Tokom rasprave održane u Parlamentarnoj skupštini BiH pod nazivom „Implikacije ulaska Hrvatske u EU za BiH“, Danijela Martinović, predsjedavajuća Zajedničke skupštinske komisije za ekonomske reforme i razvoj, izjavila je kako postoji mogućnost potpune izolacije Bosne i Hercegovine.
„Pod izolacijom podrazumijevam situaciju da nećemo moći izvoziti veliki broj proizvoda koje smo do sada izvozili – mlijeko, mliječne prerađevine, meso, med itd. Znači, kada je riječ i o ekonomskom aspektu, postoji ta navedena opasnost. Naravno, mi imamo obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ako se budemo striktno držali tih obaveza, ako ih budemo ispunjavali, onda ćemo riješiti i taj ekonomski problem i političke i druge aspekte navedenog problema. Kako mnogo toga nismo ispunili, kasnimo, kršimo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno obveze koje su propisane. U tom smislu je i ova konferencija. To je jedan od pokušaja da konačno uspostavimo koordinaciju i sinhronizaciju aktivnosti.“
Direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić upozorava da BiH još mnogo toga mora pripremiti kako bi spremno dočekala ulazak Hrvatske u EU.
„Ima nekoliko stvari koje bih pomenula u ovom trenutku gdje su implikacije ulaska Hrvatske najveće – to su imovinsko-pravni odnosi, zatim izvoz u Republiku Hrvatsku, spoljno-trgovinski odnosi, rad, zapošljavanje, elektroenergetika i druge oblasti. Veoma je važno da u ovom preostalom periodu sve nadležne institucije u Bosni i Hercegovini preduzmu sve da bi se naši proizvodi mogli naći na izvoznoj listi“, kaže Savić.
Učesnici još jednog skupa ponudili su pomoć Bosni i Hercegovini u njenim planovima na putu evropskih integracija. Kao dio projekta "Dobri susjedi" održana je rasprava o iskustvima Hrvatske u zaštiti okoliša i sigurnosti hrane. Projekat realizuje Centar za socioekonomske studije Think Tank “Populari” u saradnji sa Ambasadom Velike Britanije u BiH i Evropskom inicijativom za stabilnost.
„Hrvatsko iskustvo je jedinstveno iskustvo, zapravo naše i tursko iskustvo, s tim da je Hrvatska otišla dalje u tom procesu u odnosu na Tursku, zbog toga što se pregovarački proces vodio na potpuno drugim načelima u odnosu na prethodne valove proširenja. Meni se čini da su za nas primijenjena daleko obimnija i striktnija pravila nego što je to bio slučaj u prethodnim valovima proširenja. Zbog toga je vrlo važno da ono što smo mi prošli, kao iskustvo, podijelimo s Bosnom i Hercegovinom, i da se eventualno ukaže na neke probleme koji su to bili nama, jer situacija je, pretpostavljam, poprilično slična i nema razloga da ih Bosna i Hercegovina ne krene rješavati odmah, bez obzira na ritam pristupanja Evropskoj uniji“, kaže Ružica Gelo, članica pregovaračke grupe Hrvatske za pristupanje EU.
Nikola Ružinski, profesor Sveučilišta u Zagrebu, rekao je nekoliko važnih stvari o prenošenju evropskih direktiva u domaće zakonodavstvo.
„Neki zakoni su riješeni veoma brzo, prenošenje Evropskih direktiva u samo zakonodavstvo, premda smo mi već imali prije toga, po našem mišljenju, pripremljene sve zakone. Pokazalo se da nije tako. Bilo je puno problema, recimo, sa Zakonom o vodama, Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva. To su stvari koje su dosta dugo trajale, nekoliko puta je trebalo mijenjati. Procedura samog prihvaćanja je takva da, kad napišete novi zakon, on odlazi u Evropsku komisiju, i kada EK da „no objection“, kako to oni kažu, onda on ide u parlament, odnosno u sabor. Kad jedanput uhvatite taj ritam, onda vidite da, bez obzira koliko se trudili, uvijek specijalisti u Evropskoj komisiji mogu naći nekakva rješenja za koja smatraju da nisu u skladu s evropskom pravnom stečevinom i onda će vas zamoliti da to promijenite. Onda dolazite do toga da ta zamolba znači faktički naredbu.“
Jo Lomas, predstavnica Ambasade Velike Britanije u BiH, kazala je da se nada da će primjer Hrvatske nadahnuti ljude u BiH da što brže krenu da rade na članstvu u EU.
"Ovo je odlično što su u Bosnu i Hercegovinu došli njeni susjedi iz Hrvatske. Bosna i Hercegovina može mnogo naučiti od njih, prije svega na uspješnim i pozitivnim koracima, ali i na greškama koje je tokom procesa pristupanja imala Hrvatska. Takođe se nadam da će primjer Hrvatske nadahnuti ljude u Bosni i Hercegovini, koji moraju shvatiti da je članstvo u Evropskoj uniji moguće i da je to stvarnost“, zaključila je.
„Pod izolacijom podrazumijevam situaciju da nećemo moći izvoziti veliki broj proizvoda koje smo do sada izvozili – mlijeko, mliječne prerađevine, meso, med itd. Znači, kada je riječ i o ekonomskom aspektu, postoji ta navedena opasnost. Naravno, mi imamo obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ako se budemo striktno držali tih obaveza, ako ih budemo ispunjavali, onda ćemo riješiti i taj ekonomski problem i političke i druge aspekte navedenog problema. Kako mnogo toga nismo ispunili, kasnimo, kršimo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno obveze koje su propisane. U tom smislu je i ova konferencija. To je jedan od pokušaja da konačno uspostavimo koordinaciju i sinhronizaciju aktivnosti.“
Direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić upozorava da BiH još mnogo toga mora pripremiti kako bi spremno dočekala ulazak Hrvatske u EU.
„Ima nekoliko stvari koje bih pomenula u ovom trenutku gdje su implikacije ulaska Hrvatske najveće – to su imovinsko-pravni odnosi, zatim izvoz u Republiku Hrvatsku, spoljno-trgovinski odnosi, rad, zapošljavanje, elektroenergetika i druge oblasti. Veoma je važno da u ovom preostalom periodu sve nadležne institucije u Bosni i Hercegovini preduzmu sve da bi se naši proizvodi mogli naći na izvoznoj listi“, kaže Savić.
Učesnici još jednog skupa ponudili su pomoć Bosni i Hercegovini u njenim planovima na putu evropskih integracija. Kao dio projekta "Dobri susjedi" održana je rasprava o iskustvima Hrvatske u zaštiti okoliša i sigurnosti hrane. Projekat realizuje Centar za socioekonomske studije Think Tank “Populari” u saradnji sa Ambasadom Velike Britanije u BiH i Evropskom inicijativom za stabilnost.
„Hrvatsko iskustvo je jedinstveno iskustvo, zapravo naše i tursko iskustvo, s tim da je Hrvatska otišla dalje u tom procesu u odnosu na Tursku, zbog toga što se pregovarački proces vodio na potpuno drugim načelima u odnosu na prethodne valove proširenja. Meni se čini da su za nas primijenjena daleko obimnija i striktnija pravila nego što je to bio slučaj u prethodnim valovima proširenja. Zbog toga je vrlo važno da ono što smo mi prošli, kao iskustvo, podijelimo s Bosnom i Hercegovinom, i da se eventualno ukaže na neke probleme koji su to bili nama, jer situacija je, pretpostavljam, poprilično slična i nema razloga da ih Bosna i Hercegovina ne krene rješavati odmah, bez obzira na ritam pristupanja Evropskoj uniji“, kaže Ružica Gelo, članica pregovaračke grupe Hrvatske za pristupanje EU.
Nikola Ružinski, profesor Sveučilišta u Zagrebu, rekao je nekoliko važnih stvari o prenošenju evropskih direktiva u domaće zakonodavstvo.
„Neki zakoni su riješeni veoma brzo, prenošenje Evropskih direktiva u samo zakonodavstvo, premda smo mi već imali prije toga, po našem mišljenju, pripremljene sve zakone. Pokazalo se da nije tako. Bilo je puno problema, recimo, sa Zakonom o vodama, Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva. To su stvari koje su dosta dugo trajale, nekoliko puta je trebalo mijenjati. Procedura samog prihvaćanja je takva da, kad napišete novi zakon, on odlazi u Evropsku komisiju, i kada EK da „no objection“, kako to oni kažu, onda on ide u parlament, odnosno u sabor. Kad jedanput uhvatite taj ritam, onda vidite da, bez obzira koliko se trudili, uvijek specijalisti u Evropskoj komisiji mogu naći nekakva rješenja za koja smatraju da nisu u skladu s evropskom pravnom stečevinom i onda će vas zamoliti da to promijenite. Onda dolazite do toga da ta zamolba znači faktički naredbu.“
Jo Lomas, predstavnica Ambasade Velike Britanije u BiH, kazala je da se nada da će primjer Hrvatske nadahnuti ljude u BiH da što brže krenu da rade na članstvu u EU.
"Ovo je odlično što su u Bosnu i Hercegovinu došli njeni susjedi iz Hrvatske. Bosna i Hercegovina može mnogo naučiti od njih, prije svega na uspješnim i pozitivnim koracima, ali i na greškama koje je tokom procesa pristupanja imala Hrvatska. Takođe se nadam da će primjer Hrvatske nadahnuti ljude u Bosni i Hercegovini, koji moraju shvatiti da je članstvo u Evropskoj uniji moguće i da je to stvarnost“, zaključila je.
