Američki prijedlog za rješenje višedecenijskog konflikta između Izraela i Palestinaca, koji je nakon skoro dvije godine još u fazi nacrta, suočava se s ozbiljnim preprekama prije nego što je i objavljen.
Mirovnu inicijativu, koju predvodi Jared Kushner, zet i savjetnik Donalda Trumpa, američki predsjednik je nazvao 'dogovorom stoljeća'. Nakon nekoliko odlaganja, Washington planira prvo zvanično predstavljanje desetine milijardi dolara vrijedne ekonomske komponente plana, koju bi finansirale arapske države, na radnom sastanku "Mir za prosperitet" krajem juna u Bahreinu.
Ali Palestinci, kao i neki arapski zvaničnici i političari, smatraju ga planom kojim bi se pokušalo dokrajčiti palestinsko pitanje, a Arapska liga je na vanrednom sastanku ove sedmice rekla da plan mora uključiti i palestinsku državu.
U petak ga je osudio i Hasan Nasralah, vođa libanske šiitske milicije Hezbolah koju podržava Iran, koji je rekao da se protiv "istorijskog zločina" treba boriti svim sredstvima, dok su desetine hiljada ljudi u Iranu i Iraku protestovale protiv plana u okviru "Dana Jeruzalema" kojim se obilježava podrška Palestincima.
Plan se suočava i sa daljnjim odlaganjem zbog političkog preokreta u Izraelu gdje premijer Benjamin Netanjahu, ključni američki saveznik u regionu, mora ići na nove izbore nakon što nije uspio osigurati većinu za svoj peti mandat na čelu vlade, a prijete mu i suđenja za korupciju.
"Fantomski mirovni plan"
Kushner je u četvrtak stigao u Izrael, zajedno sa Trumpovim izaslanikom za Bliski istok Jasononom Greenblattom, u misiju dobijanja podrške za dugo odlagani i prilično kritikovani plan, no njihov dolazak se poklopio sa kolapsom parlamenta usljed političke krize bez presedana, piše Ishaan Tharoor u analizi Washington Posta, i dodaje da iako je Netanjahu favorit da opet pobijedi ovog ljeta, to će biti u okolnostima koje mu nisu sklone, što je iz Kusherovog i Greenblattovog ugla prilično jadna situacija:
"Trumpova administracija se uzdržavala od otkrivanja plana zbog osjetljivosti u vezi aprilskih izbora u Izraelu. Nova kampanja znači da nijedan izraelski političar -- barem ne Netanjahu i Kushnerovi drugi sagovornici na izraelskoj desnici -- neće htjeti da budu povezan sa bilo kakvim ustupkom Palestincima. To znači da bi najraniji izvjesni momenat za Bijelu kuću da u potpunosti predstavi svoja razmišljanja bio u novembru. Ali uzimajući u obzir okolnosti oko predsjedničkih izbora 2020. u Sjedinjenim Državama, Trump će možda misliti da je bolje da ne ispaljuje takav potencijalni ćorak na svjetskoj sceni."
Ilan Goldenberg, stručnjak za Bliski istok u Centru za novu američku sigurnost u Washingtonu, piše Tharoor, smatra da politička gungula u Izraelu sada već oslabljeni pothvat pretvara u apsurdnu šaradu: “Svakako je bilo besmisleno, ali sad će biti još besmislenije."
“Mislim da je Trumpov mirovni plan sada na ledu na neodređeno vrijeme," Tharoor citira Dana Shapira, bivšeg američkog ambasadora u Izraelu za vrijeme Obamine administracije, koji kaže i da će junski samit u Bahreinu sada postati "ekonomski samit duhova" koji podupire "fantomski mirovni plan".
"Dvije države"
I dok precizni obrisi tek treba da budu otkriveni, palestinski i arapski izvori koji su informisani o nacrtu plana kažu da je Kushner odbacio rješenje sa dvije države -- dugogodišnju američku i međunarodnu formulu koja je predviđala nezavisnu palestinsku državu, pored Izraela, koja bi pokrivala Zapadnu Obalu, istočni Jeruzalem i Gazu, piše Samija Nahul u specijalnom izvještaju Reutersa.
Kushner i Trump, koja imaju iskustvo u izgradnji i prodaji nekretnina prije nego u diplomatiji, čini se da pristupaju ovom do sada nerješivom konfliktu kao transakciji, rekla su tri arapska zvaničnika koja su informisani o planu za Reuters.
Ako politika ne uspijeva, čini se da ide ovo razmišljanje, onda pokušaj mahati milijardama dolara ispred Palestinaca i arapskih susjeda Izraela -- i postigni dogovor koji bi mogao otvoriti prosperitet za Palestince i sigurnost za Izrael, kažu ovi zvaničnici.
Politički, plan previđa proširenje Gaze u dio sjevernog Egipta, koja bi bila pod egipatskom kontrolom, rekli su Reutersu palestinski zvaničnici koji su informisani o planu. Palestincima bi ostao mali dio Zapadne Obale i neki dijelovi na periferiji Jeruzalema i ne bi imali kontrolu nad svojim granicama. Zapadni i arapski izvori su potvrdili obrise plana.
Greenblatt kaže da su "glasine" o proširenju u Egipat netačne. On je odbio da govori o detaljima plana dok on ne bude objavljen.
O odluci da se ne koristi izraz "dvije države", on je je rekao: "Vjerujemo da korištenje određenih fraza i etiketa nije korisno jer ne sadrže dovoljno detalja i suštine -- one znače različite stvari različitim ljudima. Detaljan plan će, kada bude objavljen, pokazati ono što mislimo da je najbolje rješenje za obje strane."
Primjena korak po korak
Ali Palestinci nisu ubijeđeni, piše Nahul.
"Ono što vidimo u planu je da će raznijeti Palestince," izjavio je jedan arapski zvaničnik za Reuters. "Plan nije pravedan prema Palestincima."
"Palestinsko pitanje se likvidira - nema Jeruzalema (kao glavnog grada), nema prava na povratak, nema suverene države. Zbog toga je američki plan opasan," kaže jedan visoki palestinski zvaničnik.
Plan je, onako kako je do sada objašnjen, odbačen od strane Palestinske uprave predsjednika Mahmuda Abasa koja pokriva Zapadnu obalu i podržava je Zapad. Zapadna obala je pod okupacijom Izraela.
Abas je bojkotovao političke kontakte sa Trumpom posljednjih 18 mjeseci, nakon što je američki predsjednik 2017. odlučio da prizna Jeruzalem kao prijestolnicu Izraela i tamo premjesti američku ambasadu.
Trumpova administracija je od tada smanjila pomoć Palestinskoj upravi, zatvorila delegaciju Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) u Washingtonu i prekinula finansiranje UNRWA-e, UN-ove organizacije koja podržava palestinske izbjeglice. Washington je u međuvremenu priznao izraelski suverenitet na Golanskoj visoravni.
"U praksi, oni su već počeli primjenjivati 'dogovor stoljeća' na terenu, korak po korak. Rješenje sa dvije države je uništeno," izjavio je visoki palestinski zvaničnik Reutersu.
Promjena tona
PLO je odbacio Kushnerov plan kao mito Palestincima da prihvate izaelsku okupaciju Zapadne obale kao uvod za aneksiju oko polovice njihove teritorije što bi ih ostavilo sa razbacanim kantonima, piše Nahul.
Palestinski privrednici se protive okupljanju u Bahreinu uprkos apelu Washingtona da prisustvuju, i kažu da politički zahtjevi moraju biti dio bilo kojeg plana.
Katar je rekao da ekonomski prosperitet ne može biti postignut bez rješenja prihvatljivih za Palestince, dok Oman smatra da bilo šta što isključuje uspostavu palestinske države neće biti prihvatljivo.
Kushner je ove sedmice na turneji po Bliskom istoku i traži podršku za konferenciju 25-26 juna u Bahreinu. Na tom sastanku bi se razgovaralo o novcu, i američki plan predviđa da kompletnu sumu -- 50-70 milijardi dolara -- osiguraju zaljevski saveznici, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, kažu palestinski izvori.
Ali ni to sada nije sigurno, piše Nahul.
Saudijska Arabija, pod prijestolonasljednikom princom Muhamedom bin Salmanom, i UAE, pod prijestolonasljednikom princom Muhamedom bin Zajedom, žele da se odmaknu od palestinskog konflikta za kojeg smatraju da koči arapski svijet. To znači ujediniti se sa Izraelom protiv Irana i koncentrisati se na domaće izazove kao što su ekonomske reforme i suprotstavljanje islamističkim ekstremistima.
Saudijski princ ima bliske veza sa Kushnerom, ali njegov otac, kralj Salman, je dva puta upozorio da neće biti sporazuma ukoliko Izrael ne pristane na palestinsko pravo na državu.
"Kushner je bio iznenađen na nedavnim sastancima u Rijadu, gdje je definitivno došlo do promjene tona -- i privatno i javno -- od strane Saudijaca," izjavio je visoko pozicionirani zapadni diplomata za Reuters.
Surova realnost
Služeći kao savjetnik Stejt departmenta za Bliski istok i pregovarač u arapsko-izraelskim pitanjima više od dvije decenije i u republikanskim i demokratskim administracijama, vidio sam i pomogao da se sastavi nekoliko prilično čudnih i uglavnom neuspješnih mirovnih planova, piše Aaron David Miller, saradnik u Centru Woodrow Wilson i dugogodišnji američki diplomata, u komentaru za magazin Time:
"Ali rijetko kada sam vidio poduhvat koji je bio čudniji od nedavno objavljenog prvog dijela 'konačnog dogovora" Trumpove administracije: dvodnevni sastanak krajem juna donatora iz cijelog svijeta u Bahreinu, s nadom da će pokazavši Palestincima koliko bolji i prosperitetniji njihovi životi bi mogli biti učiniti da budu fleksibilniji pregovarači. Ili, možda, ubijediti ih da napuste ono što Trumpova administracija smatra nerealističnim ciljem: državnost, sa stvarnim glavnim gradom u većem dijelu istočnog Jeruzalema."
Surova realnost je da ni Netanjahu, ni Abas, ni njihove političke baze, nisu spremni da donesu odluke o granicama, Jeruzalemu, izbjeglicama i sigurnosti koje bi mogle voditi rješenju, a neuspjeh Netanjahua da oformi vladu, sa novim izborima u septembru, neće olakšati stvari, piše Miller:
"Radni sastanak investitora sa slabom podrškom ključnih sila neće povećati šanse za uspjeh. Ukratko, prihvatila to administracija ili ne, Trumpov sporazum jednostavno nije spreman za predstavljanje, niti će vjerovatno ikada biti."
