Sjedinjene Države i Rusija će vjerovatno održati bilateralne razgovore o sigurnosnim prijedlozima Moskve sljedećeg mjeseca dok Kremlj pojačava retoriku ponovo upozoravajući da je spreman da poduzme vojne mjere ako Zapad pokrene “neprijateljske” aktivnosti oko Ukrajine.
“Odlučićemo o datumu zajedno sa Rusijom, a vjerujemo da će to biti u januaru”, rekla je pomoćnica državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Karen Donfrid u razgovoru za medije 21. decembra.
Ona je rekla da će NATO održati sastanak kako bi razgovarali o pozivanju Rusije na razgovor o prijedlozima. U međuvremenu, OSCE radi na načinu na koji želi da angažuje Rusiju.
“Mislim da ćemo vidjeti kretanje na ovim kanalima u januaru”, rekla je.
Ranije tokom dana ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da se nada konstruktivnijim razgovorima sa Washingtonom i Briselom o sigurnosnim zabrinutostima Moskve, koji uključuju i protivljenje NATO članstvu Ukrajine.
“Oružani sukobi i krvoproliće apsolutno nisu nešto što bismo izabrali. Ne želimo takav scenario”, rekao je ruski lider.
Rekao je i da ruski prijedlozi nisu ultimatum, ali je dodao da nema gdje da se povuče oko Ukrajine, koju Moskva smatra sferom svog uticaja.
Na sastanku sa zvaničnicima iz ministarstva odbrane Putin je imao mnogo oštriji ton, upozoravajući Zapad da ne isporučuje oružje Ukrajini, uključujući rakete koje bi mogle stići do Moskve za nekoliko minuta.
Rekao je da ako Zapad nastavi sa svojim “očigledno agresivnim stavom” Rusija će preduzeti “odgovarajuće vojno-tehničke mjere odmazde”.
Rusija će “teško reagovati na neprijateljske korake”, rekao je Putin i dodao da želi da podvuče da “imamo svako pravo na to.”
Njegovi oštri komentari uslijedili su nakon što je Rusija prošle sedmice objavila sveobuhvatne nove sigurnosne zahtjeve koje traži od Zapada, a koji bi u suštini dali Moskvi sferu utjecaja u susjednim zemljama, dok bi umanjili mnoge od napredaka koje je NATO od 1990-ih napravio u istočnoj Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu.
Zahtjevi su izneseni u obliku dva nacrta sporazuma sa Sjedinjenim Državama i NATO-om.
Donfried je rekla da su neki od zahteva neprihvatljivi i da Rusija to zna, ali je dodala da ima i “vrijednosti u vođenju diskusije” i da je Zapad "spreman da se angažuje".
Ruski sigurnosni zahtjevi dolaze u trenutku kada Kremlj okuplja oko 100.000 vojnika spremnih za borbu u blizini istočne Ukrajine u onome što bi, kako su Sjedinjene Države rekle, mogao biti uvod u invaziju već sljedećeg mjeseca.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je ranije tokom dana da je Rusija nastavila sa "neosnovanim i neobjašnjivim" nagomilavanjem.
Donfried je pozvala Rusiju da povuče svoje snage, rekavši da pregovori mogu uspjeti samo u atmosferi deeskalacije.
Analitičari kažu da bi nagomilavanje vojske moglo biti usmjereno na jačanje pozicije Rusije za pregovaračkim stolom sa Sjedinjenim Državama i NATO-om.
Rusija traži pravne obaveze od Zapada da Ukrajina neće pristupiti NATO-u, nazivajući članstvo u Alijansi 'crvenom linijom'.
NATO je rekao da će Ukrajina jednog dana postati članica, čemu se Moskva žestoko protivi.
Većina analitičara kaže da je Ukrajina najmanje deceniju udaljena od pristupanja sigurnosnom savezu, iako NATO nije dao nikakav konkretan vremenski okvir.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ostao je prkosan pred neprijateljskim držanjem Rusije, rekavši u obraćanju 21. decembra svojim ambasadorima da se nada da će sljedeće godine postići "veoma jasan vremenski okvir" za članstvo u NATO-u.
Ranije u toku dana, Stoltenberg je ponovio podršku Alijanse Ukrajini, rekavši da podržavaju "pravo Kijeva da izabere" sopstvenu geopolitičku orijentaciju.
Nagomilavanje vojske i sigurnosni zahtjevi izazvali su nalet diplomatije kako bi se izbjegla neprijateljstva.
Putin je 21. decembra odvojeno razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom o sigurnosnim prijedlozima Moskve i skoro osmogodišnjem ratu u istočnoj Ukrajini.
Njemačka i Francuska, dvije najveće članice NATO-a, sudionice su mirovnih pregovora u takozvanom Normandijskom formatu za okončanje borbi u Donjecku i Lugansku, gdje se pobunjenici koje podržava Kremlj bore protiv vladinih snaga.
Sjedinjene Države su ove godine dodijelile više od 450 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini za odbranu od moguće ruske agresije, uključujući smrtonosne protivtenkovske projektile. Takođe pomažu u preuređivanju ukrajinskih luka za smještaj NATO brodova.
Donfried je medijima tokom poziva rekla da će Sjedinjene Države povećati odbrambenu pomoć Ukrajini ako Rusija pokrene neprijateljstva protiv te zemlje.
Ona je rekla da će svaka ruska agresija na Ukrajinu biti dočekana snažnim sankcijama Zapada.
"Bili smo jasni da ćemo odgovoriti snažnim ekonomskim mjerama koje nismo razmatrali u prošlosti, a koje bi nanijele značajne troškove ruskoj ekonomiji i finansijskom sistemu", rekla je ona.
Donfried je također rekao da će Sjedinjene Države u slučaju ruske agresije povećati odbrambenu pomoć Ukrajini.
