Vrhovni sud Federacije BiH ukinuo je presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je Eldin Hodžić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 35 godina zbog počinjenog teškog slučaja nasilja u porodici u kojem je ubio suprugu Almu Kadić. Predmet je vraćen na ponovno suđenje.
Ovo je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ove pravosudne institucije.
"Presuda je ukinuta zbog utvrđenih bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, na koje je ukazano žalbom branitelja optuženog", kaže se u odgovoru za RSE, ali ne precizira o kojim povredama se radi.
Dodaje se da je Hodžiću produžen pritvor.
Alma Kadić je ubijena u julu 2021. godine ispred roditeljske kuće u Sarajevu pred četverogodišnjom kćerkom nakon stotina prijava policiji i Centru za socijalni rad.
Osim za ovo krivično djelo Hodžić je bio osuđen i za ugrožavanje sigurnosti i krivično djelo kažnjivo po Zakonu o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije KS (neovlašteno posjedovanje oružja).
Skoro polovina žena u BiH iskusila neki oblik nasilja
Skoro polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje petnaeste godine, pokazalo je OSCE-ovo istraživanje o nasilju nad ženama u BiH.
Podaci Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine pokazuju da je tokom prošle godine prijavu za nasilje u porodici podnijelo 2.290 osoba. Od toga optuženo, odnosno osumnjičeno je bilo 2.009 muškaraca.
Prema istim podacima za period od januara 2019. do 20. marta ove godine, u porastu je broj predmeta, odnosno prijava za nasilje u porodici.
Tokom prošle godine bilo je ukupno 2.219 prijava nasilja u porodici. Od toga je bilo 1.496 žena među oštećenima.
Podignuto je 566 optužnica. No, kada su u pitanju osuđujuće kazne najviše je onih uslovnih. Čak 481. Slični su podaci i za godine ranije: manje zatvora, manje novčanih kazna, a više uslovnih.
Kako se zakonski reguliše nasilje u porodici?
U Bosni i Hercegovini nasilje u porodici reguliše se kroz entitetske krivične zakone, zakone o zaštiti od nasilja u porodici, kao i zakonima o zabrani diskriminacije.
Kazne za nasilje u porodici kreću se od jedne godine za ugrožavanje mira, tjelesne cjelovitosti ili psihičkog zdravlja člana porodice, pa do tri godine za korištenje oružja za tešku ozlijedu ili do pet godina za nasilje nad djetetom ili maloljetnikom.
Prema Krivičnom zakonu BiH svrha uslovne osude jeste da se "učinitelju krivičnog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom kojim se omogućava ostvarivanje svrhe krivičnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvršenja kad izvršenje kazne nije prijeko potrebno radi krivičnopravne zaštite."
Kako prijaviti nasilje?
U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.
Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji ovog bh.entiteta.
SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.
Nasilje se, također, može prijaviti i na broj 033 222 000.
Na teritoriji BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja. Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banjaluci i Bijeljini.
