Međunarodni dan maternjeg jezika, koji se obilježava 21. feburara, UNESKO je odredio kako bi se promovisala jezička kultura, višejezičnost i raznolikost. Ako je jezik bitna karakteristika identiteta onda smo građane pitali da li znaju kako se zove službeni jezik u Crnoj Gori.
Crnogorski jezik je službeni jezik u Crnoj Gori od donošenja Ustava prije sedam godina, a u članu 13 zapisano je i da su u službenoj upotrebi srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
Međutim, dogovorom političkih partija u parlamentu, u septembru 2011. o imenu jezika tj. nastavnog predmeta u obrazovnom sistemu, jezik se zove “Crnogorski, srpski-bosanski-hrvatski jezik i književnost.”
I dok su užbenici za niže razrede osnovnih škola izdati pod naslovom "Crnogorki jezik", u kolokvijalnom govoru i svakodnevici najčešće se koristi naziv maternji jezik.
Imajući u vidu činjenicu da je jezik i jezička kultura bitna karakteristika identiteta postavlja se pitanje - koliko je pitanje jezika i imena jezika kvalitetno i trajno riješeno u Crnoj Gori.
“To je jedan galimatijas, jedna nelogična i smiješna stvar da se navode četiri jezika.To će biti tako dok ne bude crnogorski jezik kao predmet koji se tako piše u dnevniku. A ako treba pisati i sve to ostalo onda je to bivši jezik koji jeste zajednički i zvao se srpskohrvatski, ali nije podrazumijevao crnogorski i bosanski. Danas je sve to razdijeljeno i po mom mišljenju skroz je nepotpuno u Crnoj Gori upotrebljavati termin maternji jezik jer je svaki jezik maternji kao i ovo nabrajanje sva četiri naroda”, ocjenjuje književnik Rajko Cerović.
Na pitanje da li misli da još uvijek na pravi način nije riješeno pitanje jezika, Cerović odgovara:
“Nije na pravi način riješeno, a to je tako jednostavno i logično da se zove 'Crnogorski jezik'.”
Da li građani znaju ime službenog jezika u Crnopj Gori i kojim jezikom oni govore?
Nažalost, rasprave o jeziku dugi niz godina umjesto stručnih obilježene su političkim stavovima što je rezultiralo komplikovanim i rogobatnim imenom jezika u obrazovnom sistemu, pa imamo generacije učenika koje ne znaju ime nastavnog predmeta koji uče:
Crnogorska pisma i pravopis imaju 32 slova, a kada su uvedene dvije nove foneme ś i ź , prigovaralo se da su arhaične, ali je pored brojnih stručnih i ostalih polemika ostao upamćen dijalog novinara Seada Sadikovića i ministra kulture Branislava Mićunovića:
Koliko građani koriste ś i ź?
Književnik Rajko Cerović smatra da foneme ś i ź nijesu dovoljno zaživjele, a nema ni istraživanja da li je i u kolikoj mjeri zaživio Crnogorski pravopis.
“Nije vođena nikakva akcija, nije zaživjelo i imamo jednu situaciju u kojoj se ne zna praktično ni šta ni kako, ni koliko je novi pravopis zaživio ni koliko nije”, zaključuje Cerović.
Crnogorski jezik je službeni jezik u Crnoj Gori od donošenja Ustava prije sedam godina, a u članu 13 zapisano je i da su u službenoj upotrebi srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
Međutim, dogovorom političkih partija u parlamentu, u septembru 2011. o imenu jezika tj. nastavnog predmeta u obrazovnom sistemu, jezik se zove “Crnogorski, srpski-bosanski-hrvatski jezik i književnost.”
I dok su užbenici za niže razrede osnovnih škola izdati pod naslovom "Crnogorki jezik", u kolokvijalnom govoru i svakodnevici najčešće se koristi naziv maternji jezik.
Imajući u vidu činjenicu da je jezik i jezička kultura bitna karakteristika identiteta postavlja se pitanje - koliko je pitanje jezika i imena jezika kvalitetno i trajno riješeno u Crnoj Gori.
“To je jedan galimatijas, jedna nelogična i smiješna stvar da se navode četiri jezika.To će biti tako dok ne bude crnogorski jezik kao predmet koji se tako piše u dnevniku. A ako treba pisati i sve to ostalo onda je to bivši jezik koji jeste zajednički i zvao se srpskohrvatski, ali nije podrazumijevao crnogorski i bosanski. Danas je sve to razdijeljeno i po mom mišljenju skroz je nepotpuno u Crnoj Gori upotrebljavati termin maternji jezik jer je svaki jezik maternji kao i ovo nabrajanje sva četiri naroda”, ocjenjuje književnik Rajko Cerović.
Na pitanje da li misli da još uvijek na pravi način nije riješeno pitanje jezika, Cerović odgovara:
“Nije na pravi način riješeno, a to je tako jednostavno i logično da se zove 'Crnogorski jezik'.”
Da li građani znaju ime službenog jezika u Crnopj Gori i kojim jezikom oni govore?
Nažalost, rasprave o jeziku dugi niz godina umjesto stručnih obilježene su političkim stavovima što je rezultiralo komplikovanim i rogobatnim imenom jezika u obrazovnom sistemu, pa imamo generacije učenika koje ne znaju ime nastavnog predmeta koji uče:
Crnogorska pisma i pravopis imaju 32 slova, a kada su uvedene dvije nove foneme ś i ź , prigovaralo se da su arhaične, ali je pored brojnih stručnih i ostalih polemika ostao upamćen dijalog novinara Seada Sadikovića i ministra kulture Branislava Mićunovića:
Koliko građani koriste ś i ź?
Književnik Rajko Cerović smatra da foneme ś i ź nijesu dovoljno zaživjele, a nema ni istraživanja da li je i u kolikoj mjeri zaživio Crnogorski pravopis.
“Nije vođena nikakva akcija, nije zaživjelo i imamo jednu situaciju u kojoj se ne zna praktično ni šta ni kako, ni koliko je novi pravopis zaživio ni koliko nije”, zaključuje Cerović.