Na Haškom sudu (ICTY) počela je rasprava po pravilu 98 bis, predviđenom mogućanosti za obranu da zatraži oslobađanje klijenta na polovici suđenja po onim točkama optužnice za koje smatra da tužiteljstvo nije izvelo dovoljno dokaza.
U prvom dijelu trodnevne rasprave obrana Gorana Hadžića je zatražila oslobađanje po svih 14 točaka optužnice tvrdeći da optužba nije izvela nikakve dokaze koji bi ga povezivali sa zločinima iz optužnice, poput pokolja civila u Lovasu, zarobljenika iz vukovarske bolnice na Ovčari, ubijanju na Veleprometu....
„Nema osnove koja bi pokazala da je on znao da će se to dogoditi. Kako je on znao da će autobus sa zarobljenicima iz bolnice skrenuti za Ovčaru?“, argumentirao je branitelj Christopher Gosnell.
Obrana bivšeg premijera tzv.SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, a potom i predsjednika takozvane Republike Srpska Krajina (RSK), pobunjenog područja u Hrvatskoj (1991-1995), svalila je svu zapovjednu odgovornost nad zločinima na Jugoslavensku narodnu armiju (JNA) koja je navodno upravljala područjem tijekom sukoba.
Također poricalo se da je Hadžić vodio politiku protjerivanja i etničkog čišćenja građana nesrpske nacionalnosti prema udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) stvaranja Velike Srbije, na čijem je čelu bio srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, pozivajući se pri tom i na oslobađajuću presudu šefovima DB-a Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, kao članovima tog UZP-a prema optužnici.
Obrana je konstatirala kako je tužiteljstvo zbrojilo sve incidente ubijanja i prikazalo ih kao udruženi zločinački plan s kojima Hadžić navodno nije imao ništa.
Odgovor tužiteljstva na tvrdnje obrane, odnosno podsjećanje na dokaze koji pokazuju Hadžićevu ulogu u konkretnim zločinima iz optužnice – očekuje se u srijedu.
Zadnje haško suđenje počelo je u listopadu 2012.godine, tijekom kojeg je ispitano 81 svjedoka optužbe i uvedeno u dokaze preko 3.000 predmeta. Ukoliko se Hadžića ne oslobodi po svim točkama optužnice na polovici suđenja obrana će tijekom iduće godine početi sa svojim dokaznim postupkom.
U prvom dijelu trodnevne rasprave obrana Gorana Hadžića je zatražila oslobađanje po svih 14 točaka optužnice tvrdeći da optužba nije izvela nikakve dokaze koji bi ga povezivali sa zločinima iz optužnice, poput pokolja civila u Lovasu, zarobljenika iz vukovarske bolnice na Ovčari, ubijanju na Veleprometu....
„Nema osnove koja bi pokazala da je on znao da će se to dogoditi. Kako je on znao da će autobus sa zarobljenicima iz bolnice skrenuti za Ovčaru?“, argumentirao je branitelj Christopher Gosnell.
Obrana bivšeg premijera tzv.SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, a potom i predsjednika takozvane Republike Srpska Krajina (RSK), pobunjenog područja u Hrvatskoj (1991-1995), svalila je svu zapovjednu odgovornost nad zločinima na Jugoslavensku narodnu armiju (JNA) koja je navodno upravljala područjem tijekom sukoba.
Također poricalo se da je Hadžić vodio politiku protjerivanja i etničkog čišćenja građana nesrpske nacionalnosti prema udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) stvaranja Velike Srbije, na čijem je čelu bio srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, pozivajući se pri tom i na oslobađajuću presudu šefovima DB-a Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, kao članovima tog UZP-a prema optužnici.
Obrana je konstatirala kako je tužiteljstvo zbrojilo sve incidente ubijanja i prikazalo ih kao udruženi zločinački plan s kojima Hadžić navodno nije imao ništa.
Odgovor tužiteljstva na tvrdnje obrane, odnosno podsjećanje na dokaze koji pokazuju Hadžićevu ulogu u konkretnim zločinima iz optužnice – očekuje se u srijedu.
Zadnje haško suđenje počelo je u listopadu 2012.godine, tijekom kojeg je ispitano 81 svjedoka optužbe i uvedeno u dokaze preko 3.000 predmeta. Ukoliko se Hadžića ne oslobodi po svim točkama optužnice na polovici suđenja obrana će tijekom iduće godine početi sa svojim dokaznim postupkom.
