Izložba jednog od najvećih konceptualnih umjetnika na prostoru bivše SFRJ, Tomislava Gotovca, otvorena je 13. aprila u varšavskom Instytut Awangardy, a uskoro bi u Njujorku trebalo da budu prikazani njegovi rani filmovi u “Anthology Film Archives”.
Samostalna izložba Toma Gotovca "Sve je počelo na Rio Grande, gdje I was Male Bride i vidio Tragic Hunt na Battleground i čuo The Glenn Miller Story", u kojoj je prikazan njegov rad od samog početka, izbor iz serija kolaža nastalih šezdesetih godina te nekoliko važnih primjera iz eksperimentalnoga filmskog opusa, biće otvorena do 26. maja.
Tomislav Gotovac u svom radu je u kontinuitetu od 1960. pa sve do smrti 2010. godine koristio sve raspoložive oblike kreativnog izražavanja, uključujući vlastito tijelo, ponašanje i životni prostor, a što su bili ključni elementi kustosici Mariji Matuszkiewicz u koncipiranju postavke izložbe.
Osim tih radova na izložbi istaknuto mjesto zauzimaju i primjeri Gotovčevog djelovanja u medijima, prvenstveno u "Studentskom listu" i "Poletu" krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. Gotovac je bio prvi umjetnik u SFRJ koji je svjesno upotrebljavao masovne medije za (auto)promociju i prezentaciju umjetničkih ideja.
Izložba prati autorov rad od samog početka (fotografska serija “Glave”, 1960.), pokazuje izbor iz serija kolaža nastalih šezdesetih godina te nekoliko važnih primjera iz eksperimentalnog filmskog opusa (S, 1966.; T, 1969.; Glenn Miller 1, 1977.; I confess I am Billie Holiday, 2000.).
Ono što je zanimljivo za izložbu u Varšavi jeste da će biti prikazan i sačuvani ambijent stana u Krajiškoj 29 u Zagrebu, gdje je živio. Taj stan je zapravo konceptualni ambijent cjelokupne izložbe.
“Kustosica se odlučila Gotovčeve radove smjestiti neposredno uz sličan ambijent koji je u vlastitom studiju izveo istaknuti umjetnik Edward Krasiński. Dijalog između dva umjetnička prostora biti će uspostavljen projekcijom dokumentarno-eksperimentalnog filma Le Samouraï Ivana Faktora koji detaljno prikazuje izgled Gotovčeva stana, odnosno ambijenta koji je stvorio”, navode iz Instituta Tomislav Gotovac, nevladine organizacije koji je organizator izložbe, a zadatak joj je očuvanje, stručna obrada, prezentacija i promocija umjetničkog rada ovog umjetnika.
Sem ove izložbe, Gotovčevi rani filmovi biće uskoro prikazani u “Anthology Film Archives” u Njujorku, kultnom mjestu svih filmskih stvaralaca i gledalaca, u okviru programa “Yugoslav Experimental Cinema”.
"Ja sam svaki svoj odlazak u kino smatrao radom. Za mene je film bio stvarnost. Zato ja uživam u tome da gledam, zato je za mene svaki moj pogled film, čim otvorim oči - film. Kad gledam neku stvar, ja je ponovo stvaram", kazao je jednom prilikom Gotovac.
Uz Gotovca, u programu će biti prikazani filmovi niza autora kao što su Mihovil Pansini, Ivan Martinac, Ana Nuša Dragan, Slobodan Šijan, Ivica Matić, Vladimir Petek, Želimir Žilnik i drugi.
Program "Yugoslav Experimental Cinema" organizovan je povodom izlaska knjige istaknutog filmskog teoretičara Pavla Levija "Cinema by other means".
Tomislav Gotovac je umro u junu 2010. u 74. godini života i jedan je od najvećih i najznačajnijih jugoslovenskih i hrvatskih konceptualnih umjetnika.
Samostalna izložba Toma Gotovca "Sve je počelo na Rio Grande, gdje I was Male Bride i vidio Tragic Hunt na Battleground i čuo The Glenn Miller Story", u kojoj je prikazan njegov rad od samog početka, izbor iz serija kolaža nastalih šezdesetih godina te nekoliko važnih primjera iz eksperimentalnoga filmskog opusa, biće otvorena do 26. maja.
Tomislav Gotovac u svom radu je u kontinuitetu od 1960. pa sve do smrti 2010. godine koristio sve raspoložive oblike kreativnog izražavanja, uključujući vlastito tijelo, ponašanje i životni prostor, a što su bili ključni elementi kustosici Mariji Matuszkiewicz u koncipiranju postavke izložbe.
Osim tih radova na izložbi istaknuto mjesto zauzimaju i primjeri Gotovčevog djelovanja u medijima, prvenstveno u "Studentskom listu" i "Poletu" krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. Gotovac je bio prvi umjetnik u SFRJ koji je svjesno upotrebljavao masovne medije za (auto)promociju i prezentaciju umjetničkih ideja.
Izložba prati autorov rad od samog početka (fotografska serija “Glave”, 1960.), pokazuje izbor iz serija kolaža nastalih šezdesetih godina te nekoliko važnih primjera iz eksperimentalnog filmskog opusa (S, 1966.; T, 1969.; Glenn Miller 1, 1977.; I confess I am Billie Holiday, 2000.).
Ono što je zanimljivo za izložbu u Varšavi jeste da će biti prikazan i sačuvani ambijent stana u Krajiškoj 29 u Zagrebu, gdje je živio. Taj stan je zapravo konceptualni ambijent cjelokupne izložbe.
“Kustosica se odlučila Gotovčeve radove smjestiti neposredno uz sličan ambijent koji je u vlastitom studiju izveo istaknuti umjetnik Edward Krasiński. Dijalog između dva umjetnička prostora biti će uspostavljen projekcijom dokumentarno-eksperimentalnog filma Le Samouraï Ivana Faktora koji detaljno prikazuje izgled Gotovčeva stana, odnosno ambijenta koji je stvorio”, navode iz Instituta Tomislav Gotovac, nevladine organizacije koji je organizator izložbe, a zadatak joj je očuvanje, stručna obrada, prezentacija i promocija umjetničkog rada ovog umjetnika.
Sem ove izložbe, Gotovčevi rani filmovi biće uskoro prikazani u “Anthology Film Archives” u Njujorku, kultnom mjestu svih filmskih stvaralaca i gledalaca, u okviru programa “Yugoslav Experimental Cinema”.
"Ja sam svaki svoj odlazak u kino smatrao radom. Za mene je film bio stvarnost. Zato ja uživam u tome da gledam, zato je za mene svaki moj pogled film, čim otvorim oči - film. Kad gledam neku stvar, ja je ponovo stvaram", kazao je jednom prilikom Gotovac.
Uz Gotovca, u programu će biti prikazani filmovi niza autora kao što su Mihovil Pansini, Ivan Martinac, Ana Nuša Dragan, Slobodan Šijan, Ivica Matić, Vladimir Petek, Želimir Žilnik i drugi.
Program "Yugoslav Experimental Cinema" organizovan je povodom izlaska knjige istaknutog filmskog teoretičara Pavla Levija "Cinema by other means".
Tomislav Gotovac je umro u junu 2010. u 74. godini života i jedan je od najvećih i najznačajnijih jugoslovenskih i hrvatskih konceptualnih umjetnika.
