Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, za 'Zašto?' objašnjava šta za Republiku Srpsku znači raspad opozicionog Saveza za pobjedu i mogući ulazak jednog njegovog dijela u vlast sa dugogodišnjim vladajućim Savezom nezavisnih socijaldemokrata novog člana predsjedništva BiH Milorada Dodika.
- Osipanje
Mislim da je vrlo zanimljivo postaviti pitanje da li je ta opozicija u smislu alternative postojala i ranije.
Ako ćemo govoriti o nekim supstancijalnim elementima, odnosno onim što čini bit i suštinu, esenciju nekih politika, čini mi se da nije postojala neka suštinska i principijelna razlika između dvije najjače stranke u Republici Srpskoj, znači Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS).
Definitivno ono što se očekivalo jeste da će eventualni poraz na proteklim izborima značiti kraj Saveza za promjene, odnosno Saveza za pobjede, i to se zapravo i desilo.
Ono što se nije ni na koji način očekivalo jeste da će biti osipanja unutar SDS-a na ovako drastičan način, ali svakako najveće iznenađenje jeste odluka Narodnog demokratskog pokreta (NDP) i, rekla bih, onih političara koji dolaze iz reda te političke opcije koji su bili najžešći oponenti i kritičari vlasti da će donijeti odluku o priklanjanju istima.
- Vizija
Mislim da je zapravo ovo društvo, i prostor, koje je i ranije ispoljavalo velike demokratske deficite, sa nestankom ili sa slabljenjem onog što zovemo politička opozicija, zapravo još više suženo i mislim da će to biti i najveća bolest i boljka ovog društva.
Mi smo imali snažnu vlast ali postojala je kakva-takva opozicija.
Sada imamo promijenjene uslove, kada je gotovo ta politička opozicija iščezla, medije koji su dobrim dijelom pod kontrolom politika i određenih finansijskih centara moći, gdje ne postoji, rekla bih, taj pluralizam medija, civilno društvo koje jeste takođe slabo, fragilno, u nekim momentima se plaši sopstvene sjene, akademsku zajednicu koja je u najvećem dijelu naslonjena na strukture vlasti, i onda se zapravo postavlja pitanje tog demokratskog ambijenta i prostora u kojem će se u narednim godinama odvijati politički život, koji iz perspektive demokratskih kapaciteta postoje problematičan.
Mislim da negdje po logici stvari da ste bili savršena vlast, da ste ostavili sjajne rezultate u tih 12 godina logički slijed bi bio pad podrške, gubitak broja glasova.
Međutim, meni se čini da je nakon ovih izbora ta vlada, ta vlast puno stabilnija nego što je to bilo na proteklim izborima, tako da je ovo jedan mali prostor koji ne iznjedruje tako brzo neke alternative, neke nove snage, neke nove ljude sa vizijama tako da, iako prostor postoji, on je ogroman, teško je očekivati alternativu u skorije vrijeme.
- Tendencije
Naravno da (opozicija u većem dijelu regiona) ne postoji ili postoji u naznakama, tek u obrisima, ja bih rekla dijelom i zbog našeg autoritarnog političkog nasljeđa, naše autoritarne političke kulture i, jednostavno, gradnje takvog stava da je nama opozicija suvišna, da nije smisao da opozicija postoji već je bit u tome da djeluje kao neko ko podržava one koji su na vlasti.
Očito je to i nasljeđe tog dogmatskog mišljenja i načina da je neophodno vladanje jedne partije, da nam je potreban jedan vođa, da sve druge vrijednosti koje pripadaju demokratskim, civilizacijskim vrijednostima jesu one stvari koje su nam nametnute od Zapada i kao takve smatraju se neprihvatljivim, odnosno Balkan nije plodno tlo za demokratiju i pošasti Zapada.
Naravno, ovakvom stanju stvari na Balkanu svakako treba dodati sve one loše tendencije i ono što se dešava na Zapadu, porast neprijateljstva prema migrantima, populizam, porast nacionalizama, neprijateljstva prema Drugačijem.
- Ambijenti
Postoje dva prostora unutar Bosne i Hercegovine i ona su potpuno različita, ako govorimo i o pluralizmu i o demokratskim kapacitetima i ponašanju političkih stranaka.
Isto tako postoji pluralizam medija, postoji nešto jače civilno društvo. Mislim na Federaciju BiH, Republika Srpska je monolitnija u tom pogledu.
Naravno, može se desiti u ovim preslagivanjima da se vlast na nivou Bosne i Hercegovine formira vrlo jednostavno, ali isto tako se može desiti da cjelokupno društvo postane talac, kao i država Bosna i Hercegovina, blokada određenih političkih opcija.
Zato su moguća dva scenarija, ali hoću da ukažem na postojanje dva paralelna politička i demokratska prostora unutar BiH koja i različito funkcionišu i različito dišu i koja imaju različite ambijente iako dosta slične mentalne sklopove.
- Razgradnja
Milorad Dodik neprikosnoveno vlada zadnju deceniju na prostoru Republike Srpske i sada je uz pomoć dojučerašnjih ljutih protivnika postao još suvereniji, i neko koga se pita.
On donosi odluke o imenovanjima, postavljanjima, smjenama. On se rješava mangupa, on bira nove mangupe, odlučujuće utiče na razvoj i prilike u vlasti i opoziciji.
To nije ništa novo. Na takvo stanje smo navikli.
Prostor kritičara je znatno sužen, što mu daje više prilike i više moći. Dakle, u samoj Republici Srpskoj neće se bitnije ništa promijeniti, sem gubitka privida postojanja oponenata. Ovdje kao da ljudi ne vole demokratiju, ne razumiju je, i traže čvrstu ruku.
Od njega zavisi i razvoj prilika u BiH. Ako odluči biti konstruktivan i raditi u interesu BiH, to će biti dobro za BiH. Međutim, ako odluči djelovati u pravcu njene razgradnje, onda smo u velikom problemu. Kojim putem će krenuti tek ćemo vidjeti.
