Profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Petar Kunić smatra da je realnost potpuno drugačija i ogleda se u postojanju samo dva postojeća entiteta. S obzirom na postojeće političke elite u BiH, kaže Kunić, Ustav BiH je moguće korigovati u nekim dijelovima, a novi bi mogao biti donesen za 50 godina:
„Svijet više neće dati nikakve nove podjele unutar BiH, posebno hrvatska strana to može tražiti, ali da podsjetimo na jednu stvar: Hrvati su očistili jednu četvrtinu svog teritorija od Srba, dakle ne mogu biti nagrađeni još sa entitetom u BiH. Dakle, to nije realno. Ja vam iskreno govorim politički što je i tako će vjerojatno biti. Vidjeli ste američke stavove vezane za BiH, da nije za nju prihvatljivo nikakvo prekomponovanje unutrašnje strukture. Dakle, mora ostati unutrašnja struktura postojeća i, naravno, graditi efikasne institucije. Bude li se blokirao rad zajedničkih institucija, nikada nećemo imati efikasne institucije.“
I stručnjak za ustavno pravo dr. Ćazim Sadiković navodi da su prijedlozi političara o budućem ustroju zemlje neodgovorni i neozbiljni, te da o njima nije moguće voditi raspravu. Većina njih, ocjenjuje Sadiković, ne zna da je federalizacija skup država koji se objedinjuju radi interesa i stvaraju novu državu. Zbog toga se s razlogom postavlja pitanje da li bh. političari, predlažući buduća ustavna rješenja, isključivo vode računa o prikupljanju političkih poena:
„Kod onih građana koji znaju samo za etničke, vjerske i druge podjele, a koji ne vode računa o drugim interesima savremene civilizacije i savremeno uređenih, funkcionalnih država. Dakle, to su poeni kod onog primitivnog dijela izbornog tijela kojemu je samo važan taj vjerski, etnički i sličan momenat, a sve drugo mu je manje važno ili, pak, nema uopće predstavu šta bi trebao biti politički cilj u jednoj modernoj, funkcionalnoj evropskoj državi.“
Bosanskohercegovački političari su nekompetentne osobe i slika su bh. društva, pojašnjava profesor mostarskog Sveučiliša Slavo Kukić. Pod krinkom priče o evropskoj strukturi države, kako kaže, svjesno rade na njenoj dezintegraciji. Na naše pitanje mogu li praktično u BiH postojati multietnički entiteti, kako to zagovaraju pojedine političke stranke, Kukić odgovara:
„Moguće je napraviti regije koje su negdje više, negdje manje multietničke. Nije moguće napraviti, istina, regije u BiH koje bi održavale BiH iz 1990. i 1991. godine, BiH koja je po sebi neka vrst tigrove kože. Naprosto, rat i posljedice rata učinili su svoje - da su umjesto multietničkih danas uglavnom monoetnički prostori. Ali moguće je napraviti kombinaciju koja je neka vrst otklona od monoetničkog, negdje u manjoj, negdje u većoj mjeri. Pri tome, ponavljam, treba voditi računa da je to u funkciji povećanja efikasnosti države i društva, smanjenja troškova upravljanja državom i stvaranja pretpostavki za usmjeravanje dijela budžetskih sredstava u razvojne umjesto u elemente potrošnje.“
