Sarajevo će sredinom aprila biti domaćin najveće godišnje kuharske manifestacije u Evropi - Konferencije evropskih kuharskih asocijacija. Pod sponzorstvom Svjetske kuharske asocijacije (World Association of Chefs Societies) Udruženje kuhara u Bosni i Hercegovini i Symbiosis agencija prirediće u ovoj godini glavni evropski gastronomski događaj što je prilika za promociju države i grada domaćina.
Bosna i Hercegovina je kulinarska destinacija, najprije zbog domaćeg potencijala, ali i jedinstvene primjese perzijske, turske, austrijske, mediteranske, te kuhinja drugih evropskih zemalja.
Dodatno afirmisati bosanskohercegovačka nacionalna jela namjera je Konferencije evropskih kuharskih asocijacija.
BiH je prva zemlja šire regije koja će od 15. do 19. aprila ugostiti cijenjene evropske kuhare.
"Taj dan će centar kulinarstva Evrope biti usmjeren na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. U sklopu kongresa, mi organiziramo i Global Chefs Challenge, što je prestižno takmičenje WACS-a, Svjetske asocijacije kuhara, gdje će se takmičiti najbolji kuhari iz Južne Evrope, pošto je Evropa podijeljena na tri regije, u kategorijama Chef slastičar i Junior Chef. Pobjednici svih sedam regija iz cijelog svijeta će se susresti u finalu 2016. godine u Grčkoj", kaže za RSE Nermin Hodžić, predsjednik Udruženja kuhara u Bosni i Hercegovini.
Ovaj susret je šansa da svi članovi Udruženja, pa i oni manje iskusni, kuhaju rame uz rame sa vodećim kuharima jugoistočne Evrope. Posebna aktivnost biće obaranje Guinnessovog rekorda u pravljenju begove čorbe.
"Sedamnaestog aprila pripremamo 3.500 litara ili 15.000 porcija begove čorbe. Jedan od razloga zašto smo se odlučili da to bude begova čorba jeste zato što smo, putujući po Bosni i Hercegovini, vidjeli da nije isti recept begove čorbe. Negdje se stavlja grašak, negdje se stavlja krompir, ali to nije begova čorba. U pravu recepturu za begovu čorbu ide pileće meso, mrkva, celer, crni luk i, naravno, bamija", ističe Hodžić.
I kada govorimo o kulinarstvu, Bosna i Hercegovina zaostaje za evropskim i svjetskim trendovima.
"Međutim, jedna ovakva manifestacija je prilika da se promoviše naša branša u Bosni i Hercegovini, da mladi kuhari, poslodavci, profesori i direktori škola iz ugostiteljstva na licu mjesta vide šta su trenutno svjetski trendovi i šta se trenutno radi na svim evropskim i svjetskim takmičenjima", pojašnjava Hodžić.
Prijeka potreba je da Bosna i Hercegovina promoviše i ostala nacionalna jela jer se mnoga, osim ćevapa i pita, rijetko prave.
"Ako smo napravili brend od pite i ćevapa, uz dužno poštovanje prema našim ćevabdžijama i buregdžijama, trebali bismo to zaštititi. Naravno, imamo i slatka jela, imamo slana jela. Imamo begovu čorbu i trebamo je zaštititi. Ona je već poznata. Imamo džandar-baklavu, koju danas, nažalost, prave samo neke porodice. Nije mi poznat nijedan ugostiteljski objekat da u svojoj ponudi ima džandar-baklavu. Imamo milion jela koja su zaboravljena. Evo, recimo, slatki ćevap, danas se ne može nigdje pojesti, jedino ako neko ne izvrši specijalnu narudžbu", ističe Nermin Hodžić.
Kulinarstvo se stalno usavršava. Stoga bi poslodavci Bosne i Hercegovine trebali značajnije ulagati u sticanje novih znanja i umijeća svojih kuhara.
"Bez gastronomije nema ni turizma. Nažalost, država Bosna i Hercegovina, možemo mi to podijeliti i na entitete, i na kantone, vrlo malo ulaže u gastronomiju i u promociju same gastronomije. U Zemaljskom muzeju, koji je nažalost zatvoren, vidjećemo menije, gdje su se večere služile u trinaest, četrnaest, pa čak i petnaest slijedova. Danas je sve to palo u zaborav. Naša misija je da vratimo mjesto gastronomiji gdje joj je bilo i prije nekih petnaest, dvadeset godina", zaključuje Nermin Hodžić.
Bosni i Hercegovini, od 2010. godine najmlađoj članici Svjetske kuharske asocijacije, predstoji još posla u afirmaciji na međunarodnoj kulinarskoj sceni.
Prosječan Bosanac i Hercegovac u bh. gastronomiju ne sumnja, ali za inostranu javnost to su ukusi koje još treba istražiti i probati.
