Više istraga Specijalnog tužilaštva Crne Gore, krivične prijave nevladinog sektora protiv čelnika najviših institucija, inicijative parlamentarnih partija za rasvjetljavanje potencijalne političke korupcije i privatne krivične prijave – su formalizovani pravno politički procesi nastali od početka afere "Atlas". Mogu li ovi procesi dovesti do istine o događajima u prethodnih skoro petnaest godina koji se odnose na povezanost biznisa i politike u Crnoj Gori?
Presudno je važno da svi otvoreni slučajevi dožive pravni epilog, saopštio je za Radio Slobodna Evropa bivši poslanik i današnji poslovni konsultant Srđan Perić komentarišući veliki broj aktuelnih istraga, tužbi i političkih inicijativa nastalih nakon otvaranja slučaja "Atlas". Odgovarajući na pitanje hoće li se doći do istine o događajima iz prethodnih skoro petnaest godina koji se odnose na povezanost biznisa i politike u Crnoj Gori, Perić kaže:
"Što se tiče istine vjerujem da je mi svi znamo, da je ona ogoljena i da nam je samo bačena u lice, bez obzira da li neko želi da opravda ovakav klijentelistički sistem ili drugi dio društva osuđuje takvo ponašanje. Nesporno je da ovo nikoga nije iznenadilo. Ključna je stvar šta ćemo mi sa tom istinom i da li smo mi spremni da se suočimo sa njom i da je mijenjamo, ili ćemo i dalje sa dva različita pola društva samo kritikovati ili braniti neke činjenice. Na žalost u crnogorskom poslovnom ambijentu, teza 'da biste dobili značajniji posao morate biti klijentelistički vezani ili direktno posegnuti za korupcijom' nije novost."
Istrage, tužbe i političke inicijative nastale posljednjih mjesec dana su:
Četiri istrage Specijalnog tužilaštva Crne Gore protiv vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića, a dvije istrage se odnose na visokog funkcionera Demokratske partije socijalista Slavoljuba Stijepovića i bivšeg viceguvernera Centralne banke Velibora Miloševića. Specijalno tužilaštvo vodi istragu protiv Kneževića za pranje novca, organizovanje kriminalne grupe i utaju poreza. Radi se o slučajevima banaka Atlas i IBM. Istraga se vodi i protiv više Kneževićevih najbližih saradnika, kao i obavljanje transakcija putem elektronske kupovine.
Nakon što je Knežević emitovao video i audio snimke, Specijalno tužilaštvo pokrenulo istragu i protiv visokog funkcionera Demokratske partije socijalista Slavoljuba Stijepovića koji na emitovanom snimku preuzima koverat od Kneževića sa navodno blizu 100.000 eura uz izbornom periodu. U Aferi Koverat je saslušano više od dvadeset osoba za koje se sumnja da im je dio tog novca podijeljen u izborne svrhe.
Drugi snimak se odnosi na audio verziju na kojoj se čuje glas bivšeg viceguvernera Velibora Miloševića koji navodno ubjeđuje Kneževića da treba da plati kako bi dobio pozitivan izvještaj o radu njegove Atlas banke. Specijalno tužilaštvo je pokrenulo istragu na osnovu koje je Miloševiću određen pritvor.
Na pitanje kakve mogu biti posljedice po društvo i državu ukoliko se pokaže da je samo u ovim slučajevima biznismen Knežević, uslugama funkcionerima DPS-a i donacijama vladajućoj partiji kupovao i naklonost institucija za opstanak svog biznisa, Srđan Perić kaže:
"Mi imamo praksu koja je prisutna tri decenije koju je Knežević kristalno jasno objasnio. Ta istina je neprijatna. Ne ulazeći u motive zašto gospodin Knežević to čini, mislim da je dobro da to javnost zna od nekoga ko je insajder. Ono što je za društvo najveći problem je, što je nasuprot efikasnosti postavljena korupcija koja razara društvo i dezintegriše. Korupcija dovodi to toga da mi nismo društvo i zajednica koja stvara, nego koja dijeli plijen. Što prije počnemo tu paradigmu da mijenjamo, bolje po cijelu zajednicu".
U međuvremenu je biznismen Knežević i njegova Atlas grupa podnijela dvije krivične prijave. U prvoj Atlas grupa optužuje guvernera Centralne banke Radoja Žugića i privremenu upravnicu u Atlas banci i druge osobe da su prouzrokovali štetu akcionarima Atlas banke i IBM banke u iznosu oko 80 miliona eura.
Drugom krivičnom prijavom Atlas grupe, tereti se više osoba zbog, kako je rečeno prouzrokovanog nezakonitog stečaja u kompaniji Meljine koja je vlasništvo ove grupacije. Među onima koji se terete ovom krivičnom prijavom je i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.
Treba dodati da je nevladina organizacija MANS podnijela dvije krivične prijave, jednu na teret direktora Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Sretena Radonjića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj jer je "odbio da pokrene postupak u kojem bi se utvrdilo da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije, kada nije prijavio poklon od Atlas banke od skoro 17.000 eura. Druga prijava MANS-a podnijeta Specijalnom tužiocu, odnosi se na predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića, biznismena Dušana Bana i Željka Mihailovića, kao i protiv bivšeg direktora Uprave za sprječavanje pranja novca Predraga Mitrovića, zbog osnovane sumnje da su na organizovan način počinili krivično djelo pranje novca. Prijava se odnosi na slučaj takozvanog "prvog Đukanovićevog miliona", odnosno kredita koji je dobio 2007. godine zahvaljujući svojim prijateljima i Dušku Kneževiću.
Komentarišući talas krivičnih prijava i kontraoptužbi koje su pokrenute u kratkom roku, advokat i analitičar Sergej Sekulović ocjenjuje da se njima unosi, između ostalog konfuzija u javnost:
"Sigurno da je jedna ovakva situacija odraz dubinske krize u kojoj se crnogorsko društvo nalazi, kako na nivou političkog sistema tako i na nivou institucionalne nedovršenosti. Ovaj rat krivičnim prijavama sigurno zbunjuje ukupnu javnost, sigurno da se pravi jedna maglovita situacija u kojoj je teško razlučiti šta je stvarno bitno, šta nebitno, šta je osnovano a šta je proizvod neke kampanje ili skretanje fokusa sa jednog događaja na drugi".
Analitičar Sergej Sekulović kaže da krajnju ocjenu o svim prijavama treba da daju institucije, ali se postavlja pitanje hoće li se institucijama vjerovati:
"Odgovor na ovakve stvari treba da daju kredibilne institucije, ali problem je što dobar dio crnogorskog društva ne vjeruje institucijama. Dakle ovo je jedna haotična situacija koja je u političkoj i novinarskoj ravni interesantna i dinamična, ali sa druge strane vrijeme pred nama nosi brojne izazove i brojna pitanja o tome kako će se ovo sve završiti, a da mi vjerujemo u krajnji odgovor".
Kompletna afera ima svoju političku dimenziju i trebalo bi da dobije i politički epilog. Zbog afere Koverat, opoziciona Socijaldemokratska partija je predala potrebne potpise poslanika za saziv vanrednog zasjedanja Skupštine Crne Gore za, 21. februar. Takođe opozicioni demokratski front je najavio da će kolegama iz opozicije predložiti da pokrenu postupak razrješenja predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, jer kako je rečeno "krši Ustav i nedostojan je funkcije koju obavlja”.
Na pitanje imaju li institucije kapaciteta da do kraja rasvijetle osnovanost
svih optužbi, Srđan Perić kaže da u institucijama ima ljudi koji bi mogli da
obave valjano posao suočavanja sa realnošću i istinom, ali je ključna stvar
da ljudi koji rukovode institucijama to ne dozvoljavaju.
"To blokira rad institucija. U konačnom, institucije nisu u stanju da odgovore ovakvom izazovu, a to ljulja temelje države, jer su institucije opterećene time kako da zaštite nečiju moć, a ne pravni poredak. Ako ne budemo imali bilo kakvu sankciju zbog nejednakog tretmana stranaka u postupku, mi ćemo imati dalje urušavanje povjerenja u ključne državne institucije, što nikome nije u interesu", kaže Perić.
Facebook Forum