Prekinuti izbori u Stocu i neodlučnost Centralne izborne komisije prijete da se pretvore u nešto više od onemogućavanja građanima da izaberu lokalnu vlast. Trenutno stanje prijeti da eskalira u pucanje po šavovima aktuelnih političkih saveza, prvenstveno HDZ-a BiH i SDA, kao i da se trajno označe teritorije koje su za jedne hrvatski prostor, a za druge mrvice na koje neće pristati.
Od rata na ovamo Stolac je podijeljen grad. Hrvati i Bošnjaci već decenijama žive jedni pored drugih. Škole su podijeljene, a i druge institucije u gradu funkcionišu tek na nivou do kog moraju. Tešku ratnu prošlost zamijenila je mučna sadašnjost i besperspektivnost za koju, sve do prekida glasanja zbog očito međunacionalnog incidenta, niko nije želio čuti.
Ni danas to nije fokus zanimanja, kako domaćih tako međunarodnih aktera. Cilj je obilježiti teritoriju kao trajno nečiju. Kao čiju bi je vidio izjasnio se Dragan Čović.
„Ovaj prostor će uvijek biti prostor posebne skrbi hrvatske politike u BiH. Bez želje da ikoga povrijedim ovo ću uvijek doživljavati kao hrvatski prostor. Dobro došao je svatko da živi kao prijatelj u jednom suživotu“, kazao je Čović
Dan poslije, u zaštitu Hrvatima, ali i Čovićevog stava pristigla je i delegacija iz Hrvatske. Ne sačekavši da se Centralna izborna komisija očituje i donese odluku o tome hoće li ponoviti izbore, visoka delegacija susjeda iz EU, poslala je jasnu poruku
„U hrvatskom državnom interesu je da BiH bude stabilna, da Hrvati u njoj budu ustavotvoran i ravnopravan narod. Ovim dolaskom pokazujemo da skrbimo o Hrvatima u BiH i da ćemo ih zaštititi“, poručio je Miro Kovač, ministar vanjskih i europskih poslova.
Dajući podršku kandidatu koji je učestvovao u incidentu, Salmiru Kaplanu, i mahom bošnjačke su političke partije poslale poruku da bitka još traje, na istoj nacionalnoj matrici na kojoj i HDZ vlada u tom gradu. Predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović ocjenjuje:
„Naime, u Stocu vlast HDZ bez prekida traje od prvih demokratskih izbora 1990. godine. Već 26 godina. U ratnim godinama u Stocu je izvršeno brutalno etničko čišćenje Bošnjaka, Srba i ostalih građana. Mir u Stocu nije donio pravdu. Za pravdu su se povratnici u Stolac morali iz godine u godinu boriti, od prava da ograde zgarišta svojih domova, pa do prava da se mogu barem nadati izbornoj pobjedi svoga kandidata za načelnika.“
O tome koliko u stvari i jedni i drugi štite interese svojih naroda u Stocu najbolji je pokazatelj kako ljudi tamo žive kad nisu u fokusu interesa političkih elita, podcrtava novinarka magazina Start BiH Rubina Čengić.
„Stolac spada u tri najsiromašnije opštine u Bosni i Hercegovini i niko iz vrha političkih partija u protekle četiri godine nije otišao u Stolac da pita kako se tamo živi, treba li tamošnjem načelniku neka pomoć. A sad, kad je nastala jedna vrlo složena situacija oko izbora, sad su odjednom tamo svi došli. Ovi politički sukobi, kojima sad svjedočimo, između dvije političke partije koje su partneri na svim nivoima, koje jako podržavaju jedni druge, koji nas vode u Evropu, pokazuju samo da je to tako jedno nepovjerenje, da je to tako jedna pljačka i jezikom ulice rečeno – trka oko hodžinog dušeka. Pokušava se staviti kontrola i na to malo jada od budžeta u Stocu i pokazuje se da političari u Bosni i Hercegovini apsolutno ne vode računa o ljudima koji žive na određenom prostoru kojim oni žele da zagospodare. Ono što u budućnosti možemo gledati, čega se ja bojim, jesu nove političke komplikacije koje će iz Stoca prenijeti na više nivoe vlasti, ali – ovo nije sukob običnih ljudi. Ovo je sukob političkih elita.“
U međuvremenu Policijska uprava Čapljina je podnijela Kantonalnom tužilaštvu u Mostaru tri izvještaja protiv 11 osoba, među kojima je kandidat za načelnika Salmir Kaplan, ali i članovi Inicijative za Stolac, zbog “neredapovezanih sa glasanjem na lokalnim izborima”. Saopšteno je i kako su tom prilikom “zbog krađe i uništavanja glasačkih materijala, te fizičkih napada na članove izborne komisijeizbori prekinuti, osim na tri glasačka mjesta.”
Podjela očito seže još dalje, pa je dotakla i CIK koja je pod političkim pritiskom ostala u raskoraku i bez konsenzusa o ponavljanju izbora. Pa i to po nacionalnom ključu, kaže nekadašnji član CIK- a Vehid Šehić.
„Ovo što se dešava da se maltene dijele po entitetskoj, pa i nacionalnoj osnovi sigurno da ruši kredibilitet CIK kao i drugih institucija u ovoj državi. Ja bih želio da CIK bude nezavisno tijelo koje je odgovorno za zakonitost provođenja izbornog procesa, da se zaboravi bilo kakav pritisak. Jedino izborni zakon može imati pritisak na njih. Sve ovo ostalo je nekorektno i od političkih stranaka ili bilo koga.“
Tako već odavno nije važno koga za načelnika žele građani, već što bi Hercegovci rekli „čija je reda“.
Facebook Forum