Više od 100 zemalja pridružilo se naporima koje predvode Sjedinjene Države i Evropska unija da smanje emisije stakleničkog plina metana za 30 posto do 2030. godine u odnosu na nivoe iz 2020. godine. Pakt je dio inicijative koja ima za cilj rješavanje jednog od glavnih uzoraka klimatskih promjena.
Nakon ugljen dioksida CO2, metan je glavni staklenički plin. Ima veći potencijal zadržavanja toplote od CO2, ali se brže razgrađuje u atmosferi, što znači da smanjenje emisije metana može imati brži uticaj na obuzdavanje globalnog zagrijavanja.
Globalno obećanje o metanu, pokrenuto na samitu COP26 u Glazgovu u utorak, nakon što je najavljeno u septembru, sada obuhvata i zemlje koje predstavljaju gotovo polovinu globalnih emisija metana i 70 posto globalnog BDP-a, rekao je američki predsjednik Joe Biden.
“Zajedno smo posvećeni zajedničkom smanjenju našeg metana za 30 posto do 2030. I mislim da možemo ići i dalje od toga”, rekao je Biden u Glazgovu.
Među novim potpisnicima nalazi se i Brazil, jedan od najvećih emitera metana. Globalno obećanje o smanjenju sada uključuje šest od 10 najvećih svjetskih emitera metana: Sjedinjene Države, Brazil, Indoneziju, Nigeriju, Pakistan i Meksiko.
Kina, Rusija i Iran koji se također nalaze među 10 najvećih emitera metana ne učestvuju u obećanju.
“Metan je jedan od plinova koje možemo najbrže smanjiti. To će odmah usporiti klimatske promjene”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Od kada je prvi put najavljen pakt sa nekoliko potpisnika, Sjedinjene Države i Evropska unija radile su na tome da se najveći svjetski emiteri pridruže partnerstvu.
Uoči samog samita COP26 otprilike 60 zemalja potpisalo je pakt.
Iako nije dio formalnih pregovora UN-a obećanje o metanu moglo bi se svrstati među najznačajnije ishode sa konferencije COP26.
U izvještaju UN-a u maju navodi se da bi se naglim smanjenjem emisije metana u ovoj deceniji moglo izbjeći gotovo 0,3 stepena Celzijusa globalnog zagrijavanja do 2040. godine.
Neuspješno rješavanje metana bi, međutim, stavilo van dosega cilj Pariškog sporazuma iz 2015. da ograniči globalni porast temperature na 1,5C iznad predindustrijskih nivoa i izbjegne najgore posljedice klimatskih promjena.
Smanjenje metana od 30 posto, koje nije pravno obavezujuće, zajednički bi postigle potpisnice, a obuhvatilo bi sve sektore. Ključni izvori emisija metana uključuju infrastrukture za naftu i gas, stare rudnike uglja, poljoprivredu i deponije.
Ako se ispuni, obećanje će vjerovatno imati najveći utjecaj na energetski sektor, budući da analitičari kažu da je popravak infrastrukture nafte i plina koje cure najbrži i najjeftiniji način za suzbijanje emisije metana.
Sjedinjene Američke Države su najveći svjetski proizvođač nafte i prirodnog plina, dok je EU najveći uvoznik plina.
