Samit SEECP ukazao na neuralgične tačke regiona

(Samit na Sv. Stefanu, 30. juni 2011)

Jasna Vukićević

Afirmacija saradnje i evropskih integracija kao zajedničkog cilja, obilježili su zvanične nastupe državnika regiona okupljenih na samitu na Svetom Stefanu, u okviru završetka crnogorskog predsjedavanja Procesom saradnje jugoistočne Evrope. No, skup je ukazao i na neuralgične politicke tačke u ovom dijelu kontinenta - odnose Kosova i Srbije, te političku situaciju u BIH.

"Jednogodišnje predsjedavanje Crne Gore Procesom saradnje u jugoistočnoj Evropi uspješno je okončano, a njegova najvažnija inicijativa, bila je potpisivanje Strategije o regionalnoj saradnji u borbi protiv organizovanog kriminala", rekao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

"Afirmisali smo sve ono što je u funkciji bezbjednosti i stabilnosti regiona i saradnje koja je zaista uputila poruku jednog, uvjeren sam, krajnje sigurnog regiona", rekao je Vujanović.

No, samit predsjednika država jugoistočne Evrope, ukazao je na neuralgične tačke regiona: odnose Kosova i Srbije, te situaciju u Bosni i Hercegovini.

Najprije je predsjednik Albanije Bamir Topi ocijenio da oni koji zatvaraju oči pred novom realnošću, postojanju države Kosovo, predstavljaju opasnost po regionalnu saradnju.

"Albanija misli da je osnivanje mlade države Kosovo označilo jedan istorijski legitiman dogadjaj koji je ponudio dugoročni mir našem regionu, stabilnost i demokratiju. Albanija misli da bilo koja ideja koja na budućnost Kosova, ili bilo koje druge balkanske zemlje, gleda kroz scenarije isključenja je neprihvatljva. Taj scenario je neprihvatljiv i ono što je najbitnije je da ono ostane stabilizirajuće za region. Kosovo je mlada država. Nova realnost koja mora da bude prihvaćena i podržana u svim regionalnim, međudržavnim inicijativama i forumima, a i šire. Svako ko odbacuje ovu poziciju, naročito u zajedničkim regionalnim inicijativama, je prijetnja našim principima saradnje", rekao je Topi.

Predsjednik Srbije Boris Tadić, ponovio je da ta zemlja neće priznati nezavisnost Kosova, ali da se razmišlja o modalitetima uključenja Kosova u regionalne inicijative:

"Srbija neće priznati nezavisnost Kosova i Metohije i unilateralnu Deklaraciju o nezavisnosti Kosova. Istovremeno Srbija nije zemlja koja beži od realnosti. Mi smo potpuno svesni da albansko stanovništvo na
Kosovu i Metohiji ne prihvata suverenost Republike Srbije i mi tu činjenicu uzimamo u obzir, ali je takođe i deo realnosti da srpsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji ne prihvata suverenitet Prištine. I ta realnost mora biti uzeta u obzir i dobro je da političari zaduženi za implementaciju realističnih političkih ideja i njihovu materijalizaciju, pođu od realnosti. Upravo u skladu sa tim, mi tragamo za modalitetom, da legitimni predstavnici Albanaca sa Kosova i Metohije učestvuju u svim regionalnim inicijativama, uključujući i ovu, ali to učešće ne može povrediti suverenitet i teritorijalni integritet Srbije", rekao je Tadić.

Ograničena demokratija

Govor predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojše Radmanovića ukazao je na drugu neuralgičnu tačku regiona - političku situaciju u BiH, koju je Radmanović opisao kao ograničenu demokratsku državu.

"U odnosu na sve ovdje prisutne zemlje učesnice Procesa, Bosna i Hercegovina je još uvijek ograničena demokratska država, jer ima visokog predstavnika bez demokratskog legitimiteta i političke odgovornosti. Krajnje je vrijeme da se BiH u ravnopravan status sa drugim zemljama regiona i sama preuzme političku odgovornost za svoju budućnost. Svi govorimo o prelasku u evropsku fazu razvoja BiH, vrijeme je da odlučno krenemo u tu fazu i na tom putu nema mjesta za visokog predstavnika", naveo je Radmanović.

Samit na Svetom Steganu održan je na dan kada je Hrvatska i tehnički uspješno okončala pregovore o pristupanju EU.

Za predsjednika Hrvatske Iva Josipovića, ta slučajnost je znakovita jer uspjeh Hrvatske može biti samo benefit njenim susjedima.

"Danas je, duboko sam uvjeren, vrlo važan dan i za sve zemlje u regiji koje imaju istu ambiciju kao i mi. Sprovesti reforme i postati punopravne članice EU. Završetak pregovora Hrvatske, znak je da je proces proširenja živ, da nema zamora, da EU vrlo ozbiljno i odgovorno ima namjeru ispuniti sve dogovore i uključiti cijelu regiju u politički, gospodarski, kulturno integriranu Evropu. Hrvatska neće koristiti otvorena bilateralna pitanja za bilo koju vrstu pritisaka u predpristupnim pregovorima susjednih zemalja. To iskustvo nije bilo dobro. Mislim da smo svi naučili lekciju i budite sigurni da ćete u mojoj zemlji imati svu podršku koja vam bude trebala: od tehničke do političke podrške", naveo je Josipović.