Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je u srijedu, 2. novembra, rezoluciju kojom je za još godinu produžen mandat vojne misije Evropske unije (EUFOR Althea) u Bosni i Hercegovini.
Rezolucija je usvojena jednoglasno za 15 glasova "za" na sjednici Vijeća sigurnosti u New Yorku, na kojoj je raspravljano o situaciji u BiH.
Uoči zasjedanja kojem nije prisustvovao, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt uputio je Vijeću sigurnosti UN redovni polugodišnji izvještaj.
Schmidt je u izvještaju, među ostalim, naveo da misija Althea EUFOR-a i dalje ima vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u BiH i da je njeno prisustvo neophodno.
Althea, mirovna misija EUFOR-a u BiH, najduža je vojna operacija EU te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.
Snage EUFOR-a raspoređene su u BiH od 2004. godine, a njihov mandat svake godine obnavlja Vijeće sigurnosti UN-a. Mandat ove godine ističe 3. novembra.
Poziv političarima da provedu reforme
Članovi Vijeća sigurnosti UN raspravljali su, među ostalim, o prijetnjama miru i sigurnosti BiH i potrebi brzog formiranja vlasti nakon Općih izbora u BiH, koji su održani 2. oktobra.
Tokom rasprave mogli su se čuti pozivi političkim liderima BiH da hitno provedu potrebne reforme i sačuvaju stabilnost zemlje.
Također, bilo je riječi o nametnutoj odluci visokog predstavnika na izborni dan, 2. oktobra 2022. godine, s ciljem da poboljša funkcionalnost bh. entiteta Federacija BiH i osigura blagovremenu provedbu rezultata izbora.
Predstavnik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Vijeću sigurnosti UN Jeffrey L. DeLaurentis kazao je da je produženjem mandata EUFOR-u pružena podrška "vitalno važnoj misiji za održavanja mira i sigurnosti u BiH."
Komentirajući odluku Schmidta da u izbornoj noći nametne izmjene Izbornog zakona, kazao je da su bonske ovlasti ključan alat za održavanje stabilnosti u BiH i regiji.
"Nametanje odluke, 2. oktobra, bilo je neophodno da se spriječi kolaps Federacije BiH", kazao je američki predstavnik, dodajući kako Washnigton čvrsto podržava teritorijalni suverenitet i integritet BiH.
Ambasadorica Velike Britanije u UN Barbara Woodward ocijenila je da je BiH napredovala od 1995. godine, ali da je "teško dobijeni mir i dalje je pod pritiskom."
"Zbog toga je važno prisustvo međunarodne zajednice u BiH", izjavila je, poručujući da BiH treba provesti reforme te da retorika podjele mora prestati.
Osvrnula se i na oktobarske opće izbore uz čestitku bh. građanima, ali i poruku da treba istražiti tvrdnje o navodnim prevarama tokom glasanja.
Nathalie Broadhurst, predstavnica Francuske u Vijeću sigurnosti UN, poručila je da vlasti u BiH moraju pokazati volju za dijalog i anagažirati se na provođenju reformi.
Naglasila je da Francuska podržava evropske integracije i suverenitet BiH, istaknuvši da je prisustvo međunarodne zajednice u BiH ključno za stabilnost zemlje i regiona.
Alkalaj kritizirao Schmidta: "Prevario je građane"
Obraćajući se na sjednici Vijeća sigurnosti, ambasador BiH pri UN-u Sven Alkalaj upozorio je da i dalje postoje napadi na suvrenitet BiH, što prijeti i destabilizaciji regije. Susjedne zemlje, Srbiju i Hrvatsku, optužio je da žele da interveniraju kada je riječ o političkom sistemu u BiH.
Alkalaj je također oštro kritizirao pojedine odluke koje je nametnuo visoki predstavnik, prvenstveno onu od 2. oktobra kada je Schmit donio amandmane na Ustava Federacije BiH i izmjene Izbornog zakona BiH.
Podsjetio je da je Schmidt donio odluku kojom se povećava broj delegata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH te je ocijenio da je na ovaj način "podržao etničku diskriminaciju."
"Prevario je glasače u BiH koji bi sigurno drugačije glasali da su bili upoznati o novim pravilima. Također, jasna je njegova namjera da, po želji Hrvatske, omogući neograničeno učešće jedne stranke, odnosno Hrvatske demokratske zajednice BiH, u Vladi Federacije BiH", kazao je Alkalaj.
Poručio je da je Schmidt uveo asimetriju u formiranju vlasti u dva bh. entiteta - Federaciji BiH i Republici Srpskoj, otežao izborni proces, te da je, kako je kazao, "prekršio Ustav BiH i počinio krivično djelo."
"Promjena pravila dovela je do destabilizacije BiH što se vidi i po protestima građana ispred OHR-a koji smatraju da se uvodi aparthejd. Time visoki predstavnik ide u prilog susjednim zemljama, a na štetu države BiH i njenih građana", kazao je Alkalaj.
Hrvatska negirala Alkalajeve tvrdnje
Predstavnik Hrvatske u Vijeću sigurnosti Ivan Šimonović kazao je da je Hrvatska posvećena teritorojalnom integritetu i suverenitetu BiH, ali smatra kako je "žalosno to što u BiH ima nekih koji nastavljaju propitivati Dayotnski mirovni sporazum i žele dominirati."
Negirao je Alkalajeve tvrdnje da je Schmidt nametnuo odluke sarađujući sa vlastima u Republici Hrvatskoj.
"Visoki predstavnik je nezavisno donio odluku i intervenirao samo prema svom mandatu", naveo je predstavnik Hrvatske u Vijeću sigurnosti UN.
Istaknuo je također da Hrvatska podržava rad visokog predstavnika, kao i da je vrijeme za "ustavne reforme i odluke koje će dovesti do legitimnog predstavljanja na svim nivoima u BiH."
Predstavnik Srbije u Vijeću sigurnosti Nemanja Stevanović izjavio je da je stabilna BiH u interesu njegove zemlje.
"Srbija veruje da je konsenzus jedini način da se dijalogom rešavaju problemi", naveo je, pozdravljajući odluku Evropske komisije koja je u oktobru dala preporuku da BiH uvjetno dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Obraćajući se na sjednici Vijeća sigurnosti UN, kineski ambasador u UN Geng Šuang podsjetio da su u BiH nedavno održani Opći izbori te je ocijenio da je "postizborna politička situacija stabilna."
Naglasio je da nakon izbora politička situacija u BiH ulazi u novu fazu i izrazio je nadu da će strane u BiH zadržati aktuelni pozitivan zamah.
Ocijenio je također da je "upotreba bonskih ovlaštenja visokog predstavnika UN postala je kontroverzna."
"BiH je suverena država koja treba da pronađe izvodljiv put za nezavisno i efikasno upravljanje", rekao je, među ostalim, Geng.
Rusija optužila Zapad
Zamjenica stalnog predstavnika Rusije u UN Ana Jevstignejeva optužila je Zapad da "konstantno pokušava da predstavi entitet Republiku Srpsku kao izvor problema u BiH i demonizira sve što se ne uklapa u euroatlantski okvir."
Ona je na sjednici Vijeća sigurnosti UN rekla da je Rusija zabrinuta zbog političke krize u BiH, koja je, kako je navela, "direktna posljedica miješanja međunarodne zajednice."
Govoreći o produžetku misije EUFOR "Altea", Jevstignejeva je navela da Rusija podržava nastavak misije, ali da je zabrinuta "neopravdanim udvostručavanjem broja evropskih snaga u BiH."
Kakav je sastav EUFOR-a u BiH?
U BiH je trenutno više od 1.100 vojnika EUFOR-a iz 19 država, ali se aktiviranjem rezervnih trupa iz inostranstva može angažirati ukupno 3.500 vojnika.
Nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara, EU je odlučila u BiH poslati dodatnih 600 vojnika kako bi spriječila potencijalnu nestabilnost.
U BiH je u augustu 2022. stigla i grupa vojnika iz Njemačke, čija je Vlada nakon 12 godina odlučila poslati trupe u okvire Mirovne misije EUFOR-a.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, NATO je nekoliko puta upozorio na mogući štetan utjecaj Rusije u BiH.
Rusija je ranije, tokom rasprava u Vijeći sigurnosti UN-a, kritizirala evropske vojne snage posebno zbog njihovog jačanja od početka ruske invazije u Ukrajini, nagovještavajući da bi mogla blokirati obnovu mandata misije u BiH
- Senatori SAD-a traže prisustvo NATO-a u BiH ako Rusija blokira produženje misije EUFOR-a
- Manje EUFOR-a znači više NATO-a u BiH
Svake godine Vijeće sigurnosti glasa o ponovnoj autorizaciji mandata multinacionalnih stabilizacijskih snaga, a svakih šest mjeseci organizira debatu o BiH.
Tom prilikom visoki predstavnik u BiH podnosi polugodišnji izvještaj o statusu u vezi sa provedbom mira u BiH.
Šta Schmidt poručuje u izvještaju o BiH?
Visoki predstavnik je u polugodišnjem izvještaju Vijeću sigurnosti UN među ostalim, preporučio povećan angažman međunarodne zajednice, kako bi bilo osigurano puno poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir i ključne reforme.
U izvještaju, koji obuhvaća period od aprila do oktobra 2022. godine, naglasio je da je donio niz odluka, među kojima je i ona od 2. oktobra 2022. godine, kada je nametnuo set mjera bh. entitetu Federaciji BiH.
Kad je u pitanju ekonomija, Schmidt navodi da preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, ali da je stopa registrirane nezaposlenosti blizu 30 posto.
Visoki predstavnik u BiH svakih šest mjeseci podnosi izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a u kojem daje ocjenu političke situacije u zemlji.
Vijeću se posljednji put obratio u maju 2022, kada je upozorio da vlasti entiteta Republika Srpska žele provesti zakonska rješenja koja bi mogla da miniraju ustavni poredak BiH.
Prethodno je, u novembru 2021. godine, u izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN upozorio da je "zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada" i da postoji "veoma realna perspektiva povratka sukoba."
Schmidt se tada nije mogao obratiti Vijeću sigurnosti UN i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj jer su protiv toga bile Rusija i Kina.
To je bio prvi put od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine i formiranja OHR-a da se jedan visoki predstavnik nije mogao obratiti Vijeću sigurnosti UN i predstaviti izvještaj, što je njegova obaveza.
Ruska Federacija, članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) u BiH, Kina te politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska smatraju Schmidta "običnim njemačkih državljaninom."
PIC je izabrao Schmidta bez suglasnosti Rusije. Ta zemlja i politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska tvrde da je imenovanje morao potvrditi i Vijeće sigurnosti UN-a, ali i da OHR treba ugasiti. Ostale članice PIC-a tvrde suprotno.
