U Hrvatsku je u subotu od ponoći do 9 sati ušla 3.351 izbjeglica, a od početka migrantske i izbjegličke krize, 16. rujna, u tu je državu ušlo ukupno 234.708 migranata, izvijestilo je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (MUP HR).
Na srbijansko-hrvatskoj granici u Berkasovu na ulazak u Hrvatsku u subotu oko podneva čekalo je oko 2.000 izbjeglica, koji se autobusima do toga srbijanskog pograničnog mjesta dovoze iz Preševa na srbijansko-makedonskoj granici, ali i taksi vozilima kojih se može vidjeti na cesti Šid-Berkasovo.
Prema podacima volontera koji pomažu brojnim izbjeglicama dijeleći ih hranu, pokrivače i higijesnke potrepštine, samo tijekom noći kod Berkasova je pristiglo oko 4.000 izbjeglica, od kojih je većina i prešla u Hrvatsku kod Bapske.
Prevoditeljica za arapski jezik iz humanitarne udruge "Liječnici bez granica" Ana Pavlović navodi kako su zadnjih dana najčešće liječničke intervencije vezane uz pothlađenost te uobičajene probleme s premorenošću i iscrpljenosti te žuljevima na nogama od dugog pješačenja u neodgovarajućoj i već prekomjerno istrošenoj obući.
Nakon što je u petak postignut dogovor ministara unutarnjih poslova Hrvatske i Srbije Ranka Ostojića i Nebojše Stefanovića o većem angažmanu srbijanske policije na Berkasovu, koji se u proteklom razdoblju svodio na puko promatranje navale izbjeglica na hrvatsku granicu, MUP je izvjestio kako je u subotu započela realizacija toga dogovora.
Iako autobusi s izbjeglicama i migrantima neprestano dolaze, srbijanski policijski službenici nalaze se na teritoriju Berkasova i kontrolirano propuštaju migrante u Hrvatske. U Bapskoj ih dočekuju hrvatski policajci te se organizirano prevoze u privremeni prihvatni centar u Opatovcu, gdje se evidentiraju te dalje autobusima ili vlakom prevoze prema slovenskoj granici, navodi MUP.
Istodobno, organizacija Amnesty International upozorila je u subotu da će se dogoditi humanitarna katastrofa ako se zemlje Balkana u nedjelju ne dogovore o planu o rješenju izbjegličke krize.
Vođe "ne smiju da se rastanu poslije još jednog sastanka bez ostvarljivog plana o zaštiti potreba i prava izbjegica", navedeno je u saopćenju objavljenom u Ljubljani.
Lideri zemalja Evropske unije i Zapadnog Balkana koje su najviše pogođene izbjegličkom krizom, u nedjelju (25. rujna) će u Briselu nastojati da se dogovore kojim opipljivim i "odmah od ponedjeljka provodljivim mjerama" srediti rasulo na granicama i osigurati sve za zbrinjavanje izbjeglica u predstojećem zimskom razdoblju.
(Nervoza među izbjeglicama, RSE/Video: Maja Nikolić)
Milanović: Neću poduzimati nikakve obveze
Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je da na sastanku u Brusselsu neće poduzimati nikakve obveze za Hrvatsku.
Milanović očekuje da problem bude riješen tamo gdje je i nastao - u Grčkoj i Turskoj, jer je to, kako kaže, jedini način.
"To je realno očekivati, ali, možda, ne trenutačno. Bilo koji pristup smišljen u glavi nekog lijepo plaćenog birokrate u Brusselsu, prema kojem bi ljudi trebalo da ostaju tamo gdje uđu je neostvariv jer onog trenutka kada uđu u Grčku i pređu njenu granicu sa Makedonijom, stvar je gotova", poručio je Milanović.
U nacrtu dokumenta pripremljenog za sastanak navodi se da bi zemlje trebalo da se dogovore da prestanu da prebacuju migrante kod svojih susjeda, bez prethodnih konsultacija.
Milanović je ocijenio da je ovaj preliminarni nacrt potpuno nerealan, dodajući da u Brusselsu neće poduzimati nikakve obveze za Hrvatsku, a posebno ne one koje bi za nju bile nepovoljne, prenose hrvatski mediji.
"Ovo što radimo je mnogo, to nije na granici našeg kapaciteta, mogli bi mi i više, ali ne možemo biti 'hot spot'. Postoji ideja da se ljudi kada jednom uđu ne šalju dalje. To je nemoguće. Tko god je to napisao, ne razumije o čemu je riječ i probudio se iz višemjesečnog sna", rekao je Milanović.
On smatra da Njemačka neće usporiti prihvat izbjegica, niti da će ovaj dokument biti prihvaćen.
"Sutrašnji sastanak neće riješiti baš ništa. Ne možete prići tom problemu na način da dogovarate da će svaka zemalja zadržavati ljude koji uđu u tu državu, a ljudi idu iz Grčke u Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju. Cijeli dokument bi se mogao odnositi samo na Grčku, jer je Grčka ta koja će po inerciji prekršiti to pravilo", istakao je premijer Hrvatske.
