Iako su od katastrofalne poplave prošla tačno dva mjeseca, stanovnici Doboja, jednog od prirodnom katastrofom najteže pogođenih bh. gradova, još uvijek nisu dobili konkretnu pomoć za obnovu devastiranih domova. Snalaze se kako znaju i umiju. Vaučere od 5.000 maraka iz fonda solidarnosti do sada je dobilo tek oko 200 domaćinstava. Ove kartice, međutim, još ne vrijede ništa jer u prodavnicama koje će ih primati još nije instalirana oprema za evidentiranje potrošnje novca sa platne kartice. Dok čekaju pomoć za obnovu svojih domova, stanovnici sela na obali rijeke Bosne boje se nove poplave jer riječna obala na nekim mjestima više gotovo i da ne postoji.
Prema podacima Gradske uprave, katastrofalna majska poplava na području Doboja devastirala je oko 2.800 kuća i stanova.
Prirodna katastrofa uništila je i sve što su godinama u svojoj kući stvarali Mirosava i Milivoje Lakić koji žive u dobojskom naselju Pijeskovi. Vodena bujica visoka oko pet metara zahvatila je prizemlje i sprat njihovog doma, u kojem skoro ništa nije ostalo. Lakići kažu da su do sada uspjeli da urade nove podne glazure i zamijene nekoliko prozora:
„Uradili smo od svoga novca, što smo imali ušteđevinu. To je sve. Ima dosta radova. Da nam je bar jedan sprat srediti, da imamo i spavaću - ništa više. Da hoće tu pomoć - da se riješi bar nešto, jer nemamo gdje više. Plaćamo stan do prvoga. Muž spava tu, ja plaćam jedan ležaj 50 maraka jer nam je čovjek izašao u susret - samo što prespavam.“
„Šalju me da idem u alternativni smještaj. Ne mogu da dozvolim sebi da idem u alternativni smještaj. Ja imam toliko sredstava da mogu preživjeti, da imam za hljeb i za hranu. Treba u alternativni smejštaj da ode onaj tamo stvarno ko nema. Samo je stvar vaučera. Ako vaučer dođe, ja sam uselio u kuću za sedam dana.“
U svom stanu u naselju Pijeskovi ne živi ni Draško Bajkanović. Sa porodicom privremeno stanuje kod brata jer je njegov stan, u kojem su urađeni novi podovi, sada potpuno prazan:
„Čekam vaučere da kupim namještaj i mogao bih se useliti. Ali nešto to ide sporo“, kaže Bajkanović.
Obećanu pomoć u vidu platnih kartica od 5.000 maraka iz Fonda solidarnosti RS očekuje i Cvijeta Nešković, koja kaže da za nastavak radova u uništenom stanu nema sredstava:
„Uradila sam glazuru i malo omalterisala ove zodove - i to je to. Ni približno još nije urađeno što se treba uraditi. Unutarnju stolariju trebamo mijenjati, svašta nešto treba uraditi, ali stojimo, čekamo. Bili su rekli navodno da će i ti vaučeri biti. Da li će biti od toga nešto, čisto sumnjam, tako da je sve to jadno“, navodi Cvijeta Nešković.
Funkcionisanje neizvjesno
Vaučere za pomoć poplavljenima do sada su na dobojskom području dobili vlasnici oko 200 potopljenih kuća iz naselja Bare i Pridjel Gornji koji još uvijek ne vrijede ništa, jer sistem njihovog korištenja nije uspostavljen.
„Donji sprat otišao, sva poljoprivreda otišla, na kojoj smo radili i koja nam je bila izvor zarade i života. Sve otišlo - samo živimo dan za dan, čistimo ono što je ostalo i čekamo. Vaučer jesmo dobili, i sad vidjećemo da li ćemo ga moći iskoristiti, nećemo li - to je pitanje vremena“, konstatuje stanovnica Pridjela Nermina Mujić.
„Još kod nas niko nije počeo ništa. Ne znam jednostavno. Vidjećemo ko šta daje, kako gdje. Još nismo baš u to upućeni“, kaže mještanin Bara Vidoje Kalelić.
U prodavnicama u Doboju koje će primati vaučere rečeno nam je da još nisu dobili aparate za evidentiranje potrošnje, te da ne znaju kada će biti instalirani.
Platne kartice pred novinarima prije nekoliko dana je podijelila predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović, koja je tom prilikom kazala kako očekuje da u ovoj sedmice počne njihovo korištenje na dobojskom području. Nije mogla da precizira kada će se to i desiti:
„Moraćemo da istestiramo opremu, da vidimo kako će kartica funkcionisati“, navela je premijerka.
Nova podjela još 400 platnih kartica prije uspostavljanja sistema njihovog korištenja, u dobojskom naselju Usora se očekuje ove sedmice.
Ekonomista i bivši direktor jedne banke u Doboju Zdravko Petrović kaže da niko ne može sa sigurnošću reći kada će platne kartice postati sredstvo plaćanja:
„Sve to podrazumijeva jedan dugoročniji period i još iziskuje značajna sredstva da se sve to uveže i poveže - da bi funkcionisalo, mora biti urađena infrastruktura za uvezanost tih kreditnih kartica“, napominje Petrović.
I dok vlasnici poplavljenih kuća i stanova čekaju obećanu pomoć kako bi sanirali svoje domove prije jeseni i zime, oni koji žive u naseljima na obali rijeke Bosne strahuju od novih poplava jer je na više mjesta između Doboja i Maglaja riječna obala potpuno devastirana.
„Drveća koje je držalo tu obalu sad nema nigdje. Bojim se da je ona sada sebi napravila taj svoj pravac i da veće kiše, ili manje čak, mogu nam ugroziti ponovo ono što smo napravili“, strahuje mještanka Pridjela Gornjeg Enisa Grahić.
