Autor Elisabeth Braw
Mažući se bojom po licu, muškarci i žene odjeveni u maskirna odijela izgledaju poput profesionalnih vojnika, i sastavni su dio evropskih oružanih snaga, od kojih su neki od njih vojnici sa iskustvom koji su ratovali daleko od Švedske. Ali oni su volonteri teritorijalne odbrane, honorarni vojnici koji se obučavaju da brane Gotland, otok u baltičkom moru.
Sa ruskim uplitanjem u rat u Ukrajini i provociranjem Evrope letovima svojih borbenih aviona, ratnih brodova i podmornica, otok Gotland je postao strateško uporište koji je sve više u fokusu planera odbrane. Sve je više stanovnika ovog otoka koji se pripremaju da brane svoje domove. Bilo ih je 56 prošle godine, dvostruko vise nego godinu prije.
"Obzirom na trenutnu situaciju, ljudi osjećaju kako bi trebali doprinijeti", kaže potpukovnik Hans Hakanson, visokorangirani oficir snaga sa Gotlanda. On komanduje malom jedinicom sastavljenom od deset vojnika, potpomognutom teritorijalnom odbranom.
"Želim braniti ovu zemlju ako za to bude potrebe", kaže osamnaestogodišnji Erik Fen, pripadnik teritorijalne odbrane.
"Svi u Švedskoj boje se Rusa. Postoji opasnost da će nas napasti jednog dana", dodaje.
Teritorijalna odbrana broji 454 vojnika na otoku Gotland, koji je udaljen oko 130 kilometara od Latvije i nešto manje od 200 kilometara od ruske enklave Kaljingrada. Ako neprijatelj dođe tu, dobrovoljci će morati braniti strateške lokacije poput radarskih stanica i skladišta oružja sve dok profesionalne jedinice ne dođu iz Švedske.
Povratak Hladnog rata
Ideja da ruske snage izvrše invaziju prije samo nekoliko godina činila se ne nezamislivom. No, također nezamislivo je djelovalo rusko prisvajanje Krima i njihova podrška separatistima u sukobu koji je odnio više od 6000 života u istošnoj Ukrajini od aprila 2014. godine.
Razvoj takvih događaja probudio je napetost sličnu onoj u vrijeme Hladnog rata i uznemirio mnoge širom Evrope, posebno u Latviji, Litvaniji i Estoniji koje su danas članice NATO-a , a nezavisnost su stekle 1991. godine nakon nekoliko desetljeća sovjetske okupacije.
Švedska nije članica NATO-a. Ali neki kažu da Gotland, otok koji je isnpirisao režisera Ingmara Bergmana, u razmišljanjima Krima može biti odskočna daska za operacije na Baltiku.
"Scenario Gotlanda tiče se svih baltičkih zemalja", kaže Hakanson, oficir koji je komandovao UN snagama na Kosovu.
"Kod Rusa postoji želja da se uspostavi zaštitna zona sa okolnim državama, a da bi spriječili eventualnu akciju NATO-a na baltičkom moru, Rusi bi se morali parkirati na Gotlandu", pojašnjava.
Gotland broji nešto vise od 57.000 stanovnika, a njegova lokacija predstavlja stratešku vrijednost i za NATO i za Rusiju. Ukoliko bi Rusija napala neku od baltičkih zemalja, pretpostavlja se da bi Švedska dopustila NATO-u da iskoristi Gotland kao svoju bazu sa koje bi izvršio prutunapad. Pretpostavlja se da bi Rusija mogla zauzeti otok i postaviti svoje raketne sisteme kako bi spriječila NATO u pomaganju svojih baltičkih saveznika.
"Ili bi Rusija mogla 'posuditi' Gotland bez da zauzme baltičke zemlje", zabrinut je Karlis Neretnieks, penzionisani švedski general i komandant iz vremena Hladnog rata na Gotlandu.
"Ako bi se Rusija odlučila na ovakav potez, onda bi mogla izolirati baltičke zemlje bez napada na NATO. I to ne bi bila skupa operacija. Vjerovatno bi onda bilo samo nekoliko žrtava na obje strane i veoma mala kolateralna šteta", kaže Neretnieks.
Vojska od 454 vojnika da se brani od osvajača dok ne dođe pojačanje? Švedski političari su zaključili da Gotland ipak treba bolju zaštitu. Ovog proljeća, Vlada je najavila da će jedinica od 150 ljudi biti stacionirana na Gotlandu, uz podršku još 80 dobrovoljaca. Švedski JAS borbeni avioni sada redovno polijeću sa aerodroma Visbi, a 14 tenkova je spremno za upotrebu. Ali to je daleko borbena snaga od 5.000 vojnika, 60 tenkova i 100 oklopnih vozila koji se se nalazili tu u vrijeme Hladnog rata, a 150 vojnika neće biti na raspolaganju jer je Vlada prodala sva vojna postrojenja privatnim vlasnicima. Hakansonov ured u nekadašnjoj vojnoj bazi, sada se nalazi pored lokalne servisa za automobile.
Sjeverni tok ima ponudu
Kada je Hakanson stigao ovdje prije četiri godine, geopolitička situacija je bila dosta drugačija.
"Obavili smo svoj posao, ali bilo je veoma tiho i mirno", prisjeća se Hakanson i dodaje: "Od tada su se desile dramatične promjene što se tiče prijetnja".
Stanovnici Gotlanda, kako bi bili sigurni, oprezni su u vezi Rusije. U ranim danima Sovjetskog Saveza roditelji bi svojoj djeci govorili da se lijepo ponašaju inače će ih oteti Rusi.
Još veća napetost povezana je sa ponudom kada je Nord Stream, rusko-njemačka kompanija čiji je većinski vlasnik ruski energetski gigant Gazprom, ponudio Gotlandu velikodušnu ponudu: Nord Stream će platiti rekonstrukciju luke Slajt, te koristiti je dok ne izgrade plinovod iz Rusije prema Njemačkoj.
"Izglasavanje se desilo jako brzo, a mi koji smo to uzeli sa rezervom, bili smo ismijavani", kaže Solvejg Artsman, koji je u to vrijeme bio član gradskog vijeća.
Artsman je glasao protiv ovoga, tvrdeći da kako strane kompanije ne mogu dovoljno dobro znati strukturu švedskih pristaništa. Njoj su se pridružili i ostali članovi vijeća, uključujući i Rolfa K. Nilsona, koji je kasnije postao i član parlamenta.
"Rekao sam kolegama u vijeću - postajemo pijuni u toj ruskoj igri, ali mnogi se nisu složili sa mnom nazvavši me rusofobom", kaže Nilson. On dodaje kako je nekoliko puta odbijao pozive na večere predstavnika Nord Streama, a ova kompanija je ulagala i davala velike donacije lokalnom univerzitetu i muzeju.
Ugovor je 2008. godine potpisao tehnički direktor sa Gotlanda sa izvršnim direktorom Matijasom Varnigom, bivšim oficirem njemačke obavještajne službe Štazi, u prisustvu ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Kada smo donijeli ovu odluku, bio sam uvjeren da je ona prava", kaže Lilian Edvards, tadašnji predsjednik gradskog vijeća.
"Sada se svijet mnogo promijenio i postoje neve prijetnje, prilično blizu našeg otoka. Ako bi sada mogli glasati drugačije, uradili bi tako", konstatuje.
Lars Gronsted, savjetnik u Nord Streamu u Švedskoj, kaže kako ne razumije kritike u vezi umiješanosti kompanije u luku Slite.
"Bila je na veoma dobroj lokaciji, ali luka je bila u lošem stanju", kaže on i dodaje kako nijedan Rus na visokoj poziciji nije bio povezan sa Nord Streamom.
Otvorena luka
Danas, Slite izgleda kao i ostala pristaništa. Prilikom nedavne posjete, nekoliko ribarskih brodova uplovilo je u luku, dok su stanovnici sa zadovoljstvom čistili drugu, a jedini znak potencijalne opasnosti bio je brod obalne straže.
Običnim okom nije moguće primijetiti kako zaštitne komore nedostaju. One datiraju iz vremena Hladnog rata, a mogle su da u slučaju neprijateljskog napada aktiviraju samouništenje, iako Gronstedt kaže kako nikad niko nije tražio da se takvo postrojenje izgradi.
"Gotland je središte Baltičkog mora", kaže Joakim Martel, nedavno penzionisani švedski pukovnik koji danas živi na otoku.
"Ukoliko neko želi da isprovocira svog neprijatelja bez započinjanja svjetskog rata, onda je Gotland pravo mjesto za to. Ali sada možete uploviti u luku i srešćete samo nekoliko policajaca", konstatuje.
Martel, koji je služio kao vojni savjetnik u Švedskom ministarstvu odbrane i koji je komandovao snagama UN-a i IFOR-a u bosanskom gradu Tuzla, kaže da je lokacija Slitea na istočnoj obali Gotlanda atraktivna lokacija za slijetanje, kao i da ljudi koji to urade i ne moraju biti vojnici.
On opisuje moguću zastračujuću alternativu: "Inscenirani teroristički napad u luci Slite koji Švedska ne može kontrolisati i onda Rusija stupa na scenu sa civilnom gardom i rješava problem, parkirajući se na Gotland".
Scenario hibridnog rata je, u stvari, činio veći dio vježbe švedskih vojnih snaga ovog proljeća.
Vojno njuškanje
U međuvremenu, zvaničnici kažu da je vojno "njuškanje" u porastu.
Stanovnici primjećuju povećan broj ruskih turista kada su vježbe u toku, kao i vozila sa švedskim registarskim tablicama parkiranim u blizini strateških lokacija -- kao što su dva komnikacijska tornja ovdje na Gotlandu.
Švedski vojni izvori kažu RSE da je u porastu i prodaja mapa vojnog nivoa:
"Povećan je i broj stranih obavještajaca, ali to nije nešto što brojimo", kazao je Hakansson.
"Ali", dodao je, "ljudi koji su uključeni u te aktivnosti su postali bezobzirniji".
Ruski vojni ataše u Štokholmu nije odgovorio na zahjev da komentariše ruske aktivnosti na Gotlandu.
Ali ove aktivnosti ne znače da je okupacija Gotlanda izvjesna i neki stanovnici su sigurni da do nje neće doći.
"Mislim da nema razloga da se poveća vojno prisustvo ovdje jer ne mislim da je Rusija projetnja", kaže Yvone, žena iz Vizbya.
Glavni štab oružanih snaga, međutim, sve češće poziva Hakansonove povremene vojnike, tražeći od njih u 60 navrata da izvršavaju dužnosti kao što su otvaranje skladišta oružja i čuvanje vojnih brodova, što je duplo više nego u 2013. godini.
Tokom posjete RSE u toku je bila vježba bojevog gađanja. Čak i kada su sa vojim porodicama, oni su na oprezu zbog mogućih stranaca koji se ponašaju sumnjivo.
"Nevjerovatno je da se politička situacija ovako promijenila", kaže Hakanson.
"Naši sigurnosni mehanizmu ne funkcioniraju", zaključuje.
