Mađarsko predsjedavanje EU u proteklih šest mjeseci neće ostati zapamćeno po istorijskim dometima. Naprotiv. Mađarima se od prvog dana prigovara zbog kontroverznog zakona o medijima. Ipak, Budimpešta je, uz svesrdnu pomoć evropskih institucija, uspjela da približi Zapadni Balkan evropskim integracijama - kako tvrdi šef mađarske diplomatije, sumirajući mađarsko predsjedavanje.
Pored svih nedorečenosti i kontroverze kakvu je izazivalo mađarsko predsjedavanje Evropskom unijom, čini se da su u jednom uspjeli barem donekle ispuniti dato obećanje. Zapadni Balkan kao obećano polje interesovanja sa početka predsjedavanja dobio je, pri samom njegovom kraju, reklo bi se, kvalitetnu završnicu - zapadnobalkanski forum gdje su sa jedne strane stola sjedili šefovi diplomatija regiona, a sa druge sve njihove kolege - da se podsjete na davno obećanje da će se tranzicijski put svake od zapadnobalkanskih država završiti, prije ili kasnije, u evropskom društvu.
“Na polju spoljne politike vjerujem da je bio veliki uspjeh to što smo konačno prošlog ponedjeljka imali zapadnobalkanski forum. To je bio prioritet mađarskog predsjedavanja jer je riječ o poruci da sve te zemlje imaju evropsku perspektivu, što je ključni elemenat za stabilnost, prosperitet i pomirenje u regionu”, naglasio je ministar spoljnih poslova Mađarske, János Martonyi.
U tom je svjetlu sasvim sigurno najzapaženiji korak koji je načinila Hrvatska uz pomoć Evropske komisije i podršku mađarskog predsjedništva - okončani su pregovori o svim poglavljima od važnosti Briselu i evropskim članicama pri konačnom pozivu Zagrebu da se pridruži kao 28. članica Unije.
S tim u vezi su evropski šefovi država ili vlada pozvali Vijeće ministara EU da do kraja juna i formalno zaključi pregovore za Hrvatskom, što bi otvorilo prostor da se do kraja godine potpiše sporazum o pristupanju, a 1. jula 2013. godine zemlja konačno priključi Uniji.
Poljska će nastaviti sa podrškom regionu
Tako je i učinjeno, te se sada Zagreb može nadati da će i ostatak pristupnog kalendara ići kako je i planirano. Sve u svemu, iza nas je pola godine gdje Zapadni Balkan nije bio bačen na marginu, vjeruje i ambasador Bosne i Hercegovine pri EU, Osman Topčagić.
Zastave Poljske i EU u Varšavi - ilustracija
„Da, zaista je Mađarska dala visok prioritet proširenju Evropske unije, posebno Zapadnom Balkanu tokom svog šestomjesečnog predsjedavanja Evropskom unijom. Možemo reći i da su u velikoj mjeri i uspjeli – sa Hrvatskom koja završava pregovore, Srbijom, Crnom Gorom koje napreduju u ovom procesu i očekivanjem da se Bosna i Hercegovina priključi ovoj grupi država. Mađarska je ipak učinila mnogo za sam proces proširenja i za Zapadni Balkan. Očekivanja su, i tu su uvjeravanja koja dobivamo od naših sagovornika iz Poljske, da će i Poljska nastaviti sa visokim prioritetom za proširenje Evropske unije i sa podrškom, konkretno Bosni i Hercegovini, u ovom procesu“, kazao je Topčagić.
Sa svoje strane, Mađari ukazuju da još uvijek nisu otišli sa pozornice. Tvrde da završavaju rad na tek usvojenom paketu koji se tiče azila i imigracije i koji, uzgred, izaziva nove kontroverze i različita mišljenja, zavisno da li ga brane desne evropske vlade ili ga, zbog krutosti i nedorečenosti, napadaju nevladine organizacije.
Reklo bi se da će Poljaci, koji su od prije dva dana svečano preuzeli evropsko kormilo, imati malo vremena za opuštanje, tim prije što moraju razbiti podozrenje “starih” Evropljana da predsjedničko kormilo u rukama “novopečenih“ članica može biti pogubno po evropsku lađu.
Pored svih nedorečenosti i kontroverze kakvu je izazivalo mađarsko predsjedavanje Evropskom unijom, čini se da su u jednom uspjeli barem donekle ispuniti dato obećanje. Zapadni Balkan kao obećano polje interesovanja sa početka predsjedavanja dobio je, pri samom njegovom kraju, reklo bi se, kvalitetnu završnicu - zapadnobalkanski forum gdje su sa jedne strane stola sjedili šefovi diplomatija regiona, a sa druge sve njihove kolege - da se podsjete na davno obećanje da će se tranzicijski put svake od zapadnobalkanskih država završiti, prije ili kasnije, u evropskom društvu.
“Na polju spoljne politike vjerujem da je bio veliki uspjeh to što smo konačno prošlog ponedjeljka imali zapadnobalkanski forum. To je bio prioritet mađarskog predsjedavanja jer je riječ o poruci da sve te zemlje imaju evropsku perspektivu, što je ključni elemenat za stabilnost, prosperitet i pomirenje u regionu”, naglasio je ministar spoljnih poslova Mađarske, János Martonyi.
U tom je svjetlu sasvim sigurno najzapaženiji korak koji je načinila Hrvatska uz pomoć Evropske komisije i podršku mađarskog predsjedništva - okončani su pregovori o svim poglavljima od važnosti Briselu i evropskim članicama pri konačnom pozivu Zagrebu da se pridruži kao 28. članica Unije.
S tim u vezi su evropski šefovi država ili vlada pozvali Vijeće ministara EU da do kraja juna i formalno zaključi pregovore za Hrvatskom, što bi otvorilo prostor da se do kraja godine potpiše sporazum o pristupanju, a 1. jula 2013. godine zemlja konačno priključi Uniji.
Poljska će nastaviti sa podrškom regionu
Tako je i učinjeno, te se sada Zagreb može nadati da će i ostatak pristupnog kalendara ići kako je i planirano. Sve u svemu, iza nas je pola godine gdje Zapadni Balkan nije bio bačen na marginu, vjeruje i ambasador Bosne i Hercegovine pri EU, Osman Topčagić.
„Da, zaista je Mađarska dala visok prioritet proširenju Evropske unije, posebno Zapadnom Balkanu tokom svog šestomjesečnog predsjedavanja Evropskom unijom. Možemo reći i da su u velikoj mjeri i uspjeli – sa Hrvatskom koja završava pregovore, Srbijom, Crnom Gorom koje napreduju u ovom procesu i očekivanjem da se Bosna i Hercegovina priključi ovoj grupi država. Mađarska je ipak učinila mnogo za sam proces proširenja i za Zapadni Balkan. Očekivanja su, i tu su uvjeravanja koja dobivamo od naših sagovornika iz Poljske, da će i Poljska nastaviti sa visokim prioritetom za proširenje Evropske unije i sa podrškom, konkretno Bosni i Hercegovini, u ovom procesu“, kazao je Topčagić.
Sa svoje strane, Mađari ukazuju da još uvijek nisu otišli sa pozornice. Tvrde da završavaju rad na tek usvojenom paketu koji se tiče azila i imigracije i koji, uzgred, izaziva nove kontroverze i različita mišljenja, zavisno da li ga brane desne evropske vlade ili ga, zbog krutosti i nedorečenosti, napadaju nevladine organizacije.
Reklo bi se da će Poljaci, koji su od prije dva dana svečano preuzeli evropsko kormilo, imati malo vremena za opuštanje, tim prije što moraju razbiti podozrenje “starih” Evropljana da predsjedničko kormilo u rukama “novopečenih“ članica može biti pogubno po evropsku lađu.
