Piše: Aleksandar Palikot
Ukrajinci su s mješavinom podrške i skepse reagovali na vijest da je Međunarodni krivični sud (MKS) izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruske komesarke za prava djece zbog njihove uloge u navodnim ratnim zločinima koji se odnose na nezakonito premještanje i deportacije djece s okupiranih ukrajinskih teritorija u Rusiju, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Anton Burjak, 21-godišnji građevinski radnik iz Novomihajlovka, okupiranog grada u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, rekao je za RSE da podržava ovu odluku "zato što su se Putinovi ratni zločini dogodili".
"Lično znam za slučajeve prisilnog odvođenja djece u Rusiju s okupiranih područja", rekao je 18. marta.
Potez stalnog tribunala za ratne zločine, objavljen 17. marta, optužuje Putina po tri tačke optužnice za "individualnu krivičnu odgovornost" za navodne ratne zločine počinjene na ukrajinskoj teritoriji pod okupacijom Rusije "najmanje" od februara 2022.
Sud je također izdao nalog za hapšenje Marije Lvove-Belove, komesarke za dječja prava pri Putinovom predsjedničkom kabinetu, zbog dvije slične optužbe koje se odnose na isti period.
VIDEO: Šesnaestero ukrajinske djece koju je Rusija odvela ponovo su se sastali s članovima svoje porodice u Kijevu. Njihov povratak je organizovala dobrotvorna fondacija 'Spasiti Ukrajinu'.
"Postoje razumne osnove da se vjeruje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin nezakonite deportacije stanovništva i nezakonito premještanja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju, na štetu ukrajinske djece", saopštio je MKS najavljujući naloge za hapšenje.
Međutim, Burjak i drugi Ukrajinci koji su razgovarali s novinarima RSE u Kijevu izrazili su sumnju u pogledu dosega odluke a imajući u vidu da MKS nema jurisdikciju nad Rusijom i činjenicu da Moskva ne priznaje međunarodni sud.
"Hoće li se Putin i Lvova-Belova suočiti s pravdom? Ne znam", rekao je Burjak, koji je napustio svoj rodni grad dva mjeseca nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
"Amerika ionako ne priznaje ovaj sud", rekao je. "Ovaj rat je strašan i ne znam kako će završiti. Da je tako lako, Putin bi već bio u zatvoru. Njegovi vojnici, te ubice iz Buče i iz drugih dijelova zemlje, također bi trebali biti u zatvoru."
MKS sa 123 članice nije dio Ujedinjenih nacija i nema sopstvene policijske snage, što ga čini zavisnim o državama članicama suda u provođenju naloga koje izdaje.
Ni Rusija, ni Sjedinjene Države, ni Kina ni Ukrajina nisu članice MKS, iako je Kijev dao sudu nadležnost za procesuiranje ratnih zločina počinjenih na teritoriji Ukrajine nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Rusija je bila potpisnica Rimskog statuta iz 1998. koji je doveo do formiranja MKS 2002., ali nikada nije ratificirala statut. Godine 2016., dvije godine nakon prve ruske invazije na ukrajinsku teritoriju koja je rezultirala nezakonitom aneksijom ukrajinskog Krimskog poluostrva, Putin je potpisao dekret kojim se Rusiji onemogućuje pridruživanje MKS.
Sjedinjene Države postale su potpisnice Rimskog statuta 2000. godine, ali su dvije godine kasnije povukle svoj potpis.
Roma, 35-godišnji menadžer prodaje koji je razgovarao sa RSE pod uslovom da se njegovo prezime ne objavljuje, izrazio je skepticizam u pogledu sposobnosti MKS da izvrši svoj nalog za hapšenje.
"Rusija, Kina i Sjedinjene Države ne priznaju legitimitet MKS, tako da mislim da to neće biti važno", rekao je Roma. "Mislim da je to samo informativna kampanja. Neće imati nikakvih praktičnih posljedica."
Nalozi za hapšenje ipak su bili iznenađenje za mnoge Ukrajince, uključujući 31-godišnjeg analitičara zdravstvene zaštite Nazara Beleja.
"U potpunosti sam za to. Ne znam hoće li i kada će se hapšenje desiti, ali to je pravedna odluka", rekao je Belej za RSE u Kijevu. Nisam mislio da će se to desiti, jer Putin je šef države, a takvi slučajevi su rijetki.
Putin je sada tek treća osoba za kojom je izdat nalog MKS za hapšenje dok je bio šef države, pridruživši se Omaru al Baširu iz Sudana i Muameru Gadafiju iz Libije.
Belej je međutim naglasio važnost naloga za hapšenje.
"Ova odluka pokazuje šta svijet - oko 120 zemalja - misli o ovom gadu", rekao je. "Raditi ono što Rusija radi u Ukrajini u 21. vijeku je nenormalno. Nasilno su oduzimali djecu. Djeca su nezaštićena kategorija i trebamo se boriti za njihova prava."
Kijev je više puta iznio tvrdnje da je Rusija prisilno deportovala ili premjestila ukrajinsku djecu s ukrajinske teritorije koju su okupirale ruske snage.
Kancelarija glavnog tužioca Ukrajine zabilježila je prisilne deportacije više od 16.000 ukrajinske djece iz područja regija Donjecka, Luganska, Harkova i Hersona dok su bili pod ruskom okupacijom. Za najmanje 308 ukrajinske djece navodno je dozvoljeno da se vrate u Ukrajinu.
Amnesti internešenel (Amnesty International, AI) je dokumentovao slučajeve prisilnog premještanja ili deportacije ukrajinskih civila, uključujući djecu, s područja koje su okupirale ruske snage na druge okupirane ukrajinske teritorije ili u samu Rusiju. Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava navela je da premještanja i deportacije predstavljaju "ratne zločine i vjerovatno zločine protiv čovječnosti".
Amnesti internešenel je također saopštio da je Rusija pojednostavila proces za ukrajinsku djecu da dobiju rusko državljanstvo u Rusiji navodeći da su djeca "ili siročad ili bez roditeljskog staranja".
"To je trebalo da olakša usvajanje ove djece od strane ruskih porodica, što je kršenje međunarodnog prava", navodi se u novembarskom izvještaju AI.
Tetjana Klušničenko, 63-godišnja penzionerka, rekla je za RSE da još uvijek nedostaju koraci MKS za hapšenje Putina i Lvove-Belove.
"To nije dovoljno, jer ono što Putin radi je van opisa ljudskosti. Zašto on muči našu mladu naciju? Zašto nam kradu djecu?", rekla je Klušničenko. "Zar nemaju vlastitu siročad o kojima treba da se brinu?"
Klušničenko je izrazila nadu da će postupak MKS poslati signal ostatku svijeta, koji je optužila da je šutio kada je Rusija izvršila invaziju i aneksiju Krima 2014. godine i podržala separatističke snage koje su se borile protiv Kijeva u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.
"Nadam se da će ova odluka natjerati ljude da shvate da Rusija provodi genocid u Ukrajini", rekla je. "Vjerujem da će odgovorni doći pred lice pravde. U svakom slučaju, dobro je da svijet ne šuti i nije ravnodušan kao 2014."
Facebook Forum