Zbog nemogućnosti da dobiju crnogorsko državljanstvo, Udruženje raseljenih, izbjeglih i prognanih tužiće Crnu Goru Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Njihovi advokati već pripremaju predstavku u kojoj će između ostalog biti navedeni dokazi o, kako tvrde, diskriminatorskom postupanju države u vezi sa višegodišnjim pokušajima gotovo 18.000 raseljenih, izbjeglih i prognanih iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i sa Kosova da dobiju crnogorsko državljanstvo.
Predsjednik Udruženja Milenko Jovanović je kazao da je tužba bila neminovnost nakon što je Ustavni sud Crne Gore u decembru prošle godine odbio njihov zahtjev da preispita odluku crnogorske Vlade iz 2008. godine, koja onemogućava dobijanje državljanstva onima koji su, zbog ratnih dešavanja, došli u Crnu Goru.
Ustavni sud Crne Gore
"Mi smo angažovali malo širi advokatski tim kako bi tužba što kvalitetnije bila sačinjena i na pravi način procesuirana. Dali smo neki rok od mjesec u kojem planiramo da ona bude podnijeta. Dakle, oko same forme tek će biti riječi i tek se usaglašavamo", pojašnjava Jovanović.
Predsjednik Udruženja raseljenih, izbjeglih i prognanih podsjeća da je zakonom propisano da pravo na crnogorsko državljanstvo imaju oni koji na teritoriji Crne Gore zakonito borave 10 godina, ali država Crna Gora iz nekog razloga boravak raseljenika i izbjeglica tretira kao nezakonit.
"Mi, naravno, ovdje boravimo između 12 i 20 godina, zavisi od toga da li pričamo o raseljenim i interno raseljenim licima sa Kosova ili o raseljejnim licima iz BiH i Hrvatske. Dakle, Vlada Crne Gore stoji na stanovištu da je taj boravak nezakonit iako im je ta ista vlada izdala te boravišne legitimacije na kojima se nalazi njen pečat! To apsolutno ne stoji. Ili možda bi trebalo zaključiti da je u najmanju ruku Vlada postupala nezakonito i da bi zbog toga vlada trebalo da odgovara", naglašava Jovanović.
Neopravdan strah države
Pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje Boris Marić kaže da je tužba koju će protiv države Crne Gore podnijeti raseljeni izbjegli i prognani pravno osnovana. Marić objašnjava kako ih je država diskriminisala u nastojanjima da se domognu crnogorskog državljanstva:
"Jednostavno, administrativac, odnosno država u ovom slučaju, je pribjegao jednoj administrativnoj diskriminaciji na način što je prekidao prebivalište
Boris Marić, foto: Savo Prelević
određenim licima koja su imala izbjeglički ili drugi status i prebacivao ih u boravište, a to je onda problematično za dobijanje državljanstva. Ono na čemu će oni moći da naslone tužbu je činjenica da oni imaju kontinuitet boravka, kontinuitet ostvarivanja prava. Ostvarili su mnoga prava – penzijsko, pravo na imovinu, glasačko pravo, kao i da svi, ili u jednom ogromnom procentu, vode porijeklo iz Crne Gore, što ih je u onim nesretnim godinama rata i opredijelilo da dođu u Crnu Goru."
Marić kaže da su pojedini raseljeni, izbjegli i prognani za pomoć dolazili i kod njega u Centar za građansko obrazovanje, gdje se mogao uvjeriti koliko su razočarani zbog odbijanja države da ih prihvati kao svoje državljane. Žao mu je što je cijeli slučaj ispolitizovan na način da postoji strah države da su ti ljudi njeni protivnici.
"Što apsolutno nije slučaj ni u jednom od ovih primjera za koje smo mi imali
"Ono na čemu će oni moći da naslone tužbu je činjenica da oni imaju kontinuitet boravka, kontinuitet ostvarivanja prava", kaže Boris Marić.
priliku da čujemo i o kojima smo imali priliku da se informišemo", tvrdi Marić.
Na kraju Marić poziva državu da problem riješi na pravi način i izbjegne strazburski scenario cijele priče
"Nije dobro da Strazbur odluči, a velika je vjerovatnoća da će odlučiti da su kršena ljudska prava u ovom slučaju i da se Crna Gora ogriješila o konvenciju. Mislim da ima još šanse da obrati pažnju na ovaj problem i da se on riješi na adekvatan način i bez nepotrebne politizacije i bez onoga što je apsolutno bilo nepotrebno još od 2007. godine a to su prenaglašena diskreciona prava adminsitracije. To je nedopustivo", kaže Marić.
Mnoga djeca raseljenih, izbjeglih i prognanih koja su rođena u Crnoj Gori, naročito romska djeca, nemaju državljanstvo. Raseljena i izbjegla lica u Crnoj Gori ne mogu da se zaposle u državnoj službi. U Crnoj Gori trenutno boravi 11.000 ljudi sa Kosova i skoro 7.000 osoba iz Hrvatske i BiH.
