Uprkos poplavama koje su je zadesile oko milion ljudi koji su morali napustiti svoje domove zbog ove prirodne katastrofe, Bosna i Hercegovina neće moći aplicirati za Evropski fond solidarnosti. Razlog je što ta zemlja nije kandidatkinja za status, i to zbog neodgovornih političara koji već godinama nisu u stanju da provedu presudu Sejdić-Finci, što je bio jedini uslov za njeno približavanje. Umjesto toga, ovih dana tamošnji predstavnici vlasti evropske zvaničnike i međunarodnu zajednicu mole za pomoć. Hoće li građani bilo šta iz ove situacije naučiti, s obzirom da se izbori približavaju?
Niko u ovom trenutku ne smije ni nagađati kolika će biti šteta nakon poplava koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu. No, prema onome što se vidi na terenu, radi se o milionima eura.
I dok ugroženi stanovnici poplavljenih područja dobijaju humanitarnu pomoć, neki od njih su svjesni da se nemaju gdje vratiti. Među njima je i Suada Suljić, čije selo je progutalo klizište:
„Prošlosti se ne bojim, samo se bojim budućnosti – gdje, kako i kuda? Naše su kuće negdje iza sedam gora, bogtepitao gdje. Nigdje odavdje ne idemo dok nam neko - opština, država, kanton - ne obezbijedi dva sa dva, crno po bijelom, da imamo da je naše“, kaže Suada Suljić.
last od koje Suada treba pomoć, ali i oko milion osoba koje su morale napustiti svoje domove zbog poplava, se ne oglašava, niti obećava pomoć. Svjesna je da zbog svoje nesposobnosti ne može aplicirati za Evropski fond solidarnosti, jer Bosna i Hercegovini nema status države kandidatkinje.
„Šta će da se desi kad se sve to očisti, kad bude trebalo da se obnovi, izgradi, to je meni izuzetno zastrašujuće pitanje jer ne vidim da se iako pokazao sposoban institucionalno da se time pozabavi i da to organizuje. Oni čak nisu u stanju da organizuju najosnovnije stvari, poput dostavljanja pomoći, zaštite te pomoći. Potpun je haos“, navodi Tijana Cvjetičanin, iz nevladine organizacije “Zašto ne”.
Za razliku od svog susjeda Srbije koja će dobiti novac iz Evropskog fonda solidarnosti, BiH će ostati ponovo usamljeno ostrvo na Balkanu, jer već godinama njeni političari nisu bili u stanju da provedu presudu Sejdić-Finci, što je bio jedini uslov za korak bliže Evropskoj uniji.
Ta zajednica, iako želi pomoći, mora poštovati rigorozne procedure, što potvrđuje i izjava Kristaline Georgijeve, evropske komesarke za vanredne situacije koja boravi u dvodnevnoj posjeti BiH:
„Srbija na svom putu ka članstvu može aplicirati za sredstva iz Fonda, dok se za Bosnu i Hercegovinu, koja je u drugoj kategoriji, moraju tražiti drugi načini za pružanje pomoći.“
Slijede izbori
I dok iz Evropske unije obećavaju druge mehanizme pomoći, bosanskohercegovački političari proteklu sedmicu koristili su jedino da ih kamere i fotoreporteri snime ili slikaju u rijetkim obilascima poplavljenih područja.
„Priče koje čujemo da BiH zbog toga što nismo napravili neke korake naprijed prema EU ne može koristiti fondove EU su na štetu građana BiH, koji su Evropljani. I ako smo mi političari nešto pogriješili, ne mogu i ne smiju da trpe građani BiH. Ovo je poziv svim članicama EU da pomognu BiH“, kaže Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH.
I dok mole za pomoć, niti jedan od bh. zvaničnika se nije izvinio ovdašnjim građanima za dugogodišnju nesposobnost da državu približi Evropskoj uniji, zbog čega ispaštaju i ispaštaće stanovnici ove zemlje. Evo šta kažu o svemu građani Šamca, čiji je grad u vodi od nekoliko metara:
„Možda se pameti dozovu bh. građani i možda na sljedećim izborima zbog toga ne budu glasovali za one koji, prvo, su se oslanjali na ono što je u materijalnom smislu urađeno prije 40 ili 50 godina, i zaboravljajući da ovakve prirodne katastrofe mogu nanijeti puno veće štete i njihovim nacionima, a i svima ostalim“, ocjenjuje profesor na mostarskom Sveučilištu Slavo Kukić.
Novinar Zekerijah Smajić misli drugačije. On kaže kako stanovnici jesu pokazali solidarnost i humanost ne vodeći se nacionalnim orijentirom, ali da se, uprkos svemu, ništa u političkom smislu u Bosni i Hercegovini neće promijeniti nakon oktobarskih izbora. Zbog toga Smajić zaključuje:
„Čak bih bio slobodan prognozirati u ovom momentu da će se u BiH ponoviti 1996. godina kada će apsolutnu pobjedu osvojiti SDS sa svojom koalicijom, SDA i HDZ u hrvatskom korpusu. To je činjenično stanje u sferi politike. Takvo je stanje zbog toga što ne postoji zrela, objektivna, realna alternativa takvom stanju o kojem sada govorim. Opet, uz svu domaću domaću odgovornost, odgovorna je i međunarodna zajednic, prije svega EU, koja od 1995. godine, zapravo, nema konzistentnu, vizionarsku politiku prema BiH, nego se vodi dnevno-politička, nagodbena politika, koja je dovela do toga gdje se BiH danas nalazi“, konstatuje Zekerijah Smajić.
Niko u ovom trenutku ne smije ni nagađati kolika će biti šteta nakon poplava koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu. No, prema onome što se vidi na terenu, radi se o milionima eura.
I dok ugroženi stanovnici poplavljenih područja dobijaju humanitarnu pomoć, neki od njih su svjesni da se nemaju gdje vratiti. Među njima je i Suada Suljić, čije selo je progutalo klizište:
„Prošlosti se ne bojim, samo se bojim budućnosti – gdje, kako i kuda? Naše su kuće negdje iza sedam gora, bogtepitao gdje. Nigdje odavdje ne idemo dok nam neko - opština, država, kanton - ne obezbijedi dva sa dva, crno po bijelom, da imamo da je naše“, kaže Suada Suljić.
last od koje Suada treba pomoć, ali i oko milion osoba koje su morale napustiti svoje domove zbog poplava, se ne oglašava, niti obećava pomoć. Svjesna je da zbog svoje nesposobnosti ne može aplicirati za Evropski fond solidarnosti, jer Bosna i Hercegovini nema status države kandidatkinje.
„Šta će da se desi kad se sve to očisti, kad bude trebalo da se obnovi, izgradi, to je meni izuzetno zastrašujuće pitanje jer ne vidim da se iako pokazao sposoban institucionalno da se time pozabavi i da to organizuje. Oni čak nisu u stanju da organizuju najosnovnije stvari, poput dostavljanja pomoći, zaštite te pomoći. Potpun je haos“, navodi Tijana Cvjetičanin, iz nevladine organizacije “Zašto ne”.
Za razliku od svog susjeda Srbije koja će dobiti novac iz Evropskog fonda solidarnosti, BiH će ostati ponovo usamljeno ostrvo na Balkanu, jer već godinama njeni političari nisu bili u stanju da provedu presudu Sejdić-Finci, što je bio jedini uslov za korak bliže Evropskoj uniji.
Ta zajednica, iako želi pomoći, mora poštovati rigorozne procedure, što potvrđuje i izjava Kristaline Georgijeve, evropske komesarke za vanredne situacije koja boravi u dvodnevnoj posjeti BiH:
„Srbija na svom putu ka članstvu može aplicirati za sredstva iz Fonda, dok se za Bosnu i Hercegovinu, koja je u drugoj kategoriji, moraju tražiti drugi načini za pružanje pomoći.“
Slijede izbori
I dok iz Evropske unije obećavaju druge mehanizme pomoći, bosanskohercegovački političari proteklu sedmicu koristili su jedino da ih kamere i fotoreporteri snime ili slikaju u rijetkim obilascima poplavljenih područja.
„Priče koje čujemo da BiH zbog toga što nismo napravili neke korake naprijed prema EU ne može koristiti fondove EU su na štetu građana BiH, koji su Evropljani. I ako smo mi političari nešto pogriješili, ne mogu i ne smiju da trpe građani BiH. Ovo je poziv svim članicama EU da pomognu BiH“, kaže Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH.
I dok mole za pomoć, niti jedan od bh. zvaničnika se nije izvinio ovdašnjim građanima za dugogodišnju nesposobnost da državu približi Evropskoj uniji, zbog čega ispaštaju i ispaštaće stanovnici ove zemlje. Evo šta kažu o svemu građani Šamca, čiji je grad u vodi od nekoliko metara:
„Možda se pameti dozovu bh. građani i možda na sljedećim izborima zbog toga ne budu glasovali za one koji, prvo, su se oslanjali na ono što je u materijalnom smislu urađeno prije 40 ili 50 godina, i zaboravljajući da ovakve prirodne katastrofe mogu nanijeti puno veće štete i njihovim nacionima, a i svima ostalim“, ocjenjuje profesor na mostarskom Sveučilištu Slavo Kukić.
Novinar Zekerijah Smajić misli drugačije. On kaže kako stanovnici jesu pokazali solidarnost i humanost ne vodeći se nacionalnim orijentirom, ali da se, uprkos svemu, ništa u političkom smislu u Bosni i Hercegovini neće promijeniti nakon oktobarskih izbora. Zbog toga Smajić zaključuje:
„Čak bih bio slobodan prognozirati u ovom momentu da će se u BiH ponoviti 1996. godina kada će apsolutnu pobjedu osvojiti SDS sa svojom koalicijom, SDA i HDZ u hrvatskom korpusu. To je činjenično stanje u sferi politike. Takvo je stanje zbog toga što ne postoji zrela, objektivna, realna alternativa takvom stanju o kojem sada govorim. Opet, uz svu domaću domaću odgovornost, odgovorna je i međunarodna zajednic, prije svega EU, koja od 1995. godine, zapravo, nema konzistentnu, vizionarsku politiku prema BiH, nego se vodi dnevno-politička, nagodbena politika, koja je dovela do toga gdje se BiH danas nalazi“, konstatuje Zekerijah Smajić.
