Vojna misija Evropske unije (EUFOR) nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i njeno prisustvo je i dalje neophodno, naveo je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u polugodišnjem izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN-a.
U polugodišnjem izvještaju o statusu u BiH u vezi s provedbom mira u BiH, visoki predstavnik je preporučio povećan angažman međunarodne zajednice, kako bi bilo osigurano puno poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir i ključne reforme, saopćio je Ured visokog predstavnika (OHR) u srijedu, 2. novembra.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija raspravljat će 2. novembra u New Yorku o stanju u BiH, a očekuje se da će na zasjedanju biti donesena i odluka o daljnjem statusu EUFOR-a u BiH.
Snage EUFOR-a su raspoređene u BiH od 2004. godine, a njihov mandat svake godine obnavlja Vijeće sigurnosti UN-a. Mandat ove godine ističe 3. novembra.
Izvještaj visokog predstavnika, koji je upućen uoči zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a, obuhvaća period od aprila do oktobra 2022. godine.
Prema Schmidtovoj ocjeni, u tom periodu su na političkoj sceni BiH dominirale teme u vezi sa općim izborima i predizbornom kampanjom.
Istaknuo je da su se političke stranke i institucije fokusirale na pripremu i organiziranje izbora, ali su djelimično i dovodile u pitanje provođenje izbora i blokirale njihovo financiranje.
Visoki predstavnik istakao je da su ciljevi za ovaj vremenski period bili da građani BiH mogu ostvariti svoje osnovno ustavom zagarantirano pravo na glasanje, kao i osigurati provedbu volje birača nakon održavanja izbora.
U izvještaju se navodi da je visoki predstavnik donio niz odluka kako bi ostvario ove ciljeve, a među njima je i ona od 7. juna kada je donio paket odluka kojim se omogućava financiranje općih izbora 2022. godine, kao i budućih izbora.
"Bez ove intervencije ne bi bilo moguće pripremiti i provesti opće izbore održane 2. oktobra", saopćili su iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u srijedu, 2. novembra.
U Schmidtovom izvještaju je, također, istaknuto da je bilo neophodno donijeti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kako bi on bio bolje usklađen s međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse.
Intervencija visokog predstavnika od 27. jula 2022. godine imala je za cilj poboljšati transparentnost izbora, kaže se u izvještaju.
Ovom odlukom Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH dati su mehanizmi putem kojih može sankcionirati kršenje pravila ponašanja tokom predizborne kampanje.
Visoki predstavnik je u izvještaju napomenuo da su političke stranke nekoliko mjeseci bile uključene u dijalog o izbornoj reformi sa ciljem otklanjanja političkih zastoja u Federaciji BiH, jednom od dva entiteta u BiH.
Imajući u vidu neuspjeh ovog procesa i veliku opasnost da formiranje institucija opet bude blokirano nakon izbora, visoki predstavnik je 2. oktobra donio paket koji omogućava funkcionalnosti Federacije BiH.
Ovaj paket sadrži set mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora, podsjeća se u izvještaju.
Prema Schmidtovom izvještaju, tokom izborne kampanje politička debata je više bila usredsređena na ličnosti i odnose među njima, a manje na političke programe.
"Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuća partija u entitetu Republika Srpska, stvorio je atmosferu u kojoj su često etiketirani kao izdajnici oni koji upućuju kritiku vlasti i opozicioni političari", navodi Schmidt.
U Federaciji BiH je predizborna kampanja bila relativno tiha, iako je došlo do veće polarizacije između političkih protivnika.
Kad je u pitanju ekonomija, u izvještaju se navodi da preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, iako to ne znači neminovno i bolji ekonomski i društveni razvoj, kaže se u saopćenju.
Stopa registrirane nezaposlenosti je blizu 30 posto, dok udio nezaposlenih mladih osoba u ukupnom broju nezaposlenih prelazi 18 posto.
Visoki predstavnik je naveo da su zbog visoke inflacije, prosječna plaća i penzija u BiH znatno ispod prosječne potrošačke korpe, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima "teško sastavljaju kraj s krajem".
Visoki predstavnik u BiH svakih šest mjeseci podnosi izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a u kojem daje ocjenu političke situacije u zemlji.
Vijeću se posljednji put obratio 11. maja 2022., kada je upozorio da vlasti entiteta Republika Srpska žele provesti zakonska rješenja koja bi mogla da miniraju ustavni poredak BiH.
Prethodno je, u novembru 2021. godine, u izvještaju, između ostalog, u upozorio da je "zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada" i da postoji "veoma realna perspektiva povratka sukoba".
Schmidt se tada nije mogao obratiti Vijeću sigurnosti UN i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj jer su protiv toga bile Rusija i Kina.
To je bio prvi put od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine i formiranja OHR-a da se jedan visoki predstavnik nije mogao obratiti Vijeću sigurnosti UN i predstaviti izvještaj, što je njegova obaveza.
Ruska Federacija, članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) u BiH, Kina te politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska smatraju Schmidta "običnim njemačkih državljaninom".
PIC je izabrao Schmidta bez suglasnosti Rusije. Ta zemlja i politički predstavnici iz RS-a tvrde da je imenovanje morao potvrditi i Vijeće sigurnosti UN-a, ali i da OHR treba ugasiti. Ostale članice PIC-a tvrde suprotno.
Schmidt je zvanično preuzeo mandat od Valentina Inzka početkom augusta prošle godine.
