Nakon godinu i po u Crnoj Gori je izabran vrhovni državni tužilac. Dugogodišnji sudija Ivica Stanković će u narednih pet godina biti na čelu institucije koja treba da predvodi borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Dosadašnji neizbor prvog tužioca i sam rad tužilaštva su do sada pratile oštre kritike kako dijela domaće javnosti tako i međunarodne zajednice.
Za izbor Ivice Stankovića za novog vrhovnog državnog tužioca glasali su poslanici vladajuće koalicije i opozicione Socijalističke narodne partije, čime je ostvarena Ustavom predviđena tropetinska skupštinska većina.
Ovim je prekinuto v.d. stanje u tužilaštvu koje je trajalo godinu i po. U prvom obraćanju javnosti nakon izbora novi vrhovni državni tužilac Ivica Stanković je rekao da će raditi na vraćanju povjerenja u javno tužilaštvo, na jačanju nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti:
"Da će biti procesuirani svi oni slučajevi gdje postoji osnovana sumnja da je učinjeno krivično djelo, odnosno da će krenuti izviđaji, a ukoliko postoje i osnovi sumnje nastojaćemo da optužnice budu pravno argumentovane, napisane jasnim jezikom", obećao je Stanković.
Izbor državnog tužioca kvalifikovanom većinom obavezuje novog čelnika te institucije saopštio je predsjednik Parlamenta Crne Gore Ranko Krivokapić:
"Naravno tako velike većine obavezuju, to je snažan mandat, ali mandat koji obavezuje i na dobre rezultate“, konstatovao je Krivokapić.
U prethodnom periodu rad državnog tužilaštva u v.d. stanju pratile su oštre kritike dijela domaće javnosti kao i međunarodnog faktora.
Diplomatski predstavnici Evropske Unije i Sjedinjenih Država su ukazivali na problem izostanka izbora vrhovnog državnog tužioca, pa čak i izražavali razočarenje, te ukazivali da je ta funkcija neophodna za ostvarenje mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i u izgradnji pravne države.
Alibi za vlasti
V.d. stanje u tužilaštvu i neizbor prvog tužioca često je bio alibi vlastima zbog izostanka sprovođenja borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Veliki broj optužnica, podsjetimo nije rezultirao presudama, u više afera tužilaštvo i nije podiglo optužnicu protiv osumnjičenih kao u slučajevima moguće korupcije tokom privatizacije crnogorskog Telekoma i u korupcionaškoj izbornoj aferi „Snimak“, a ostalo je nerasvjetljeno preko trideset ubistava.
Da tužilaštvo ima nedostatke koji utiču na efikasnu borbu protiv kriminala i korupcije svjesni su i u vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista.
"Imamo šansu i imamo kratak period. Kratak period s aspekta onoga što nas očekuje kroz izvještaj o napretku. I imamo šansu da u narednom periodu do 2015 ispravimo sve to što je uočeno kao neki nedostatak“, ocjenjuje poslanik Željko Aprcović.
Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore je ukazala da se zakonima koji se odnose na državno tužilaštvo umanjuju ovlašćenja te izrazila sumnju da bi vrhovni državni tužilac mogao, kako je rekla, predstavlja 'englesku kraljicu' u sistemu:
"Ako hoćete čovjeka da uvedete u poziciju da bude vrhovni državni tužilac onda mu dajte puni zamah i nemojte mu vezati i noge i ruke ovim zakonima nego mu dajte puni kapacitet da zaista radi svoj posao onako kako se to od njega očekuje, kako to očekuju crnogorski građani. To što ste vi planirali da specijalnog tužioca izmjestite, a da se sa vrhovnim državnim tužiocem ponašate kao sa 'engleskom kraljicom' je nešto što smo pročitali i mi vam to sigurno nećemo dozvoliti“, poručila je Jasavić.
Opozicioni Demokratski front je bojkotovao sjednicu i izbor prvog tužioca, ali je podršku dala opoziciona Socijalistička narodna partija, čiji je predsjednik Srđan Milić izrazio nadu da će likvidacije biti rasvjetljene:
"Upravo zbog te nade da bi se promjenama u tužilaštvu moglo konačno doći do toga ko su nalogodavci ubistva Duška Jovanovića, da se konačno zna ko je iz policije izdao da bi se ubio Šćekić, zbog nade da konačno možemo Crnoj Gori da kažemo nulta tolerancija prema svima onima koji se bave kriminalom i korupcijom, klub poslanika SNP-a će podržati izbor Ivice Stankovića“, naveo je Milić.
