Kada se MacKenzie Fegan ukrcavala na let od New Yorka do Mexico Cityja, niko joj nije tražio pasoš niti kartu za let. Osoblje aviokompanije je američkoj spisateljici jednostavno reklo da se nasmiješi prema kameri, piše Reters.
Za nekoliko sekundi, njena je fotografija uparena sa bazom podataka američke Carinske i granične službe (CBP) i 34-godišnja Amerikanka se mogla ukrcati na avion.
"Da li je prepoznavanje lica zamijenilo avionske karte, a da nisam to znala? Da li sam pristala na ovo?“ napisala je ona aviokompaniji JetBlue u tweetu koji je postao viralan, te istakao sve veću neugodnost koju izaziva sveprisutna tehnologija.
Kompjuteri su postali mnogo bolji u prepoznavanju lica posljednjih godina, što je proizvelo lepezu aplikacija za prepoznavanje lica koje se koriste za različite stvari – od praćenja kriminalaca do brojanja lijenčina.
Ali dok se kamere pojavljuju na najnevjerovatnijim mjestima širom planete, aktivisti ističu strah od gubljenja privatnosti i kažu da je društvo možda na pragu distopije u kojoj Veliki brat vidi sve.
"Ulazimo u potencijalnu budućnost u kojoj gdje god neko bude išao, vlada će znati ko su, s kim su i šta rade“, kaže Adam Schwartz, viši advokat pri američkoj grupi za ljudska prava Electronic Frontier Foundation (EFF).
Sveznajuća i svevideća vlada zvuči zastrašujuće, kaže Mackencize Fegan, koja sebe opisuje kao politički aktivnu queer ženu koja nije bijela, i imigrantskog je porijekla.
"Historijski gledano, stvari nisu bile sjajne za ljude poput mene kada su na vlasti represivne vlade“, rekla je za Thomson Reuters Foundation.
Cilj protiv sredstava
Prepoznavanje lica pri ukrcavanju na letove kompanije JetBlue je dio šireg vladinog pilot projekta koji je započeo 2017. godine i primjenjuje se na 15 američkih aerodroma te u sklopu nekoliko aviokompanija, uključujući Deltu i British Airways, tvrde iz CPB-a.
Agencija kaže da program, za koji se očekuje da će pokrivati 97 posto svih letova van SAD-a do 2023. godine, ima za cilj da poboljša sigurnost i ubrza kontrole na granici.
Grupe za ljudska prava propituju da li u ovom slučaju cilj opravdava sredstvo.
"Postoji tendencija među vladama, čak i kada imaju legitiman cilj, da nove tehnologije posmatraju kao neki vid magije“, kaže Sarah St. Vincent, istraživačica državne sigurnosti i nadzora pri Human Rights Watchu. "Ali moramo osigurati da ovi alati ne koriste nametljive metode.“
Ona kaže da bi tehnologija – i strah od njenog potencijalnog neuspjeha – u teoriji mogla obeshrabriti sasvim zakonito ponašanje, bilo da je u pitanju odlazak na protest, učestvovanje u ljubavnoj aferi ili sastanak sa nekim ko je osuđivan.
Tehnologija također ima problema sa tačnošću, posebno pri identificiranju ljudi koji pripadaju etničkim manjinama, dodala je.
Istraživanje MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) iz 2018. godine otkriva da su tri velika programa za prepoznavanje lica mnogo bolje prepoznavali muškarce svijetle kože nego žene tamne kože.
CBP kaže da njihov aerodromski sistem ima procent poklapanja od 98 posto.
Sistem je od decembra pomogao pri identificiranju 7.000 ljudi koji su u zemlji ostali duže nego što je bilo dozvoljeno i šestero koji su pokušali u zemlju ući sa lažnim ispravama, saopćeno je.
Slični se sistemi testiraju i na drugim aerodromima, uključuju Schiphol u Amsterdamu i Changi u Singapuru.
Sigurnost na aerodromima je prirodno područje za testiranje tehnologije za prepoznavanja lica, jer se od putnika traži da pokažu dokumente koji dokazuju njihov identitet, kaže Elke Oberg, glasnogovornica Cogniteca, njemačke kompanije za prepoznavanje lica.
Ona također kaže da ljudima prvo treba biti rečeno kako sistem funkcionira, zašto pomaže, šta se dešava sa podacima, i da li mogu izabrati da ne budu dio toga.
JetBlue kaže da putnici nisu morali da se ukrcavaju uz biometrijsku provjeru i da su bili obaviješteni kroz proglase na kapijama.
Kompanija nema pristup fotografijama mušterija, za koje CPB kaže da se brišu u roku od 14 dana.
Regulacija
Prepoznavanje lica se koristi u mnogo više instanci, ne samo za avionska putovanja, i testirano je da tehnologija prepoznaje emocije, seksualnost i lične osobine koje nemaju veze sa fizičkim identitetom.
Policija u Londonu testira ovu tehnologiju kako bi otkrili da li ona može tačno identificirati tražene kriminalce, a kamere postavljene na devet lokacija provjeravaju lica prolaznika i upoređuju ih sa bazama podataka prestupnika.
Više od 90 posto onih koji su zaustavljeni nakon što se njihovo lice poklopilo sa bazom podataka nisu bili prestupnici, govore podaci koje je dobila grupa Big Brother Watch, koja se bavi zagovaranjem privatnosti.
Mnogi pametni telefoni omogućavaju korisnicima da pristupe svojim uređajima tako što pogledaju u kameru, što je korak dalje od prepoznavanja putem otiska prsta.
Pjevačica Taylor Swift koristila je kamere za prepoznavanje lica kako bi unaprijedila vlastitu sigurnost tokom turneje iz 2018. godine, izvijestio je Rolling Stone. U njihovom članku pisalo je da su na kioscima bili puštani video snimci ove zvijezde, koji bi istovremeno fotografirali posmatrače kako bi njihove fotografije bile provjerene u bazi podataka o registriranim progoniteljima.
Kompanije isprobavaju algoritme kako bi prepoznali ne samo identitet, nego i emocije, što može imati dalekosežne posljedice, kaže Amie Stepanovich, advokatica koja se fokusira na cyber sigurnost u zagovaračkoj grupi Access Now.
"Otkriveno je da su neka emotivna stanja uspješnija kada je ljudima potrebno prodati nešto“, rekla je.
Istraživači na Stanford Univerzitetu kažu da su razvili softver koji može utvrditi da li je neko gej ili heteroseksualna osoba (analizirajući fotografije na web stranicama za upoznavanje), što je objavljeno u istraživanju iz 2017. godine koja je kritizirano kao opasno po LGBT osobe.
Neki ljudi unutar industrije kažu da je regulacija ključna.
Schwartz iz EFF-a kaže da bi vladama trebalo biti zabranjeno da koriste tehnologiju za nadzor.
Tipovi i količine podataka koje privatne kompanije mogu sakupiti bi također trebali biti ograničeni – a klijenti bi morali imati mogućnost da ne učestvuju u tome, dodao je.
Tehnološki giganti Microsoft i Amazon su podržali zakonske uredbe koje bi osigurale da se ova tehnologija koristi transparentno i na način da štiti ljudska prava u SAD-u, gdje trenutno ovo pitanje nije regulisano.
"Zamislite vladu koja prati kuda ste sve šetali tokom prošlih mjesec dana bez vaše dozvole ili znanja“, napisao je šef Microsofta, Brad Smith, prošle godine na svom blogu. „Ovo su dugo bile stvari iz naučne fantastike i popularnih filmova, ali to je sada na rubu da postane moguće.“
Bitno je ne zanemariti i potencijalne koristi, kaže Melissa Doval, izvršna direktorica američke kompanije za prepoznavanje lica Kairos.
Ova se tehnologija može koristiti da se provjeri starost na stranicama za upoznavanje kako bi se djeca zaštitila od predatora ili kako bi se identificirali pijani vozači, rekla je Doval.
"Prepoznavanje lica može pomoći da se ljudi zaštite“, kaže ona. "Na kraju dana, sve će se svesti na kompanije koje će biti odgovorne za etičko korištenje ove tehnologije.“
