Dostupni linkovi

Uspješno pokrenuli biznis u uslovima pandemije u BiH


Pandemija korona virusa ogroman je izazov za nove preduzetnike. "Na svu sreću usudili smo se", kaže Stjepanović koji je u jeku pandemije sa kolegama pokrenuo uzgoj i plasman gljiva bukovača.
Pandemija korona virusa ogroman je izazov za nove preduzetnike. "Na svu sreću usudili smo se", kaže Stjepanović koji je u jeku pandemije sa kolegama pokrenuo uzgoj i plasman gljiva bukovača.

Danijel Stjepanović, sa dvojicom kolega u jeku pandemije pokrenuo je biznis u Tuzli, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Riječ je o uzgoju i plasmanu gljiva bukovača. Dugogodišnje interesovanje za gljive, uz tradiciju i znanje koje im je prenio otac jednog od njih, motivisalo ih je da pokrenu biznis uprkos brojnim izazovima u Bosni i Hercegovini.

„Kada smo zvanično odlučili pokrenuti biznis, pojavila se pandemija korona virusa koja je predstavljala ogroman izazov. Postavljali smo pitanje- da li uopšte krenuti u biznis u tom momentu ili čekati neka bolja vremena. Znali smo da će pandemija poljuljati i dosad stabilne firme i poslove, ali na svu sreću usudili smo se“, kaže Stjepanović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prateći svjetske trendove i aktuelnu epidemiološku situaciju, došli su i na ideju besplatne dostave na području Tuzle. Time su ujedno omogućili smanjeno kretanje potencijalnih kupaca, uz jednako kvalitetne i svježe ubrane proizvode koje će dobiti na kućnu adresu.

„U saradnji sa Inkubatorom u Lipnici i Tuzlanskoj fondaciji dobili smo određenu vrstu pomoći. Ipak, što se same institucionalne podrške tiče, ona je, nažalost, jednako izostala, kao i prije pandemije. No, to nas nije spriječilo da nedavno proširimo svoje proizvodne kapacitete. A u budućnosti nam je cilj zaposliti i nove mlade ljude te se širiti i pojaviti u ekološkim ambalažama u marketima“, ističe Stjepanović za RSE.

Pandemija korona virusa pustoši bh. ekonomiju

Prema ocjeni Svjetske banke u Bosni i Herecegovini, pandemija korona virusa 'pustoši ekonomiju BiH, uzrokujući veliku štetu firmama i tržištu rada'.

Kako su u svom izvještaju naveli ekonomisti Svjetske banke, Leonardo Lucchetti i Jamele Rigolini, prije izbijanja pandemije, ekonomski izgledi u BiH bili su pozitivni.

„Međutim, pandemija je preokrenula taj trend, pa se sada zemlja suočava s najvećom recesijom nakon svjetske financijske krize. Kao posljedica, broj zaposlenih osoba se do jula 2020. smanjio za oko tri procenta u odnosu na isti period 2019., a broj građana prijavljenih kao nezaposleni se povećao za više od 19.000“, naveli su u izvještaju u oktobru 2020.godine.

Pokretanje biznisa u vrijeme pandemije

No, ima i onih kojima je pandemija korona virusa promijenila načine poslovanja, ali i nametnula nove poslovne imperative.

Jedan od njih je i mladi preduzetnik iz Visokog, tridesetak kilometara udaljenog od Sarajeva, Ibrahim Kunić. On je godinama radio u kožnoj industriji, a u godini pandemije počeo je razmišljati o novim potrebama društva zbog većeg stepena higijenske i zdravstvene zaštite.

Tako je uz pomoć USAID projekta “Diaspora Invest” dobio podršku za pokretanje firme „The Towels“, koja je osnovana u maju 2020.godine.

„Riječ je o ideji koja je započela sa krpama za poliranje na samouslužnim praonama. Proširila se na oblasti higijenskih jednokratnih peškira u teretanama,saunama,hotelima i svim drugim objektima gdje je ovaj vid peškira potreban“, govori Kunić za RSE.

Dodaje kako je trenutno u užem krugu oko Visokog, koje se nalazi u središnjem dijelu BiH, postavljeno 15 mašina na praonama. Finalne verzije ovih mašina, kaže, naći će se uskoro i širom BiH, ali i dijelovima Hrvatske i Srbije. Osim toga, ovaj mladi preduzetnik ističe kako su u toku i pregovori za zemlje EU i zemlje Bliskog Istoka.

„Naši kupci su zadovoljni proizvodima i iz sedmice u sedmicu bilježimo rast kupovine. Dobili smo značajnu podršku kao start up firma, a planiramo i izvoz u maju 2021.godine“, ističe Kunić.

Osim toga, ovaj preduzetnik došao je na još jednu ideju. Riječ je o aplikaciji „Transport App“ rađenoj u saradnji sa partnerskom firmom Devbase.

„Radi se o sistemu aukcije transporta stvari gdje mogu učestvovali sva pravna i fizička lica kao dostavljači i kao korisnici. A gdje jednostavnim putem tražite potencijalnog prevoznika za domaći i međunarodni prevoz“, naglašava Kunić za RSE.

Prilagođavanje novim uslovima

Uprkos tome što je pandemija korona virusa ogroman izazov za nove preduzetnike, nekima je mnogo veći izazov poboljšanje usluge i razvoj vlastitih biznis ideja. Jedan od takvih je i mladi preduzetnik iz Jajca, u Srednjobosanksom kantonu, Jimmy Budeš. On se sredinom marta 2020.godine vratio iz Beča u Jajce, nakon čega je u rodnoj kući pjesnika Ive Andrića otvorio pub „Svemirko“.

„U startu sam koncipirao svoj pub kao mjesto za miran razgovor i uživanje u hrani, a cilj mi svakako nije bilo raditi iza 23h. Uvođenjem dostave odgovorio sam i na izazove potencijalnih lockdowna, a nedavno sam se doveo do rentabilnog nivoa. Sada se već dodatno zabavljam priređivajući pub kvizove i dovodeći poslovanje do savršenstva“, ističe Budeš za RSE.

Za njega aktuelna pandemijska situacija nije nikakav fijasko, već poziv na prilagodbu. A najveći izazov mu nije korona virus, nego vrhunska usluga.

„Potrebno je biti spreman na najgore, a očekivati najbolje, to je moj stav. Razmišljam u pravcu unaprijeđenja usluge i kako se nametnuti na tržištu. A uz mladi arsenal ljudi koji su ovdje zaposleni , to se čini i mogućim“, navodi Budeš za RSE.

Posljedice pandemije na ekonomiju

U Bosni i Hercegovini je, prema podacima Agencije za statistiku, 60 % mladih nezaposleno. Oko 31 posto je bez posla ostalo tokom pandemije korona virusa, podaci su istraživanja Westminster fondacije za demokratiju u okviru programa koji podržava Vlada Velike Britanije.

Istovremeno, Bosna i Hercegovina se zadužila 333 miliona eura kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF ) za ekonomsko suzbijanje posljedica pandemije COVID-19.

Centralna banka Bosne i Hercegovine uplatila je 3. juna novac od sredstava MMF na račune entitetskih ministarstava finansija, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i RS-a.

Od ukupnog novca 61,5 posto bilo je za FBiH sa njenih deset kantona, 37,5 posto Republici Srpskoj, a jedan posto Brčko distriktu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG