"Nas nekoliko pozorišnih glumaca je formiralo autorski tim i pokrenuli smo on line platformu koja je, za sada, prvenstveno bazirana na bajkama, na tzv. filmovanju bajke i stvaranju određenog mozaika ili kolaža kroz igranu formu", kaže bosanskohercegovački glumac Amar Selimović u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Umjetnici su se brzo prilagodili situaciji i novim načinima komunikacije s publikom. Tako je grupa sarajevskih glumaca osmislila projekat 'Otvori proZorište', gdje glumci pričaju bajke djeci, kombinujući lutkarske i igrane predstave.
U periodu vanredne situacije u posljednjih mjesec i po dana bh. pozorišta su svoje predstave emitovali na on line platformama.
Selimović kaže kako glumcima najviše nedostaje komunikacija i interakcija s publikom, no ističe prednosti digitalizacije.
"Svako ko može da se konektuje na internet može da nadoknadi ono što nam u ovom trenutku nedostaje, a to je ta vrsta poziva na avanturu, na neki način posmatranje, opserviranje zapravo, života ili grupa ljudi ili pojedinaca iz jedne malo drugačije perspektive, kritičke, koja nam donosi jasne ideje, kao što to čini umjetnost", kaže Selimović.
O umjetničkim djelima i krizama
Bosanskohercegovački skulptor i slikar Adis Lukač podsjeća kako su umjetnici uobičajeno izolovani u procesu stvaranja svojih djela.
"Vrijeme provedeno u intimi sa svojim djelom je uobičajena pojava. Uživanje u procesu stvaranja i nastajanja onoga što umjetnik iznjedri nije uslovljeno vanjskim okolnostima. Gledajući kroz istoriju, u teškim vremenima su nastajala najmaestralnija djela", kaže Lukač.
Kreativnost i inspiracija nisu umanjeni. Štaviše, neki davno započeti projekti, za koje nije bilo dovoljno vremena zbog užurbanosti svakodnevnice, sada su ponovo došli na red, kaže skulptor i slikar Lukač.
"Mislim da je sistem koji je čovjek uspostavio, sistem vrijednosti, gledajući ga kao sliku sačinjenu od puzli, bio uspostavljen poprilično haotično. Korona je protresla te puzle, a mi trebamo to shvatiti kao priliku da tu sliku puzli bolje posložimo", navodi Lukač.
Posle 24 godine opet u Sarajevu
Bh. pisac Semezdin Mehmedinović proveo je rat u Sarajevu od 1992. do 1995.g. Tokom tri i po godine opsade Sarajeva, Mehmedinović je objavio zbirke pjesama, knjige zapisa i kratkih priča.
Nakon 24 godine života u Americi, prije četiri mjeseca se vratio u Sarajevo. Za RSE prisjeća se kako su ljudi i u ratu imali pojačanu potrebu za umjetnošću.
''Ono što ja pamtim kao iskustvo iz sarajevske opsade je, naglašena potreba za čitanjem, potreba za tumačenjem svoje stvarnosti i njeno razumijevanje. Razlika je dramatična po tome što u ono vrijeme nije bilo ove tehnološke mogućnosti. Sve moje sada je rasuto po svijetu.
Srećom, lako stižemo jedni do drugih, hvala telefonima i kompjuterima, pa se čujemo i vidimo. Sada tokom večeri obično imam nekoliko razgovora sa prijateljima na Skyp i ta komunikacija ustvari nam daje šansu da ponovo intenziviramo kontakte s ljudima koji su bili prorijeđeni zbog brzine svakodnevnog života'', kaže Mehmedinović.
Kako država pomaže umjetnicima?
Vlada FBiH prilikom rebalansa budžeta preusmjerila je sredstva koja izdvaja za kulturu na borbu protiv epidemije korona virusa.
Tako je transfer udruženjima građana i organizacija iz područja kulture koji iznosi 260.000 konvertibilnih maraka (130.000 eura) izbrisan, dok je transfer za kulturu od važnosti za taj bosanskohercegovački entitet znatno umanjen.
Adis Lukač, skulptor i slikar, kaže kako su umjetnici bili marginalizirani i prije krize uzrokovane pandemijom.
"Sve će se nekako oporaviti, ali ako ne čuvate kulturni identitet onda se postavlja pitanje šta zapravo čuvamo", poručuje Lukač.
Istovremeno, glumac Amar Selimović ističe da je umjetnost uvijek preživljavala teška vremena bez obzira na izazove sa kojima je suočena.
"Kako će naše branše reagovati na te promjene, a sigurno će ekonomski biti vrlo neizvjesno, vrlo dramatično to koliko će se izdvajati sredstava za umjetnost, pozorište, kako će pozorište funkcionirati, to se sada ne može nazrijeti", kaže Selimović.
Kakve promjene će donijeti iskustvo globalne zaustavljenosti?
Potreba za čitanjem
Mehmedinović kaže da najozbiljniji problem nije više kako će čitalac i pisac komunicirati ni koji oblik knjige ćemo imati.
"Ovdje je najveći problem kako ćemo mi ekonomski izgledati nakon ovoga. Ovaj poremećaj je toliko veliki, da je vrlo vjerovatno da će kupovna moć ljudi pasti izvjesno vrijeme i da će se navika čitanja, koja inače nije bila osobito velika, u ovim dijelovima svijeta, da će se dramatično umanjiti", priča Mehmedinović.
Mehmedinović podsjeća na knjigu Nila Postmana američkog autora ‘Zabavljanje do smrti’ koja je bila popularna ’80 tih, a Pink Floyd je inspiriran tom knjigom izdao jedan album, pod dojmom njena sadržaja.
Riječ je o američkom autoru koji uspoređuje dvije bitne knjige s ambicijama proricanja budućnosti. On govori o Orwell-ovoj 1984. i Huxley-evom Vrlom novom svijetu.
Orwell se bojao totalitarnog sistema, koji između ostalog zabranjuje i knjige, a ono čega se Huksley bojao je da će doći vrijeme kada neće biti razloga da se zabrane knjige, jer će doći oni koji neće htjeti da ih čitaju.Semezdin Mehmedinović, pisac
"Postman piše da Orwell upozorava kako će u budućnosti nama vladati izvana nametnuta opresija, a u Huxley-evoj knjizi stoji da će ljudi obožavati tehnologije koje oštećuju njihovu sposobnost da misle", objašnjava Mehmedinović i dodaje:
"Orwell se bojao totalitarnog sistema, koji između ostalog zabranjuje i knjige, a ono čega se Huksley bojao je da će doći vrijeme kada neće biti razloga da se zabrane knjige, jer će doći oni koji neće htjeti da ih čitaju. Orwellov strah je da će nas uništiti ono što mrzimo, a Huxley da će nas uništiti ono što volimo. Meni su lično vrlo živa ova Huxle-eva proročanstva zbog toga jer danas vidimo koliko je zapravo prisustvo tehnologije i ta ljudska identifikacija s tehnologijom koliko su prisutni u našoj stvarnosti."
Mehmedinović smatra da je istina ipak negdje na sredini jer ljudima će nakon ovog fizička distanca biti još dugo svakodnevnica, a i nova tehnologija će mijenjati i navike i ljude.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum