Trodnevni Rose-Roth seminar o osnovnoj temi "Sigurnost i demokratizacija u Jugoistočnoj Evropi - jačanje stabilnosti, promoviranje reformi" održan je u Sarajevu od 18. do 20. marta. Učestvovali su parlamentarci iz zemalja članica i pridruženih članica NATO-a, zemalja Jugoistočne Evrope koje nisu članice vojnog saveza, predstavnici institucija vlasti Bosne i Hercegovine, te nevladinog sektora. Jedna od najzanimljivijih tema bila je aktuelna situacija u Bosni i Hercegovini.
Skup posvećen sigurnosti i demokratizaciji u Jugoistočnoj Evropi održava se u bitnom trenutku za Bosnu i Hercegovinu, ocjena je učesnika Rose-Roth seminara. Predsjedavajući delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Božo Ljubić kaže da se BiH suočava sa novom društvenom i ekonomskom krizom koja je posljedica zastoja na putu ka evroatlantskim integracijama.
"Osnovno pitanje zašto Bosna i Hercegovina zaostaje za svojim susjedima u ovim integracijama traži odgovor. Sigurno je osnovni problem Bosne i Hercegovine njen nekoherentan političko-ustavni sustav, što proizvodi jedno nepovjerenje, kako u horizontalnoj ravni između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda, tako i u vertikalnoj ravni kroz nepovjerenje i naroda i građana prema institucijama Bosne i Hercegovine", ističe Ljubić.
A na tom putu je neophodna pomoć partnera iz NATO-a i Evropske unije, dodaje Ljubić. O pomoći međunarodne zajednice upravo je u svom obraćanju na skupu govorio i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown.
Paddy Ashdown
"Centar problema za Bosnu i Hercegovinu jeste što ona nije funkcionalna država, međutim, državni nivo mora biti u stanju raditi efikasno da bi zemlja mogla biti članica Evropske unije. Centralizirana - da, disfunkcionalna - ne", tvrdi on.
Paddy Ashdown ne smatra da Rusija podstiče otcjepljenje Republike Srpske:
"Ne uspoređujem Ukrajinu i Bosnu i Hercegovinu."
Dušanka Majkić, poslanica u Predstavničkom domu, nije bila zadovoljna govorom Paddy Ashdowna.
"Kad dođe bivši visoki predstavnik u svojstvu u kom je danas, kao fizičko lice, kao bivši visoki predstavnik koga će, kako sam i rekla, polovina zemlje pozdravljati i slaviti a druga polovina sjećati se nepravdi koje je napravio, sjećati se koliko je izabranih predstavnika naroda smijenio, bez ikakvog procesuiranja, to nije mogao ni u Africi uraditi, koliko je zakona nametnuo i time prekršio Dejtonski sporazum, i doveo nas u poziciju u kojoj se danas nalazimo.. Danas govoriti kako treba u Bosni i Hercegovini više intervencionizma međunarodne zajednice, to je zaista strašno. I da vidim na koji bi to način Paddy Ashdown mogao pomoći Bosni i Hercegovini!? Nijedna rečenica koju je izgovorio, ne može pomoći, jer ona je sva manifestacija protekcionizma, intervencionizma koji bi trebao da uslijedi od strane međunarodne zajednice. Na sreću, više ga ne sluša ni njegova vlastita zemlja", navodi Majkić.
Šefik Džaferović, takođe poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, potvrdio je još jednom da Bosna i Hercegovina želi članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji, podržavajući stavove Paddy Ashdowna.
Šefik Džaferović
"Vjerovatno postoje neki koji bi željeli da vide neke druge scenarije, neke koji bi željeli da vide nešto što je neprihvatljivo, ni za Bosnu i Hercegovinu, ni za Evropu, ni za cijeli svijet. Zbog toga je njegova rečenica da u Bosni i Hercegovini kombinovano trebaju djelovati ozbiljni i odgovorni političari i međunarodna zajednica, izlaz iz ove situacije. Dakle, izlaz iz situacije u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina jeste ozbiljno i odgovorno djelovanje domaćih političkih aktera, i ozbiljan i odgovoran odnos međunarodne zajednice. Deset godina međunarodna zajednica ne djeluje u Bosni i Hercegovini, ne izvršava svoj mandat, a danas su svi govornici kazali da je međunarodna zajednica, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, potpuno opremljena svim potrebnim alatima za djelovanje, kako bi se ova zemlja vodila naprijed", riječi su Džaferovića.
Politička situacija u Bosni i Hercegovini počela se pogoršavati nakon neuspjeha tzv. Aprilskog paketa 2006. godine, ocjena je visokog predstavnika Valentina Inzka. Politički lideri tada nisu uspjeli postići dogovor o minimalnim ustavnim promjenama, a nakon toga je uslijedio period u kojem su u prvom planu bili etnički i stranački interesi. Problemi građana i put kojim je išla politika postali su neodrživi.
"Zbog toga smo imali rasprostranjene proteste u zemlji posljednjih mjeseci. Demonstracije su bile neizbježne. Ono što smo vidjeli posljednjih sedmica trebao bi da bude snažan poziv za buđenje za političko vodstvo u Bosni i Hercegovini, ali i za međunarodnu zajednicu. On bi trebao da vodi ka mijenjanju načina na koji se vodi politika u BiH. Ljudima je svega dosta, oni traže fundamentalne promjene i to što prije. Naredni izbori moraju pronaći novi put za vođenje politike. Međunarodna zajednica u narednih šest mjeseci također treba da se aktivno uključi u rješavanje stvarnih problema ove zemlje", zaključuje ambasador Inzko.
