Primitivizam i govor mržnje jesu manje prisutni u hrvatskom političkom životu nego ranije, ali zahvaljujući stranci osuđenog ratnog zločinca Branimira Glavaša nisu nestali. Kada je u veljači ove godine Glavaš pušten iz mostarskog zatvora i posjetio Hrvatski sabor, na to je reagirao najistaknutiji političar srpske manjine u Hrvatskoj Milorad Pupovac, a to je pak izazvalo provalu uvreda i mržnje u istupima Glavaševog stranačkog kolege Dinka Burića.
Burić je optužio Pupovca za etnobiznis i kriminal, na što mu je zastupnik talijanske manjine, Furio Radin, kazao kako je upravo Burićevo ponašanje etnobiznis.
"Vaša agresija i vaš govor mržnje su oružje slabih jer nemate nikakve druge argumente. Bilo bi prelako da vam kažem da vi - koji živite od nacionalizma cijeli život - vi ste etno-biznismen. To je vaše oružje, to je sve što imate i ništa drugo", rekao je Radin.
Dodajmo kako ništa ne mijenja na stvari to što izgleda Burić mrzi sve redom, pa je, kao gradonačelnik gradića Belišće u Slavoniji, zbog nesporazuma oko plaćanja, zatvorio vodu susjednom Valpovu, gdje je na vlasti HDZ.
"Govor mržnje se preselio iz sabornice. Sportski tereni su dominantni, ali ako se držimo politike, onda stranke koje imaju taj nacionalni desni predznak su vrlo spremne na govor mržnje jer im je to kao neka vrsta domoljubne legitimacije", kaže o Buriću i sličnima Jaroslav Pecnik, osječki politički analitičar.
Među šampionima govora mržnje nema toliko HDZ-ovaca jer su za njih taj posao u Vukovaru obavili predstavnici Stožera za obranu hrvatskog Vukovara koji su razbijanjem dvojezičnih ploča na državnim institucijama u Vukovaru, sve dok HDZ nije tamo osvojio vlast, dodatno izneurotizirali javni prostor. Sada širenje netolerancije za njih odrađuju prosvjednici u šatoru pred Ministarstvom branitelja.
O govoru mržnje govorio je na obilježavanju Dana sjećanja na Holokaust Jom Hašoa predsjednik Židovske općine Zagreb, Ognjen Kraus, upozoravajući da se relativiziranjem Endehazije relativiziraju i žrtve stradale u zločinima iz tog vremena.
"Zabrinuti smo kada to dolazi od političara, a posebno kada se takve poruke prenose sa oltara, mjesta sa kojeg bi se trebala zagovarati tolerancija i ćuti univerzalna poruka suživota i ljubavi", ističe Kraus.
Sanja Sarnavka iz Kuće ljudskih prava i udruge B.a.b.e. krivicu za primitivizam i javnom prostoru dijeli između politike i medija, odnosno njihovih urednika i vlasnika. Netko je ipak krivlji.
"U prvom redu mislim da su najodgovorniji političari. Nasilje i način komunikacije u Saboru služi drugima kao primjer. Ako neko, ko se inače oslovljava kao uvaženi zastupnik ili uvažena zastupnica, prosipa nekakve jeftine petparačke dosjetke i vrlo grubo međusobno razgovaraju i vrijeđaju se, što onda ne bi mogli i drugi. Sa druge strane tu su i mediji u svakom slučaju. Recimo, da sam ja vlasnica ili urednica novina ili bilo kojeg medija, kod mene Mamić ne bi dobio ni jednu rečenicu, a kamo li nekakav prostor. Međutim sve je to uživanje medija jer misle da su zanimljivi u prenošenju što vulgarnijih i blesavijih rasprava", kaže Sarnavka.
"Zadnjih dvije-tri godine u hrvatskom društvu ima sve više primitivizma, pa ga onda naravno ima više i u medijima", ističe Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
"Mislim da su tome doprinijeli i novi mediji. Naravno Internet može trpjeti i više nego što može otrpjeti papir. Uvreda i neviđenog govora mržnje na pojedinim portalima je premnogo. Recimo Dnevno.hr se time služi svakodnevno. Tamo objavljuju nepostojeći ljudi koji se kriju iza pseudonima, pa ih je teško i tužiti, ako bi čovjek htio. Obično se na to mahne rukom, kao nije to novinarstvo i nije to vrijedno da se čovjek njima bavi, ali tako stvari idu dalje. Tako primitivci, nasilnici i lažovi idu dalje", dodaje Duka.
Hrvatsko novinarsko društvo ima i svoje Vijeće časti koja reagira na svako kršenje etičkog kodeksa, međutim sankcije koje ono izriče ograničenog su dometa. Zašto?
"Razlog je tome što je to samo novinarsko vijeće. Pokušali smo i osnovali smo Vijeće za medije, u kojem su i poslodavci međutim, to naprosto ne štima. Neka je greška bila u osnivanju. Osnovano je vijeće prije tri i po godine, ali ne radi i ono više nema smisla", konstatira Zdenko Duka.
Prema izvješću o radu što ga je novinarsko Vijeće časti pripremilo za prošlu skupštinu Hrvatskog novinarskog društva, od ljeta 2013. do ljeta 2014. uočen je i povećan broj prijava koje se odnose na izvještavanje o samoubojstvima, a osobito zabrinjava sve učestalija pojava pristranog i/ili diskriminatornog pisanja o pravima različitih manjina. To je bilo osobito zamjetno uoči održavanja referenduma o ustavnoj definiciji braka, te u vrijeme najava takozvanog Referenduma o ćirilici. Valja napomenuti da su u ozračju polariziranih tenzija novinari nerijetko te tenzije samo dodatno raspirivali.
Na primitivizam, odnosno neprihvatljivo i diskriminatorno izražavanje u javnom prostoru, upozorava i najnovije izvješće pučke pravobraniteljice Lore Vidović za prošlu godinu.
Sudovi su vodili 29 kaznenih postupaka povodom govora mržnje, od toga 20 zbog govora mržnje prema pripadnicima nacionalnih manjina. Kao posebne probleme izvješće ističe diskriminatorne sadržaje na Internetu i netolerantno ponašanje na nogometnim utakmicama.
Pučka pravobraniteljica ima i preporuke - među ostalim o dodatnom uključivanju sadržaja o neprihvatljivosti svih oblika diskriminacije, te sadržaja koji promiču toleranciju i uvažavanje različitosti u odgojno-obrazovne programe za djecu i mlade, o nužnosti nastavka edukacije policije o prekršajnoj i kaznenoj odgovornosti za djela vezana za govor mržnje, te druga kaznena djela i prekršaje povezane s diskriminacijom, i o nastavku educiranja novinara i urednika o ulozi medija u suzbijanju diskriminacije.
