Za dnevnu ishranu jedne osobe u Crnoj Gori je, prema državnom Zavodu za statistiku, dovoljno dva eura kojima se mogu obezbijediti tri obroka.
"Ja bih njima preporučila da oni svoju djecu hrane sa dva eura dnevno, a ne da to nama govore. Sa dva eura dnevno se ne može ni kokoška nahraniti", kaže Podgoričanka Maja Vujović revoltirana zbog državne statistike po kojoj je za tri obroka za jednu osobu u jednom danu dovoljno dva eura.
Nije Maja jedina. Njena sugrađanka Mira Bošković, poput mnoštva drugih građana Crne Gore, konstatuje da to nije moguće jer je za samo jedan ručak potrebno bar pet eura.
Ovakva negodovanja su reakcija na vrijednost januarske potrošačke korpe od 628 eura koja je za skoro 300 eura manja od decembarske.
Posebno je, kao prst u oko, doživljen podatak državnog Zavoda za statistiku – Monstata, da je za ishranu četvoročlane porodice dovoljno 256 eura. Kada se to podijeli sa 30 dana, ispada da je za pripremu tri obroka za jednu osobu dovoljno dva eura.
Danas nije bilo moguće dobiti nikakvo detaljnije objašnjenje ovakve statistike jer je direktorka Monstata, Gordana Radojević u inostranstvu, a u kancelariji njenog pomoćnika Vuka Čađenovića niko nije odgovarao na naše brojne pozive.
Nije bilo moguće stupiti u kontakt ni sa ministrom rada i socijalnog staranja, Kemalom Purišićem.
Ipak, iz Monstata je ranije, zajedno sa vrijednošću potrošačke korpe, objavljeno i da je "sve u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država 2010. godine o minimalnoj vrijednosti unosa hrane od 2.211 kalorija dnevno po osobi.
Generalni sekretar Saveza samostalnih sindikata Duško Zarubica za RSE kaže da je informacija o dva eura za tri obroka dnevno, koju je objavio Monstat kao važna državna institucija, neozbiljna i neodgovorna.
"Sa takvim podacima ne mogu ni da polemišem", rekao je Zarubica.
Obrazlažući svoju statistiku u koju spadaju i dva eura za tri dnevna obroka, iz Monstata je saopšteno da se "minimalna potrošačka korpa odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva.
"Mislim da je to krajnje nepošteno prema građanima Crne Gore koji žive od svog rada", kaže Vaso iz Podgorice, koji Monstatova dva statistička eura za tri obroka dnevno smatra "svojevrsnim prikrivanjem".
"Da se tako može živjeti je 'naučna fantastika'", rezignirano tvrdi Vaso uz crnohumornu primjedbu o konopcu koji se može kupiti za dva eura.
Podsjećajući da podaci o siromaštvu u Crnoj Gori nijesu objavljivani 2013., direktorka nevladine organizacije Banka hrane Marina Medojević je za RSE rekla da Monstatova statistika, po kojoj je za tri obroka dnevno za jednu osobu dovoljno dva eura, služi uljepšavanju stvarnosti koja je za većinu građana Crne Gore veoma teška.
"Monstat, sa ovakvim podacima, učestvuje u minimiziranju i prikrivanju stvarnih razmjera siromaštva u Crnoj Gori", kaže Medojević uz podsjećanje da je minimalna zarada od 193 eura ponižavajuća i najmanja u regionu kao i socijalna pomoć od 66 do 127 eura, dječiji dodatak koji sa nedavnim uvećanjem iznosi 23 eura.
"Prema našim procenama, najmanje 100.000 stanovnika Crne Gore nema čak ni jedan euro dnevno po članu porodice za hranu", kaže Marina Medojević iz Banke hrane, dodajući da iz iskustva i razgovora sa brojnim porodicama zna da su u mnogim kućama danima jedina hrana: priganice, prženice, krompir čorba bez mesa, džem, pašteta, najejeftinije salame.
"Dešava se i da nemaju ništa drugo osim suvog hljeba i vode", kaže Medojević.
Skicu za sumorni socijalni pejzaž Crne Gore Medojević kompletira računicom koja govori da polovina stanovništva u Crnoj Gori ima prihode koji ne prelaze 250 eura.
"Ako se zna da 54 odsto zaposlenih ili oko 98.000 ljudi prima zaradu manju od 250 eura, da je 50.000 nezaposlenih i da preko 60 odsto ili 68.000 penzionera ima penziju manju od 250 eura, da imamo oko 160.000 punoljetnih radno sposobnih stanovnika koji nijesu zaposleni, ne studiraju, niti se vode u evidenciji biroa rada, dolazimo do jednostavne ali frapatne računice da u Crnoj gori živi oko 376.000 stanovnika koji imaju mjesečne prihode od 0 do 250 eura", rekla je Medojević.
U sjenci Monstatovog podatka da je za tri dnevna obroka za jednu osobu dovoljno dva eura, ostale su druge kontroverze. Jedna od njih je činjenica da je Monstat promijenio metodologiju izračunavanja potrošačke korpe zbog čega je, nakon decembarske od 806, januarska potrošačka korpa spala na 628 eura.
Između ostalog, u odnosu na prethodnu metodologiju, iz potrošačke korpe je izbačeno više stavki, a među njima je takozvana imputirana renta, koja predstavlja procijenjenu stanarinu za domaćinstva koja žive u vlastitim stanovima.
Iako se zna da je u Crnoj Gori veliki broj lica i porodica bez riješenog stambenog pitanja, prema Monstatu, 90 posto građana Crne Gore živi u sopstvenim stanovima.
Lider Saveza sindikata Duško Zarubica kaže da je njegova organizacija od početka bila protiv promjene metodologije.
"Velika većina domaćinstava u Crnoj Gori nema riješeno stambeno pitanje i mora da plaća privatan smještaj ili žive sa starijim generacijama u okviru istog domaćinstva što se ne može smatrati primjerenim za 21. vijek. Oni koji su riješili stambeno pitanje moraju dugoročno da plaćaju visoke iznose mjesečnih rata za stambene kredite, pa i to predstavlja značajnu stavku na listi životnih troškova", rekao je Zarubica.
Facebook Forum