Najnoviji podaci govore o sve manjem broju sklopljenih brakova, rastu razvoda , nasilja u porodici.. Uprkos problemima, tranziciji, ekonomskoj oskudici, ubrazanom ritmu života i drugim izazovima današnjice, porodica u Crnoj Gori je u poslednje dvije i po decenije ipak pokazala nevjerovatnu žilavost i svojim je unutrašnjim rezervama i potencijalima prevazilazila opštu društvenu nesigurnost.
Ipak, takva zdrava porodica ne može sama i ne bez šire društvene podrške, brige i njege ukazuju stručnjaci.
Podgoričani koje smo anketirali nijesu upoznati sa Međunarodnim danom porodice. Kažu nam da je te vrste podsjećanja, raznim povodima, sve više danas u svijetu, ali voljni su bili da po koju kažu o porodoci, koja im je, ističu, „svetinja”.
„Cijeniti porodicu nije isto što i pomagati i podržavati sve one vještine neophodne za uspješan porodični život", ukazuje za naš program psihološkinja Anđa Backović. Naglašava da se danas u Crnoj Gori mnogo više govori o disfunkcionalnoj, a da se nedovoljno pažnje poklanja zdravoj porodici i njenim potrebama:
"Jednako se plašim da ne razumijemo i da nijesmo naprosto dovoljno okrenuti onim porodicama koje uprkos svemu ostaju zdrave, očuvane, cijele i funkcionalne i koje neprestano doprinose i čine izvorište društvenog kapitala. Dakle, mi malo znamo zašto nekim porodicama uprkos svemu uspijeva da se sačuvaju. Tu bi zaista trebali da imamo više afiniteta prema zdravoj porodici i njenim potencijalima", naglašava Anđa Backović.
Globalni trendovi, koji ukazuju da je porodica u krizi, nijesu zaobišli ni Crnu Goru. Sve je manji broj onih koji se odlučuju na barkove i roditeljstvo, dok raste broj razvoda i to na samom početku zajedničkog života.
U porastu je i nasilje u porodici, dok se ljudi sve kasnije odlučuju da osnuju porodicu. „Neprijatelji”, porodice su brojni, a ključni su, bar kako to vide Podgoričani, ekonomski:
Ipak, stručnjaci ukazuju da je porodica dinamičan i složen sistem koji prolazi kroz različite faze, te da su neophodne brojne vještine i znanja da bi se bolje razumjela dinamika porodičnog života, od prireme za roditeljstvo, do odlaska djece iz porodičnog doma i slično.
Crnogorskom društvu nedostaju važne usluge koje bi pomogle razvoju funkcionalne porodice, ukazuje prihološkinja Backović:
"Mnogo različitih usluga još treba razviti da bi mogli da kažemo da je naša porodica prilično podržana u svojoj želji da njeguje svoje članove i da razvija jedan zreliji i zdraviji porodični život."
Backović ocjenjuje da je porodica u Crnoj Gori u poslednje dvije i po decenije, iako usamljena i prepuštena sebi, pokazala vitalnost i potencijal da izađe zdrava i neokrnjena iz brojnih problema, ali i zaključuje da ona nije samoodrživ resurs, te da su joj neophodni njega i podrška:
"Porodica je dokazala koliko može da iz svojih nekakvih unutrašnjih rezervi pnudi potencijala da se prevaziđe i nesigurnost u društvu i politička i ekonomska nesigurnost i nestabilnost i siromaštvo, što znači da porodica može ali ne stalno i ne bez podrške", zaključuje psihološkinja Backović.
Ipak, takva zdrava porodica ne može sama i ne bez šire društvene podrške, brige i njege ukazuju stručnjaci.
Podgoričani koje smo anketirali nijesu upoznati sa Međunarodnim danom porodice. Kažu nam da je te vrste podsjećanja, raznim povodima, sve više danas u svijetu, ali voljni su bili da po koju kažu o porodoci, koja im je, ističu, „svetinja”.
„Cijeniti porodicu nije isto što i pomagati i podržavati sve one vještine neophodne za uspješan porodični život", ukazuje za naš program psihološkinja Anđa Backović. Naglašava da se danas u Crnoj Gori mnogo više govori o disfunkcionalnoj, a da se nedovoljno pažnje poklanja zdravoj porodici i njenim potrebama:
"Jednako se plašim da ne razumijemo i da nijesmo naprosto dovoljno okrenuti onim porodicama koje uprkos svemu ostaju zdrave, očuvane, cijele i funkcionalne i koje neprestano doprinose i čine izvorište društvenog kapitala. Dakle, mi malo znamo zašto nekim porodicama uprkos svemu uspijeva da se sačuvaju. Tu bi zaista trebali da imamo više afiniteta prema zdravoj porodici i njenim potencijalima", naglašava Anđa Backović.
Globalni trendovi, koji ukazuju da je porodica u krizi, nijesu zaobišli ni Crnu Goru. Sve je manji broj onih koji se odlučuju na barkove i roditeljstvo, dok raste broj razvoda i to na samom početku zajedničkog života.
U porastu je i nasilje u porodici, dok se ljudi sve kasnije odlučuju da osnuju porodicu. „Neprijatelji”, porodice su brojni, a ključni su, bar kako to vide Podgoričani, ekonomski:
Ipak, stručnjaci ukazuju da je porodica dinamičan i složen sistem koji prolazi kroz različite faze, te da su neophodne brojne vještine i znanja da bi se bolje razumjela dinamika porodičnog života, od prireme za roditeljstvo, do odlaska djece iz porodičnog doma i slično.
Crnogorskom društvu nedostaju važne usluge koje bi pomogle razvoju funkcionalne porodice, ukazuje prihološkinja Backović:
"Mnogo različitih usluga još treba razviti da bi mogli da kažemo da je naša porodica prilično podržana u svojoj želji da njeguje svoje članove i da razvija jedan zreliji i zdraviji porodični život."
Backović ocjenjuje da je porodica u Crnoj Gori u poslednje dvije i po decenije, iako usamljena i prepuštena sebi, pokazala vitalnost i potencijal da izađe zdrava i neokrnjena iz brojnih problema, ali i zaključuje da ona nije samoodrživ resurs, te da su joj neophodni njega i podrška:
"Porodica je dokazala koliko može da iz svojih nekakvih unutrašnjih rezervi pnudi potencijala da se prevaziđe i nesigurnost u društvu i politička i ekonomska nesigurnost i nestabilnost i siromaštvo, što znači da porodica može ali ne stalno i ne bez podrške", zaključuje psihološkinja Backović.
