Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) prekinuta je u ponedjeljak, 18. marta, nakon gotovo dva sata rasprave o dnevnom redu.
Razlog za prekid je glasanje da se na dnevni red sjednice uvrsti i Prijedlog zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kojeg je predložio delegat Želimir Nešković.
Prema ovom prijedlogu, kako je pojasnio Nešković, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH bi birao šest sudija, a Narodna skupština Republike Srpske tri, te da iz svakog od konstitutivnih naroda može biti izabrano najviše troje sudija.
Nakon rasprave, Nešković je insistirao da se glasa o uvrštavanju na dnevni red, što je dobilo podršku većine delegata u klubovima Srba i Hrvata.
Petominutnu pauzu nakon glasanja zatražio je Šefik Džaferović u ime Kluba Bošnjaka, a na kojoj je dogovoreno da se ovaj Klub povuče sa sjednice.
Džaferović tvrdi da se državni Dom naroda nije uopšte smio upustiti u razmatranje ovakvog prijedloga, te da "rizici takve vrste’" nisu potrebni u Parlamentarnoj skupštini BiH.
"Ovo je zakon koji udara u temelje Bosne i Hercegovine, mi ne želimo da u tome učestvujemo i na taj način štitimo BiH. Molio sam vas da ne predlažete takav zakon, da ne podržavate uvrštavanje u dnevni red. Naš odgovor je ovo, nastavite bez Kluba bošnjačkog naroda", rekao je Džaferović i pozvao delegate da napuste sjednicu.
Sjednicu je prekinuo predsjedavajući zbog nepostojanja kvoruma.
Dom naroda BIH čine delegati iz reda Bošnjaka, Srba i Hrvata (po pet iz sva tri naroda).
Ustavni sud BiH u proteklih nekoliko godina na meti je napada vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, predvođene predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom, koji odluke ove najviše pravosudne instance ne provodi. Skupština RS je, naime, donijela zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda na teritoriji ovog bh. entiteta.
Pored toga, Ustavni sud BiH se suočava i sa nedostajućim brojem sudija iz Republike Srpske, što dovodi u pitanje održavanje plenarnih sjednica. Dodik je nedavno najavio i kako imenovanja iz RS neće biti dok Ustavni sud BiH ne napuste strane sudije.
Ovaj sud se sastoji od devet sudija, a njihov mandat traje do 70. godine života.
Zastupnički dom entiteta Federacija BiH bira četvoro sudija, koji su u dosadašnjoj praksi bili dva Bošnjaka i dva Hrvata. Narodna skupština entiteta Republika Srpska bira dvojicu, koji su u praksi Srbi.
Preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i oni su stranci, a propisano je da ne mogu biti državljani BiH ili susjednih zemalja.
