Talas protesta se širi Crnom Gorom uoči centralnog koji će se uskoro održati u Podgorici, pa se nameće dilema u vezi njihove funkcije. Da li je namjera organizatora omasovljenje, disperzija bunta širom zemlje ili da građane animira i njihovu motivaciju dovede do vrhunca tokom protesta u glavnom gradu?
Vanja Ćalović, direktorka NVO MANS koja je nosilac organizacione strukture aktuelnih protesta kaže da, iako su svi svjesni da se na kraju mora doći u Podgoricu, nije ni jedno ni drugo.
"Mi smo mislili da je jedina stvar koja je vrlo važna – da se dakle prenese poruka da su ovo mirni i nenasilni protesti i da tim ljudima koji nemaju nikakvih sredstava omogućimo da mogu da koriste neki materijal i da im u tom nekom smislu pomognemo. To je jednostavno bilo nešto što je bilo rezultat pritiska samih ljudi iz tih gradova koji su željeli da se nešto dešava i tamo a ne samo u Podgorici. Ali svi oni jesu svjesni da je odgovornost ovdje, u ovoj zgradi Vlade Crne Gore i da je to razlog što svi oni, bez obzira gdje žive na kraju ipak moraju doći ovdje da od premijera Igora Lukšića traže da podnese ostavku. Ja sam sigurna da su ovi protesti podigli energiju građana, evo i sada su u toku četiri protesta i mi vidimo da se sve veći broj građana pojavljuje na tim protestima, uprkos velikim pritiscima i raznih pokušaja da se dezavuišu", kaže Vanja Ćalović.
Namjera organizatora i učesnika protesta u petak je ukazivanje na lošu socijalno-ekonomsku situaciju većine građana, a traži se i odgovornost Vlade zbog loše ekonomske politike, pogrešnih privatizacija i propale privrede u ovim gradovima.
(FOTOGALERIJA: Protest radnika Košute)
Fotogalerija
Protest radnika fabrike Košuta, 27.4.2012.
Okupljanja su organizovale radničke i nevladine organizacije uz koordinaciju MANS-a.
Prvi protest u petak je bio na Cetinju. Bivši radnici Industrije obuće "Košuta" su se okupili u krugu tamošnje fabrike. Da je preživjelo, ovo preduzeće koje je nekad proizvodilo milion pari cipela godišnje i zapošljavala 1.600 radnika, i petak bi navršavalo 51 godinu. Bivši radnici su, međutim, zatekli avetinjsku atmosferu.
"Atmosfera je bila takva da su ljudi plakali kada su vidjeli kakvo je stanje u pogonima. Žene koje su tu radile i od čega su đecu podizale one su plakale. To je tužno, vjerujte mi. Jednostavno devastirana imovina Oboda i Košute i drugih preduzeća koja su u Cetinje pošča pod stečaj a koja su zapošljavala preko 7.000 radnika. Tužno je i žalosno kako te nekadašnje velike firme danas izgledaju", kaže predstavnik organizatora Dragan Banović.
Strah od gubitka posla
U Pljevljima su, sa radnicima privatizacionih kompanija koji mjesecima ne primaju platu i radnicima propalih preduzeća, protestovali i ostali građani koji su nezadovoljni ekonomskom situacijom.
Rožajskom protestu su se, pored ostalih, pridružili i invalidi rada jer, kako kažu, ne mogu drukčija da ostvare svoja prava.
„Ljudi koji vode ovu državu su nas izbacili na ulice bez mogućnosti da pristojno provedemo ostatak života", poručuju u Rožajama.
„Ljudi koji vode ovu državu su nas izbacili na ulice bez mogućnosti da pristojno provedemo ostatak života jer ime je stalo isključivo do ličnih interesa“, poručuju rožajski invalidi.
Tamošnji građani su nezadovoljni zbog sumnjivih privatizacija i postepenog nestajanja rožajskih firmi zbog, kako kažu, pljačke i raznošenja imovine koju su radnici godinama stvarali.
"Okupio se veliki broj ljudi. Atmosfera je dobra, konačno su ljudi izašli i oslobađaju se straha jer je ovdje stanovništvo uplašeno još od izbora tokom 90 tih godina pa sve do danas. Narod se sada već opušta jer je sirotinja i bijeda došla do granice", kaže predstavnik organizatora rožajskog protesta Samir Fetahović.
U Beranama, nekada ekonomski živahnom, a sada privredno mrtvom gradu, pored nezadovoljnih građana i studenata, protestovali su radnici i bivši radnici Fabrike celuloze i papira, Polimke, Rudnika mrkog uglja i ŠIP Polimlja.
"Ovo je protest socijalnog karaktera. Ko se osjeća ugroženim, a ja mislim da nas ima dosta pokazuje ogromno nezadovoljstvo. Ima i onih koji kažu da podržavaju proteste ali ne smiju da dođu. I ovo malo jada što ima da radi ucijenjeni su i plaše se da izgube posao", zaključuje predsjednik Organizacionog odbora Mileta Šćekić.
