Odlukom Skupštine Glavnog grada Crne Gore, jugoslovenski revolucionar i državnik Josip Broz Tito koji je bio i ratni vođa, vrhovni komandant partizanskih jedinica i Jugoslovenske narodne armije, te doživotni predsjednik SFRJ, uskoro će dobiti spomenik u Podgorici.
Podršku predlogu gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića dali su odbornici vladajuće većine i dvojica poslanika opozicije. Većina smatra da se podizanjem spomenika Titu čuva simbolika slobode i borbe protiv fašizma, a protivnici ovakve odluke problematizovali su ulogu Tita tokom njegove višedecenijeske vladavine.
U obrazloženju odluke, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković navodi i da se "podizanjem spomenika Josipu Brozu Titu, trajno čuvaju uspomene na istaknutu ličnost, revolucionara, borca protiv fašizma, jednog od najvećih svjetskih državnika XX vijeka, čije je djelo od međunarodnog značaja i predstavlja doprinos u borbi za mir, razumijevanje i saradnju naroda u svijetu".
Kada je riječ o Crnoj Gori, u obrazloženju prijedloga se kaže da je "Tito uradio sve da se nacionalna prava Crnogoraca poštuju jednako kao nacionalna prava ostalih naroda, a crnogorskoj kulturi pruži ravnopravan odnos sa svima ostalima".
Josip Broz Tito je bio državnik i revolucionar, pobjednik u Drugom svjetskom ratu, lider Komunističke partije i antifašističkog oslobodilačkog pokreta.
Prema riječima istoričara Dragutina Papovića koji je ujedno i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) koja je predložila izgradnju spomenika, Tito je istorijska ličnost kojoj treba ukazati poštovanje.
"Josip Broz Tito je bio čovjek koga su jednako uvažavali lideri sva tri tadašnja bloka – Istočni, Zapadni i Nesvrstani. To je čovjek koji je zaista svojim političkim, državnim, ideološkim i opštevizionarskim potezima oblikovao istoriju Balkana, Jugoslavije i Crne Gore", kaže Papović.
Dio političke javnosti nema razumijevanja za podizanje spomenika Josipu Brozu Titu.
Oštri protivnici ovog prijedloga su poslanici i odbornici opozicionog Demokratskog fronta koji smatraju da je Josip Broz Tito bio antisrpski i antiruski orijentisan.
Poslanik i profesor Budimir Aleksić smatra da je izgradnja spomenika u Podgorici u skladu sa idologijom nepromjenjive vlasti u Crnoj Gori.
"Ta inicijativa koja dolazi od strane Demokratske partije socijalista koja baštini Titovo antisrpsko, antirusko i eminentno totalitarno nasljeđe, nije me uopšte iznenadila. To je režim kontinuiteta, sa najgorim tradicijama komunizma, titoizma, antisrpske i antiruske politike", kaže Aleksić naglašavajući tezu da je, kako kaže, upravo Tito naredio da Britanska avijacija bombarduje Podgoricu 1944 godine.
"Po Brozovom naređenju bombardovana je Podgorica i to je odavno rasvijetljeno u istoriografiji. I tu treba da mu se podigne spomenik, a naredio je bombardovanje tog grada", dodaje Aleksić.
Za predlagače podizanje spomenika Titu prevashodno naglašava antifašističke vrijednosti na kojima počiva današnja Crna Gora, kaže Dragutin Papović poručujući da se time šalje poruka onim partijama koje promovišu ideologije koje su poražene u Drugom svjetskom ratu.
"Podizanje spomenika afirmiše ono što su, prije svega, univerzalne vrijednosti i ja mislim da se time šalje poruka da se suprotstavljamo svim onim političkim snagama i partijama koje žele da promovišu one ideologije i ideje koje su u Drugom svjetskom ratu poražene kao fašističke i nacionalističke ili kao one koje su bile su saradnji sa fašističkim i nacističkim okupatorom", ocjenjuje Dragutin Papović.
Kako građani Podgorice komentarišu najavu podizanja spomenika Josipu Brozu Titu?
Nekadašnji predsjednik SFRJ je ostavio dubok trag u istoriji Jugoslavije i samim tim Crne Gore u kojoj je ostao i dio njegove imovine.
Podgorica je 13. jula 1946. kada je postala glavni grad Crne Gore, promijenila ime u Titograd i taj naziv je nosila do referenduma 1992. godine. Za 46 godina koliko je nosila njegovo ime. Tito je u njoj boravio 15 puta.
Nakon revizije naziva gradova i ulica koje su, početkom '90-ih, zahvatile cijeli jugoslovenski prostor, u Crnoj Gori je od simboličke Titove zaostavštine ostala Osnovna škola "Maršal Tito" u Ulcinju i poneka ulica, među kojima je i podgorički bulevar Josipa Broza.
Od istorijske materijalne zaostavštine, najpoznatija je Titova pećina kod Žabljaka, na Durmitoru gdje je, navodno, Titov Vrhovni štab donio odluku o proboju neprijateljskog obruča na Sutjesci.
Iza Tita, međutim, nijesu ostali samo simboli i kulturno-istorijsko naslijeđe, već i materijalna dobra od kojih neka u Crnoj Gori.
Najmarkantniji je Titov 117 metara dug brod Galeb koji je bio maršalova ploveća rezidencija kojom je obišao četiri kontinenta i u kojoj je ugostio brojne svjetske lidere.
Vlada Crne Gore ga je 2.000 prodala grčkom biznismenu Džonu Polu Papanikolau za 750.000 eura od koga ga je kasnije kupila Hrvatska.
Jahta Primorka je prodata 2007. godine za 104.000 eura Kotoraninu Smiljanu Samardžiću koji je planirao da je koristi u komercijalne svrhe.
Treće Titovo reprezentativno plovilo je unikatna jahta Jadranka koju mnogi smatraju najatraktivnijim Titovim plovilom. Časopis Vojske Crne Gore - Partner iz maja 2009. navodi da je imala tri salona za dnevni boravak, dva apartmana i dvije pomoćne kabine za smještaj gostiju - osmoro za noćenje i do 20 za dnevni boravak, a opsluživalo je deset članova posade.
Ministarstvo odbrane je, početkom oktobra, oglasilo prodaju jahte Jadranka za 80.000 eura.
Komandant mornarice Vojske Crne Gore, kapetan bojnog broda, Vesko Tomanović za Radio Slobodna Evropa kaže da je brod u prilično lošem stanju.
"Jadranka se nalazi na barskom sidrištu, nije u plovnom stanju i izvađena je iz vode. Nakon detaljnog sagledavanja stanja i procjene, došlo se do zaključka da je nerentabilno taj brod vraćati u prvobitno stanje. To se nije radilo napamet, već je angažovan sudski vještak i ta procjena je trajala skoro mjesec dana", rekao je Tomanović koji je dodao da je brod proglašen neperspektivnim za mornaricu i da je dat na prodaju.
"Ministarstvo odbrane je objavilo tender, a cijena je 80.000 eura. O njegovoj daljoj sudbini ne mogu ništa reći, jer zavisi od toga da li će se naći investitor koji želi da ga kupi. Mada, tu su potrebna ogromna ulaganja. Sve se mora iznova raditi", kaže Tomanović.
Pored brodova, Tito je u Crnoj Gori, u Igalu imao i vilu Galeb.
Vila od 5.500 kvadrata, okružena parkom od 70.000 kvadratnih metara sagrađena je 1976 godine. Tito je u njoj boravio četiri puta, a posljednji put 1979. godine, kada je Crnu Goru zadesio razorni zemljotres.
"Vila je otvorena za razgledanje, ali ne i za boravak u njoj", rekao je za Radio Slobodna Evropa Nikola Mračević, direktor marketinga Instituta Dr Simo Milošević u Igalu, u čijem je vlasništvu vila Galeb.
"Vila Galeb nije u funkciji za duži boravak. Redovno se održava i otvorena je za obilaske tokom sezone – od sredine juna do početka novembra. Imamo redovne obilaske četiri puta nedjeljno, sa vodičem, na više jezika", kaže Mračević koji, govoreći o budućnosti vile Galeb, kaže da će, ako dođe do promjene vlasničke strukture Instituta koji je sada u većinskom državnom vlasništvu, u istom paketu i vila dobiti novog vlasnika.
Facebook Forum