Crnogorska državna kasa boluje od hroničnog manjka novca, a to se, kao i u svakoj kući, događa zbog nedomaćinskog ponašanja. Pošto troši više nego što prihoduje, država mora da pozajmljuje, a taj dug onda moraju da vraćaju građani za koje se, očigledno, procjenjuje da mogu podnijeti i dodatni teret.
Umjesto modela po kom bi najveći doprinos punjenju državne kase dali najbogatiji, Centralna banka preporučuje da se u slučaju potrebe, poveća porez na dodatu vrijednost, što automatski znači - novi talas poskupljenja.
Centralna banka Crne Gore upozorava da se državni budžet mora što prije uravnotežiti, ali za to prostor ne vidi u enormnom bogatstvu crnogorskih "pobjednika tranzicije", već u mogućnosti da se poveća porez na dodatu vrijednost, što bi po automatizmu trgovcima bio povod za nova poskupljenja, pa bi opet ceh platio najširi sloj građana.
Ova inicijativa monetarne vlasti je, čak i prije zvaničnog objavljivanja, naišla na otpor značajnog dijela političke i stručne javnosti.
Funkcioner manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije Damir Šehović je za RSE rekao da je protiv prijedloga Centralne banke, jer bi to predstavljalo dodatni teret za najširi sloj stanovništva.
"Povećanjem stope PDV teret krize bi još više prebacili na one sa niskim i srednjim primanjima, što mi kao društvo socijalne pravde svakako ne bi trebalo da radimo već bismo se morali truditi da taj teret krize prebacujemo na one sa visočijim primanjima, a sa druge strane da ni to ne ugrozi poslovni ambijent jer u post-kriznom periodu država mora da se potrudi da pokrene kreditne tokove poticanjem investicione potrošnje, odnosno odlučnijim finansiranjem projekata sa razvojnim i izvoznim potencijalom", kaže Šehović.
I dio opozicije se protivi preporuci Centralne banke.Funkcioner Nove srpske demokratije Radojica Živković.
"U ovakvoj privrednoj i socijalnoj situaciji to bi bilo katastrofalno. Socijalne razlike bi se povećale i neminovno bi došlo do povećanja cijena, trgovci prosto imaju pravo da podižu cijene slobodno. To su sve posljedice liberalnog kapitalizma u koji smo mi ušli potpuno nespremni", smatra Živković.
Opšta stopa PDV-a u Crnoj Gori je 17 odsto dok snižena, od sedam odsto, između ostalog, važi za osnovne životne namirnice i jedna je od najnižih u regionu.
"Crna Gora ima nisku stopu PDV-a i njeno povećanje ne bi imalo veće negativne posljedice", obrazlaže Centralna banka u preporukama Vladi za ekonomsku politiku u 2012., čije navode objavljuju podgoričke Vijesti.
Ključ problema
Na pitanje - zašto se ponovo predlažu mjere koje plaća većina stanovništva koje je već materijalno iznureno, a ne najbogatiji - odgovorila je za RSE ekonomski analitičar Mila Kasalica.
Ilustracija
"Targetirati najširi sloj stanovništva tako što se predlaže povećanje stope PDV-a je na žalost očekivani akademski prijedlog. Mi smo se na to odlučili u situaciji kao otvorena ekonomija koja želi da privuče što više direktnih stranih investicija da je struktura naših poreskih stopa na relativno niskom nivou. Zašto se preporučuje ova mjera? Pa zato što je ona najlakša", objašnjava Kasalica.
Kao što ne pokazuje volju da dodatno oporezuje najbogatije, država očigledno nema namjeru ni da zahvati u značajan fiskalni potencijal koji predstavljaju tzv. "pobjednici tranzicije" u čijem su vlasništvu brojna vrijedna, a u međuvremenu umrtvljena, preduzeća koja sada samo čekaju da budu prodata kao nekretnine, odnosno, građevinsko zemljište.
Postavlja se pitanje - zašto, u cilju povećanja budžetskih prihoda država, umjesto da se preko PDV-a teret natovari najširem sloju građana, odgovarajućom poreskom politikom, privatizacioni magovi natjeraju da privatizovana preduzeća ožive, čime bi postali aktivni poreski obveznici ili prodaju nekome ko je u stanju to da uradi.
"Upravo je u tome ključ problema. Dakle, ova kriza je pokazala naopakost neoliberalne teze da je vlada problem a ne rješenje. Država ne smije da se ponaša ko neko ko po svaku cijenu spašava bilo čije biznise, posebno ne one biznise sa neizvjesnom perspektivom. Mi smo samo u ovoj godini ogromna finansijska sredstva odvajali za poslovanje pojedinačnih privrednih subjekata sa neizvjesnom perspektivom kakav je KAP dok čitava plejada malih i srednjih preduzeća kojima bi značajno manja sredstva bila potrebna da izađu na zelenu granu, oni trpe", navodi funkcioner SDP-a Damir Šehović.
Radojica Živković za RSE kaže da postoje dodatne akumulacije iz kojih se može zahvatiti, a da se ne povećava PDV čime bi se, već srozani, životni standard građana dodatno pogoršao.
"Centralna banka i vlada trebalo je da predlože da tajkuni koji su skrajnuli novac po raznih ostrva koji su opljačkali u vrijeme tranzicije, privatizacije, šverca duvana. Pretpostavlja s eda je samo jedna trećina u opticaju u Crnoj Gori a da su dvije trećine tog novca vani na računima vladara i tajkuna Crne Gore, a njih je jedno 10-ak porodica. Te porodice mogu bolje da riješe punjenje budžeta nego svaki drugi namet građanima i privredi", ocjenjuje on.
Umjesto modela po kom bi najveći doprinos punjenju državne kase dali najbogatiji, Centralna banka preporučuje da se u slučaju potrebe, poveća porez na dodatu vrijednost, što automatski znači - novi talas poskupljenja.
Centralna banka Crne Gore upozorava da se državni budžet mora što prije uravnotežiti, ali za to prostor ne vidi u enormnom bogatstvu crnogorskih "pobjednika tranzicije", već u mogućnosti da se poveća porez na dodatu vrijednost, što bi po automatizmu trgovcima bio povod za nova poskupljenja, pa bi opet ceh platio najširi sloj građana.
Ova inicijativa monetarne vlasti je, čak i prije zvaničnog objavljivanja, naišla na otpor značajnog dijela političke i stručne javnosti.
Funkcioner manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije Damir Šehović je za RSE rekao da je protiv prijedloga Centralne banke, jer bi to predstavljalo dodatni teret za najširi sloj stanovništva.
Šehović: Povećanjem stope PDV teret krize bi još više prebacili na one sa niskim i srednjim primanjima, što mi kao društvo socijalne pravde svakako ne bi trebalo da radimo.
"Povećanjem stope PDV teret krize bi još više prebacili na one sa niskim i srednjim primanjima, što mi kao društvo socijalne pravde svakako ne bi trebalo da radimo već bismo se morali truditi da taj teret krize prebacujemo na one sa visočijim primanjima, a sa druge strane da ni to ne ugrozi poslovni ambijent jer u post-kriznom periodu država mora da se potrudi da pokrene kreditne tokove poticanjem investicione potrošnje, odnosno odlučnijim finansiranjem projekata sa razvojnim i izvoznim potencijalom", kaže Šehović.
I dio opozicije se protivi preporuci Centralne banke.Funkcioner Nove srpske demokratije Radojica Živković.
"U ovakvoj privrednoj i socijalnoj situaciji to bi bilo katastrofalno. Socijalne razlike bi se povećale i neminovno bi došlo do povećanja cijena, trgovci prosto imaju pravo da podižu cijene slobodno. To su sve posljedice liberalnog kapitalizma u koji smo mi ušli potpuno nespremni", smatra Živković.
Opšta stopa PDV-a u Crnoj Gori je 17 odsto dok snižena, od sedam odsto, između ostalog, važi za osnovne životne namirnice i jedna je od najnižih u regionu.
"Crna Gora ima nisku stopu PDV-a i njeno povećanje ne bi imalo veće negativne posljedice", obrazlaže Centralna banka u preporukama Vladi za ekonomsku politiku u 2012., čije navode objavljuju podgoričke Vijesti.
Ključ problema
Na pitanje - zašto se ponovo predlažu mjere koje plaća većina stanovništva koje je već materijalno iznureno, a ne najbogatiji - odgovorila je za RSE ekonomski analitičar Mila Kasalica.
"Targetirati najširi sloj stanovništva tako što se predlaže povećanje stope PDV-a je na žalost očekivani akademski prijedlog. Mi smo se na to odlučili u situaciji kao otvorena ekonomija koja želi da privuče što više direktnih stranih investicija da je struktura naših poreskih stopa na relativno niskom nivou. Zašto se preporučuje ova mjera? Pa zato što je ona najlakša", objašnjava Kasalica.
Kao što ne pokazuje volju da dodatno oporezuje najbogatije, država očigledno nema namjeru ni da zahvati u značajan fiskalni potencijal koji predstavljaju tzv. "pobjednici tranzicije" u čijem su vlasništvu brojna vrijedna, a u međuvremenu umrtvljena, preduzeća koja sada samo čekaju da budu prodata kao nekretnine, odnosno, građevinsko zemljište.
Postavlja se pitanje - zašto, u cilju povećanja budžetskih prihoda država, umjesto da se preko PDV-a teret natovari najširem sloju građana, odgovarajućom poreskom politikom, privatizacioni magovi natjeraju da privatizovana preduzeća ožive, čime bi postali aktivni poreski obveznici ili prodaju nekome ko je u stanju to da uradi.
"Upravo je u tome ključ problema. Dakle, ova kriza je pokazala naopakost neoliberalne teze da je vlada problem a ne rješenje. Država ne smije da se ponaša ko neko ko po svaku cijenu spašava bilo čije biznise, posebno ne one biznise sa neizvjesnom perspektivom. Mi smo samo u ovoj godini ogromna finansijska sredstva odvajali za poslovanje pojedinačnih privrednih subjekata sa neizvjesnom perspektivom kakav je KAP dok čitava plejada malih i srednjih preduzeća kojima bi značajno manja sredstva bila potrebna da izađu na zelenu granu, oni trpe", navodi funkcioner SDP-a Damir Šehović.
Radojica Živković za RSE kaže da postoje dodatne akumulacije iz kojih se može zahvatiti, a da se ne povećava PDV čime bi se, već srozani, životni standard građana dodatno pogoršao.
"Centralna banka i vlada trebalo je da predlože da tajkuni koji su skrajnuli novac po raznih ostrva koji su opljačkali u vrijeme tranzicije, privatizacije, šverca duvana. Pretpostavlja s eda je samo jedna trećina u opticaju u Crnoj Gori a da su dvije trećine tog novca vani na računima vladara i tajkuna Crne Gore, a njih je jedno 10-ak porodica. Te porodice mogu bolje da riješe punjenje budžeta nego svaki drugi namet građanima i privredi", ocjenjuje on.
