeni pomaci i kada je riječ o slobodnoj trgovini među zemljama regiona:
„Pravi, veliki rezultat bila je dodatna liberalizacija u trgovini poljoprivrednim proizvodima. Druga stvar koja je bila urađena jeste uspostavljanje tržišta javnih nabavki. Znači, vi sada možete da učestvujete u tenderu bilo gdje u regionu. Treće je nediskriminatorni tretman investicija, i naravno, dosta tih nekih stvari oko transparentnosti trgovine, kao što su notifikacija tehničke regulative itd. Sada ulazimo u one ’mekše’ dijelove Sporazuma, pogotovo će biti tvrdi ovi potencijalni pregovori o liberalizaciji trgovine usluga. To je vrlo osjetljivo politički – odmah svi skaču pošto se to tiče uvijek nekog tržišta rada, ali s druge strane, tu ima ogromnih potencijala. Mislim da ćemo moći već potkraj ovog predsjedavanja Bosne i Hercegovine ove godine da vas izvjestimo o nekim rezultatima koje smo postigli na tom području.“
Iako su mnogi bili skeptični da će zemlje regiona nakon ratova devedesetih godina moći uspješno sarađivati, Vijeće je odigralo svoju ulogu i pokazalo da je dijalog moguć, kaže Erhard Busek, bivši koordinator Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope.
„Saradnja u pogledu slobodne trgovine, borbe protiv organiziranog kriminala i u drugim oblastima zbližila je zemlje. 2008. godine kada je počela svjetska ekonomska kriza date su ocjene da će se jugoistočna Evropa slomiti. To se desilo u nekim drugim dijelovima Evrope, međutim mislim da je ovdje situacija bolja nego što mnogi smatraju", zaključuje Busek.
U proteklih pet godina poboljšana je saradnja u niz oblasti: pravosuđu, borbi protiv organiziranog kriminala, trgovini. U narednom periodu ekonomska saradnja je u fokusu, a novi generalni tajnik Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović kaže da je povećanje stope zaposlenosti u svim zemljama regiona glavni prioritet.
„Ljudi ne rade, a i oni koji rade plaše se da će sutra dobiti otkaz. Niko nije siguran, niko ne sme u štrajk da ode. Mi živimo u jako zanimljivim, komplikovanim vremenima, imamo prosto bunt građana protiv političke klase, i to ne samo u regionu, i izvan regiona. Zemlje regiona koje su članice EU – vlade za sekund padaju. Zemlje izvan regiona, stare članice EU - takođe vlade tek tako padaju. Ja bih to nazvao jednom reakcijom na krizu u kojoj građani traže novi društveni dogovor, sa svojom političkom elitom, sa novom političkom elitom, oni traže novi dogovor o tome kako će da žive, jer ovako više ne mogu. Tu smo mi isti kao drugi u Evropi, nema tu mnogo razlike, samo što mi znamo da kad ste siroti, pa padnete, onda je mnogo teško. Kad ste na malo boljem, onda to ipak preživite. Otuda je zaposlenost jedan od zajedničkih ciljeva – makar za pet posto da skoči. Drugo, da se trgovina poveća između regiona za 200-300 posto, znači da se zaista dupliraju napori. U ovom trenutku je društveni bruto proizvod u našim zemljama svega 38 posto od onoga što je prosek u Evropskoj uniji. Pa daj da dođemo na blizu pola toga! To su ciljevi“, pojašnjava Svilanović.
Potkraj prošle godine ministri ekonomije ovog regiona naznačili su jedanaest regionalnih i 70 i više nacionalnih ciljeva i dogovorili njihovu realizaciju u narednih pet godina. No, za to je ipak neophodna jača politička volja kaže Svilanović:
„Svi treba da razumeju – ej, ljudi, jedino pitanje u ovom trenutku je pitanje preživljavanja građana koje vi vodite, koji su vas izabrali, koji će vas sutra smeniti. I nema drugih tema.“
Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju mijenjaju se i prilike u regionu. Jedini način za ekonomski oporavak je udruženi ekonomski prostor i zajednički nastup na trećim tržištima.
Zajedno na treža tržišta
Ovih dana potpisani su Sporazumi Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Makedonijom, a u pripremi su i sa drugim susjedima, koji omogućavaju uzajamno priznavanje certifikata za robe koje se izvoze, tako da Bosna i Hercegovina više neće morati po certifikate kod susjeda kako bi izvezla svoje proizvode, kaže ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, napominjući da se stvari ipak pomjeraju s mrtve tačke.
„Već imamo slučajeva da smo se mi, Bosna i Hercegovina sa Srbijom – dogovarali smo se o tome i sa Crnom Gorom i Makedonijom – da krenemo u zajedničko apliciranje prema Briselu za ekipiranje, opremanje i tehničku pomoć našim institucijama i agencijama, koje treba da omoguće certificiranje roba koje su dobre za Evropsku uniju, što je sljedeći nivi nadgradnje“, kaže Lagumdžija.
Postoji potencijal da zemlje u industrijskoj proizvodnji udruže svoje snage i pripreme se za zajednički nastup na trećim tržištima, kaže Lagumdžija, navodeći primjer da se već godinama dogovara saradnja namjenske industrije BiH, Srbije i Hrvatske. To pitanje ponovo je aktuelizirano ovih dana.
„Regionalna saradnja je neka vrsta pokazivanja jedni drugima da možemo sarađivati ovdje. Tako ćemo biti blagonaklonije i bolje prihvatani na ovom putu prema evroatlantskim integracijama“, ocjenjuje Lagumdžija.
Direktorica CEFTA-e Renata Vitez napominje da su načinjeni pomaci i kada je riječ o slobodnoj trgovini među zemljama regiona:
„Pravi, veliki rezultat bila je dodatna liberalizacija u trgovini poljoprivrednim proizvodima. Druga stvar koja je bila urađena jeste uspostavljanje tržišta javnih nabavki. Znači, vi sada možete da učestvujete u tenderu bilo gdje u regionu. Treće je nediskriminatorni tretman investicija, i naravno, dosta tih nekih stvari oko transparentnosti trgovine, kao što su notifikacija tehničke regulative itd. Sada ulazimo u one ’mekše’ dijelove Sporazuma, pogotovo će biti tvrdi ovi potencijalni pregovori o liberalizaciji trgovine usluga. To je vrlo osjetljivo politički – odmah svi skaču pošto se to tiče uvijek nekog tržišta rada, ali s druge strane, tu ima ogromnih potencijala. Mislim da ćemo moći već potkraj ovog predsjedavanja Bosne i Hercegovine ove godine da vas izvjestimo o nekim rezultatima koje smo postigli na tom području.“
Iako su mnogi bili skeptični da će zemlje regiona nakon ratova devedesetih godina moći uspješno sarađivati, Vijeće je odigralo svoju ulogu i pokazalo da je dijalog moguć, kaže Erhard Busek, bivši koordinator Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope.
„Saradnja u pogledu slobodne trgovine, borbe protiv organiziranog kriminala i u drugim oblastima zbližila je zemlje. 2008. godine kada je počela svjetska ekonomska kriza date su ocjene da će se jugoistočna Evropa slomiti. To se desilo u nekim drugim dijelovima Evrope, međutim mislim da je ovdje situacija bolja nego što mnogi smatraju", zaključuje Busek.
