Dok gimnazijalci u većini zemalja civilizovanog svijeta istoriju izučavaju iz jednog udžbenika crnogorski će o znamenitim ličnostima i događajima iz prošlosti učiti iz dva. Tako su nedavno odlučili nadležni u državi u kojoj je opis raspada SFRJ i uloge tadašnje crnogorske vlasti u novom udžbeniku pojedine toliko zabilio, da su tražili izmjene i dopune.
Nakon takve odluke profesorima u srednjim školama ostavljeno je na volju da, shodno sopstvenim ideološkim ili nekim drugim stavovima, istoriju predaju ili iz novog ili iz starog udžbenika. Da li je na pomolu još jedan apsurd na crnogorski način?
Da li je predlog o dva udžbenika truli ili pravi kompromis to više nije toliko važno, koliko činjenica da su gimnazijalci sada dovedeni u situaciju da će najvjerovatnije izučavati istoriju na način koji odgovara ubijeđenjima i ideološkim stavovima njihovih predavača, a ne istorijskim faktima.
"To je svojevrstan apsurd za koji je odgovorna politička elita kojoj ne odgovaraju istorijske činjenice navedene u knjizi", kaže koautor obaudžbenika istorije profesor Šerbo Rastoder.
"Ako su oni iskazali nepovjerenje prema autorima na način na koji su oni predstavili i interpretirali određene činjenice, onda je još problematičnije da takvu odgovornost prepuste nastavnicima, njihovoj političkoj i svakoj drugoj refleksiji jer na taj način će stvoriti po meni jedan vrijednosni haos. Moje mišljenje je da se na ovaj način nije postiglo ništa, osim da je određena politička elita nezadovoljna svojom slikom u ogledalu vjerovatno našla način da se ta slika oboji bojama koje su za njih poželjne", objašnjava Rastoder.
"Predlog da gimnazijalci uče istoriju istovremeno iz novog udžbenika kao i onog koji je bio u upotrebi prošle godine ne daje ništa viša prostora za politizaciju nastave", kaže Božena Jelušić, predstavnica Komisije koja je predložila takvo rješenje.
"Mogućnost da bude ideološki osmišljena nastava istorije nije ovim ništa veća. Naprotiv, po mom osjećanju ovo je direktno priznanje da se istorija savremena i stalna mora preispitivati. Po mom osjećanju ovo rješenje nosi strašno veliki pozitivan potencijal. On je priznanje da se mi nijesmo suočili sa sopstvenom prošlošću i zato nam ovo i treba. Dobro je da se konačno neko interesuje šta đaci uopšte i uče", smatra Jelušić.
PORODIČNA ISTORIJA
Kako stvari u praksi stoje, možda do odluke recenzenata o sudbini spornog udžbenika neće ni izučavati dio o raspadu SFRJ i ulozi crnogorske vlasti u ratu devedesetih.
"Negdje će vam nastavnici reći, ako budu iskreni, da do te lekcije "Raspad Jugoslavije" gotovo da u toku školske godine teško i stignu. To je na samom kraju. U junu mjesecu, po onom rasporedu gradiva. Ako ipak stignu činjenica je da u učionici ne postoji samo jedan udžbenik istorije ilisada dva. Postoji i porodična istorija koju ima i nastavnik i svaki učenik. I postoji zemlja u kojoj dvjesto godina, što reče moj kolega pisac Dragan Radulovć -"ljudi jedni drugima duguju krv" i postoji jedan čitav Rašomon istorije", objašnjava Božena Jelušić.
Zašto se digla prašina oko novog udžbenika istorije? Zato što na 220. strani, između ostalnog, piše da je aktuelna crnogorska vlast povela zemlju u rat devedesetih, te da je tadašnju političku ideologiju podržavao mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije.
BITKA POLITIKE I ISTORIJE
Autori Šerbo Rastoder, Radovan Papović i Sait Šabović odbili su da izmijene lekcije u kojima se još navodi da su pripadnici snage bezbijednosti Crne Gore i Savezne Republike Jugoslavije devedestih godina počinili ubistva u Bukovici. Autori tvrde da su otac i sin Hajro i Ejub Muslić ubijeni od strane snaga bezbijednosti Savezne Republike Jugoslavije u akciji progona muslimanskog življa devedesetih godina, dok crnogorska Uprava policije zbog tog zločina, kako je saopštila nevladine organizacija "Amnesti", potražuje pripadnika Zelenih beretki Ismaila Milatovića, zvanog Car.
Novi udžbenik istorije je prošao sve procedure do objavljivanja, a niko od nadležnih institucija školstva do danas nije osporio niti jednu činjenicu objavljenu u tom štivu. Profesor Šerbo Rastoder očekuje da politika ovoga puta izgubi bitku pred istorijskim činjenicama.
"Zato što znamo kao autori udžbenika, a izdvajam kao jedan od začetnika školstva u Crnoj Gori, da ustvari nastavnici najveći dio lekcija koje predaju upravo uče iz tih udžbenika", kaže Rastoder.
Nakon takve odluke profesorima u srednjim školama ostavljeno je na volju da, shodno sopstvenim ideološkim ili nekim drugim stavovima, istoriju predaju ili iz novog ili iz starog udžbenika. Da li je na pomolu još jedan apsurd na crnogorski način?
Da li je predlog o dva udžbenika truli ili pravi kompromis to više nije toliko važno, koliko činjenica da su gimnazijalci sada dovedeni u situaciju da će najvjerovatnije izučavati istoriju na način koji odgovara ubijeđenjima i ideološkim stavovima njihovih predavača, a ne istorijskim faktima.
"To je svojevrstan apsurd za koji je odgovorna politička elita kojoj ne odgovaraju istorijske činjenice navedene u knjizi", kaže koautor oba
JELUŠIĆ:Po mom osjećanju ovo je direktno priznanje da se istorija savremena i stalna mora preispitivati...
"Ako su oni iskazali nepovjerenje prema autorima na način na koji su oni predstavili i interpretirali određene činjenice, onda je još problematičnije da takvu odgovornost prepuste nastavnicima, njihovoj političkoj i svakoj drugoj refleksiji jer na taj način će stvoriti po meni jedan vrijednosni haos. Moje mišljenje je da se na ovaj način nije postiglo ništa, osim da je određena politička elita nezadovoljna svojom slikom u ogledalu vjerovatno našla način da se ta slika oboji bojama koje su za njih poželjne", objašnjava Rastoder.
"Predlog da gimnazijalci uče istoriju istovremeno iz novog udžbenika kao i onog koji je bio u upotrebi prošle godine ne daje ništa viša prostora za politizaciju nastave", kaže Božena Jelušić, predstavnica Komisije koja je predložila takvo rješenje.
"Mogućnost da bude ideološki osmišljena nastava istorije nije ovim ništa veća. Naprotiv, po mom osjećanju ovo je direktno priznanje da se istorija savremena i stalna mora preispitivati. Po mom osjećanju ovo rješenje nosi strašno veliki pozitivan potencijal. On je priznanje da se mi nijesmo suočili sa sopstvenom prošlošću i zato nam ovo i treba. Dobro je da se konačno neko interesuje šta đaci uopšte i uče", smatra Jelušić.
PORODIČNA ISTORIJA
Kako stvari u praksi stoje, možda do odluke recenzenata o sudbini spornog udžbenika neće ni izučavati dio o raspadu SFRJ i ulozi crnogorske vlasti u ratu devedesetih.
"Negdje će vam nastavnici reći, ako budu iskreni, da do te lekcije "Raspad Jugoslavije" gotovo da u toku školske godine teško i stignu. To je na samom kraju. U junu mjesecu, po onom rasporedu gradiva. Ako ipak stignu činjenica je da u učionici ne postoji samo jedan udžbenik istorije ili
Na 220. strani, između ostalnog, piše da je aktuelna crnogorska vlast povela zemlju u rat devedesetih, te da je tadašnju političku ideologiju podržavao mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije ...
Zašto se digla prašina oko novog udžbenika istorije? Zato što na 220. strani, između ostalnog, piše da je aktuelna crnogorska vlast povela zemlju u rat devedesetih, te da je tadašnju političku ideologiju podržavao mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije.
BITKA POLITIKE I ISTORIJE
Autori Šerbo Rastoder, Radovan Papović i Sait Šabović odbili su da izmijene lekcije u kojima se još navodi da su pripadnici snage bezbijednosti Crne Gore i Savezne Republike Jugoslavije devedestih godina počinili ubistva u Bukovici. Autori tvrde da su otac i sin Hajro i Ejub Muslić ubijeni od strane snaga bezbijednosti Savezne Republike Jugoslavije u akciji progona muslimanskog življa devedesetih godina, dok crnogorska Uprava policije zbog tog zločina, kako je saopštila nevladine organizacija "Amnesti", potražuje pripadnika Zelenih beretki Ismaila Milatovića, zvanog Car.
Novi udžbenik istorije je prošao sve procedure do objavljivanja, a niko od nadležnih institucija školstva do danas nije osporio niti jednu činjenicu objavljenu u tom štivu. Profesor Šerbo Rastoder očekuje da politika ovoga puta izgubi bitku pred istorijskim činjenicama.
"Zato što znamo kao autori udžbenika, a izdvajam kao jedan od začetnika školstva u Crnoj Gori, da ustvari nastavnici najveći dio lekcija koje predaju upravo uče iz tih udžbenika", kaže Rastoder.
