Ukrajinci prvi put slave Božić po novom Gregorijanskom kalendaru, 25. decembra.
Do ove godine su ga slavili 7. januara, po starom Julijanskom kalendaru, kao i Ruska pravoslavna crkva (RPC) koja je do skoro imala primat u vjerskom životu Ukrajine.
"Slavljenje 25. decembra je tradicija naših baba i đedova, jer smo mi bili Ukrajinci i prije stvaranja Sovjetskog saveza 1917.godine, i do tada smo slavili decembarski Božić, ali je zbog politike ta tradicija bila izgubljena", kaže Ukrajinka Irina Kučma za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Sredinom godine ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je zakon kojim se proslava pomjera za 25. decembar, rekavši da to Ukrajincima omogućava napuštanje "ruskog nasljeđa nametanja božićnih proslava 7. januara".
Rusija je izvršila agresiju na Ukrajinu februara 2022.godine.
Kučma, jedna od organizatora okupljanja njenih sunarodnika na Badnje veče u Budvi, primjenu novog kalendara ne smatra crkvenim ili političkim diktatom. Vjeruje da će mu se većina ukrajinskih vjernika brzo prilagoditi.
"To nije vezano za datum, to je vezano za dušu. To ide iz srca, a ne zato što je neko rekao da to bude neki datum. Ali, bićemo i sa onima koji, eventualno, odluče da Božić i dalje slave 7.januara", kaže Kučma.
Pravoslavna crkva Ukrajine (PCU) je odobrila prelazak na novi datum u septembru.
Korak dalje od Rusije
Ova promjena ima više veze s identitetom nego s teologijom ili crkvom, smatra arhimandrit Kiril Hovorun iz Ukrajine, profesor eklisiologije (nauka o pitanjima crkve), međunarodnih odnosa i ekumenizma na Sankt Ignatios koledžu u Štokholmu.
"Za većinu Ukrajinaca to je još jedan korak dalje od Rusije, gdje se Božić i većina drugih crkvenih praznika slave po takozvanom starom kalendaru", kaže Hovorun za RSE.
Dodaje da postoji i "sićušna manjina" u Ukrajini koja će i dalje primjenjivati stari kalendar. No oni, kako navodi, nisu u tome "fanatični" kao vjernici u pravoslavnim zemljama poput Grčke ili Rumunije.
"Ovaj potez povećava vjerski pluralizam, što je važno za ukrajinsko društvo. Ljudi sada imaju mogućnosti da slave crkvene praznike i čini se da većina uživa u tome. Ne primjećujem nikakve prijeteće kontroverze između vjerskih grupa po pitanju kalendara", kaže Hovorun.
Istoričar Vladimir Veljković, koji se bavi pitanjima religije, ocjenjuje za RSE da kalendar za crkvu nije dogmatsko pitanje, već ima simbolički značaj.
Podsjeća da pravoslavne crkve koriste različite kalendare, neke još uvek koriste stari Julijanski, a neke su prešle na novi, te navodi da PCU nije uradila ništa neobično ako se ima u vidu situaciju u cjelokupnom pravoslavlju.
Međutim, u okolnostima u kojima je Ukrajina izložena ruskoj agresiji, a koju podržava ruski patrijarh Kiril, prelazak na novi crkveni kalendar znači nastavak udaljavanja od Ruske pravoslavne crkve, smatra Veljković:
"Strateško opredeljenje Ukrajine je da postane dio EU i slobodnog demokratskog svijeta i u tom smislu je i odluka PCU-a značajna, s obzirom da će Ukrajinci slaviti Božić istog dana kada ga proslavlja i veći dio Evrope".
Ukrajinsko Badnje veče u Budvi
I Ukrajinci u Budvi su se po prvi put okupili za decembarsko Badnje veče.
Dok se nastavlja rusko razaranje Ukrajine, Božić kao porodični praznik ima posebnu važnost za Ukrajince u Crnoj Gori, ali i drugdje po svijetu, kaže Kučma.
Kada ste stranac, onda svakodnevne stvari imaju drugačiji smisao, pa zajedničko spremanje hrane i ukusi koji podsjećaju na dom u vrijeme praznika dobijaju veći značaj, priča Irina:
"Zato večeras zajedno kuvamo naša ukrajinska jela kako bi nahranili sve drage ljude koji sa nama dijele ovo teško vrijeme".
I za Vjeru Bjelušenko iz Donjecka ovaj datum znači vezu sa domovinom, a sunarodnike koji se okupljaju zajedničke trpeze smatra porodicom.
Kaže da ima samo jednu molitvu:
"Molim se da završi rat, da prestanu ginuti naši ljudi. Iako sam ja daleko u Crnoj Gori, u Ukrajini su moja sestra i brat, i ja ne mogu da mirno živim. Volim Crnu Goru, ali je moja duša tamo. A moja duša je ranjena, i želim da zaliječim tu ranu".
Istorijat ukrajinskih crkava
Crkva u Ukrajini se 2018. podijelila na Pravoslavnu crkvu Ukrajine (PCU) i Ukrajinsku pravoslavnu crkvu (UPC) pod jurisdikcijom Moskovske patrijaršije.
Tada je Pravoslavnu crkvu Ukrajine osnovao sinod sveštenika koji su napustili Ukrajinsku pravoslavnu crkvu.
Ubrzo je u januaru 2019. ukazom patrijarha Carigrada Vartolomeja, koji je na čelu zajednice pravoslavnih hrišćana širom svijeta, PCU dobila autokefalnost i nezavisnost od Moskovske patrijaršije.
Bio je to istorijski raskid nakon više od tri vijeka ruske kontrole nad dominantnom religijom u Ukrajini.
No, od Ruske pravoslavne crkve se distancirala i Ukrajinska pravoslavna crkva.
Kada je Kremlj pokrenuo vojnu invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, mitropolit Onufrije iz UPC je to osudio, a u maju iste godine je ta crkva proglasila svoju nezavisnost od ruske crkve (RPC).
Međutim, u Ukrajini ih i dalje optužuju da održavaju vezu sa RPC i sarađuju sa ruskim snagama u dijelovima Ukrajine pod ruskom kontrolom.
UPC i dalje koristi stari Julijanski kalendar po kojem se Božić slavi 7.januara.
U oktobru je u Parlamentu Ukrajine ušao u proceduru zakon kojim bi se zabranilo djelovanje vjerskih organizacija povezanih sa državom koja sprovodi oružanu agresiju na Ukrajinu.
Ukoliko se potvrdi u Parlamentu, njime bi UPC, koju Kijev optužuje za saradnju sa Rusijom, bila zabranjena.
Ta crkva odbacuje optužbe i zabranu smatra neustavnom.