Prije nekoliko mjeseci iz Trebinja je stigla očigledna provokacija - u tom gradu je najavljeno formiranje četničkog pokreta - kao nevladine organizacije! Iz bh. političkih krugova ozbiljnije ili oštrije reakcije na pokušaj oživljavanja ideje poražene u Drugom svjetskom ratu nije bilo. Između ostalog, i zbog toga, aktivisti u oblasti ljudskih prava smatraju da političari “koketiraju” s ideologijom i vremenom fašizma. Zbog izostajanja političke podrške BiH je i ovu godinu završila bez zakona koji bi zabranjivao djelovanje fašističkih organizacija i isticanje njihovih simbola.
“BiH se još uvijek nalazi u procjepu između demokratije i neofašizma”, tako su aktuelnu situaciju nedavno označili članovi udruženja antifašista i boraca NOR-a. Pritom, kao posebnu opasnost navode i dalje prisutnu nacionalnu i vjersku mržnju, njihovo raspirivanje i huškanje jednog naroda protiv drugog. Sve je to pogodno tle za oživljavanje fašističkih ideja u BiH, kaže analitičar i urednik časopisa “Antifašist”, dr. Esad Bajtal i dodaje:
„Trenutna situacija je jedna pat pozicija iz koje BiH ne može da izađe poslije Dejtona. Imali ste jedan rat koji je doveo neke principe, koji je doveo neke matrice na javnu i političku scenu po principu ’mi i oni’. To su političke matrice isključivosti. Gdje god se pojavljuje isključivost kao modus međuljudskih odnosa, tu ste već jednom nogom stali na fašističko tlo, bez obzira da li ga zvali profašistički, neofašistički ovakav ili onakav. Dakle, hajdemo srediti stvari u državi, pa u društvu - to bi bio redsljed stvari, i onda se priključiti modernim društvima u kome više naš mir, naša egzistenacija neće biti neizvjesni. Neizvjesnost je ono što nas mori, a dolazi otprilike s tih neofašističkih opcija.“
Očigledan je pokušaj oživljavanja ideja i pokreta koji su doživjeli svoj istorijski poraz u Drugom svjetskom ratu. U BiH tako djeluje Ravnogorski četnički pokret, koji održava svoje skupove uglavnom na Manjači, u blizini Banje Luke. Iz naše arhive smo izdvojili:
„Ja kao komandant dvorske kraljeve garde kratko ću vame reći - ciljevi i ideje ravnogorskog pokreta: sve srpske zemlje u jednoj državi.“
„Sa Manjače krenuli su vuci, I odoše prema Banajaluci...“
PROPUŠTENI EVROPSKI VOZOVI
Također, prisutna su i nastojanja da se zaborave zlodjela ustaša, pa tako još uvijek postoje ulice s imenima zločinaca iz ovog pokreta. Ništa manje nije opasan ni pokušaj da se rehabilituje Handžar-divizija. Također, povremeno se objavljuju tekstovi u kojim se negira postojanje koncentracionih logora ili masovno stradanje Jevreja, Roma, antifašista, ruše se njihovi spomenici. Juraj Martinović, profesor Sarajevskog univerziteta stoga upozorava:
„Pokušavaju se rehabilitirati nosioci fašističke i nacističke ideologije i njeni provodioci - i naravno da, dok je to prisutno i dok nema dovoljno kritičke građanske svijesti koja bi to onemogućila, ne možemo govoriti o demokraciji. Pa čak i ove institucije koje su karakteristične za demokratske sisteme u svijetu - parlamenti, vlade itd. - vidimo da ne funkcioniraju zbog tih različitih nacionalnih i nacionalističkih interesa koji su jedan od elemenata i neofašizma.“
Najmlađi poslanik državnog Parlamenta Denis Bećirović je još prije dvije godine uputio prijedlog zakona o zabrani djelovanja svih fašističkih i neofašističkih organizacija, koji su njegove starije kolege odbacile. Ali, poslanik Bećirović ne odustaje:
„Ja sam prije nepunih mjesec dana u parlamentarnu proceduru uputio izmjene i dopune zakona o Krivičnom zakonu BiH. Podsjećam da sam u tom zakonu predvido stroge kazne koje propisuje Krivični zakon za osnivanje fašističkih organizacija i za djelovanje fašističkih organizacija u BiH. Trenutno ne postoji pravni način za krivično gonjenje fašističkih organizacija, koje stoga imaju slobodu da šire nesmetano svoje pogubne ideologije. U ovom prijedlogu izmjena i dopuna Krivičnog zakona pod fašističkom organizacijom podrazumijevamo one grupe čiji je cilj uspostavljanje režima sa fašističkom ideologijom na štetu demokratskih instistucija.“
Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS, kaže da ukoliko izostane jasan politički stav prema fašističkim organizacijama i njihovim najcrnjim simbolima, odnosno ako se nastavi podržavanje nacionalista, BiH nema budućnosti.
„Ne treba iznenaditi jedno kontinuirano koketiranje mnogih političkih stranaka i mnogih struktura u BiH i sa vremenom fašizma i sa vremenom i simbolima Drugog svjetskog rata i sa pokušajima rehabilitacije i glorifikacije, prije svega, saradnika fašističkih pokreta. Mislim da mnogi od političkiha stranaka, nažalost, pokušavaju izvršiti tu jednu vrstu rehabilitacije i da na neki način koketiraju kroz tu svoju šovinističku priču i sa nekim elementima fašizma, koji se u BiH mogu ogledati kroz jednu izraženu etničku netrpeljivost, kroz jedan skoro prisutni rasizam u različitim oblicima, tako da BiH i u tom pravcu ide potpuno suprotno Evropi“, dodaje Todorović.
BiH je propustila mnoge „evropske vozove“. Ako i dalje ostane bez zakona koji će spriječiti djelovanje fašističkih organizacija i isticanje njihovih simbola, teško da će se približiti zajednici zemalja Evrope, u kojima je demokratija najveće dostignuće, a antifašizam vrijednost kojom se ponose.
“BiH se još uvijek nalazi u procjepu između demokratije i neofašizma”, tako su aktuelnu situaciju nedavno označili članovi udruženja antifašista i boraca NOR-a. Pritom, kao posebnu opasnost navode i dalje prisutnu nacionalnu i vjersku mržnju, njihovo raspirivanje i huškanje jednog naroda protiv drugog. Sve je to pogodno tle za oživljavanje fašističkih ideja u BiH, kaže analitičar i urednik časopisa “Antifašist”, dr. Esad Bajtal i dodaje:
„Trenutna situacija je jedna pat pozicija iz koje BiH ne može da izađe poslije Dejtona. Imali ste jedan rat koji je doveo neke principe, koji je doveo neke matrice na javnu i političku scenu po principu ’mi i oni’. To su političke matrice isključivosti. Gdje god se pojavljuje isključivost kao modus međuljudskih odnosa, tu ste već jednom nogom stali na fašističko tlo, bez obzira da li ga zvali profašistički, neofašistički ovakav ili onakav. Dakle, hajdemo srediti stvari u državi, pa u društvu - to bi bio redsljed stvari, i onda se priključiti modernim društvima u kome više naš mir, naša egzistenacija neće biti neizvjesni. Neizvjesnost je ono što nas mori, a dolazi otprilike s tih neofašističkih opcija.“
Očigledan je pokušaj oživljavanja ideja i pokreta koji su doživjeli svoj istorijski poraz u Drugom svjetskom ratu. U BiH tako djeluje Ravnogorski četnički pokret, koji održava svoje skupove uglavnom na Manjači, u blizini Banje Luke. Iz naše arhive smo izdvojili:
„Ja kao komandant dvorske kraljeve garde kratko ću vame reći - ciljevi i ideje ravnogorskog pokreta: sve srpske zemlje u jednoj državi.“
„Sa Manjače krenuli su vuci, I odoše prema Banajaluci...“
PROPUŠTENI EVROPSKI VOZOVI
Također, prisutna su i nastojanja da se zaborave zlodjela ustaša, pa tako još uvijek postoje ulice s imenima zločinaca iz ovog pokreta. Ništa manje nije opasan ni pokušaj da se rehabilituje Handžar-divizija. Također, povremeno se objavljuju tekstovi u kojim se negira postojanje koncentracionih logora ili masovno stradanje Jevreja, Roma, antifašista, ruše se njihovi spomenici. Juraj Martinović, profesor Sarajevskog univerziteta stoga upozorava:
„Pokušavaju se rehabilitirati nosioci fašističke i nacističke ideologije i njeni provodioci - i naravno da, dok je to prisutno i dok nema dovoljno kritičke građanske svijesti koja bi to onemogućila, ne možemo govoriti o demokraciji. Pa čak i ove institucije koje su karakteristične za demokratske sisteme u svijetu - parlamenti, vlade itd. - vidimo da ne funkcioniraju zbog tih različitih nacionalnih i nacionalističkih interesa koji su jedan od elemenata i neofašizma.“
Najmlađi poslanik državnog Parlamenta Denis Bećirović je još prije dvije godine uputio prijedlog zakona o zabrani djelovanja svih fašističkih i neofašističkih organizacija, koji su njegove starije kolege odbacile. Ali, poslanik Bećirović ne odustaje:
„Ja sam prije nepunih mjesec dana u parlamentarnu proceduru uputio izmjene i dopune zakona o Krivičnom zakonu BiH. Podsjećam da sam u tom zakonu predvido stroge kazne koje propisuje Krivični zakon za osnivanje fašističkih organizacija i za djelovanje fašističkih organizacija u BiH. Trenutno ne postoji pravni način za krivično gonjenje fašističkih organizacija, koje stoga imaju slobodu da šire nesmetano svoje pogubne ideologije. U ovom prijedlogu izmjena i dopuna Krivičnog zakona pod fašističkom organizacijom podrazumijevamo one grupe čiji je cilj uspostavljanje režima sa fašističkom ideologijom na štetu demokratskih instistucija.“
Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS, kaže da ukoliko izostane jasan politički stav prema fašističkim organizacijama i njihovim najcrnjim simbolima, odnosno ako se nastavi podržavanje nacionalista, BiH nema budućnosti.
„Ne treba iznenaditi jedno kontinuirano koketiranje mnogih političkih stranaka i mnogih struktura u BiH i sa vremenom fašizma i sa vremenom i simbolima Drugog svjetskog rata i sa pokušajima rehabilitacije i glorifikacije, prije svega, saradnika fašističkih pokreta. Mislim da mnogi od političkiha stranaka, nažalost, pokušavaju izvršiti tu jednu vrstu rehabilitacije i da na neki način koketiraju kroz tu svoju šovinističku priču i sa nekim elementima fašizma, koji se u BiH mogu ogledati kroz jednu izraženu etničku netrpeljivost, kroz jedan skoro prisutni rasizam u različitim oblicima, tako da BiH i u tom pravcu ide potpuno suprotno Evropi“, dodaje Todorović.
BiH je propustila mnoge „evropske vozove“. Ako i dalje ostane bez zakona koji će spriječiti djelovanje fašističkih organizacija i isticanje njihovih simbola, teško da će se približiti zajednici zemalja Evrope, u kojima je demokratija najveće dostignuće, a antifašizam vrijednost kojom se ponose.
