Politički analitičar Stevo Muk u intervjuu govori o problemima koji mogu pratiti potpisivanje Sporazuma o slobodnim izborima između vlasti i dijela opozicije, uticaju međunaordnog faktora na čitav proces, kao i o očekivanjima od izborne kampanje koja će uslijediti.
RSE: Gospodine Muk, prema najavama učesnika u pregovorima oko Sporazuma o fer izborima potpisivanje tog dokumenta čini se izvjesnim. Da li očekujete probleme u primjeni Sporazuma?
Muk: Ja mislim da, kako akteri parlamentarnog dijaloga nijesu lako došli do samog Sporazuma, tako neće ni lako, ni brzo doći do primjene tog dokumenta. Mislim da će, s obzirom da je riječ o sasvim novom dokumentu i uređenju odnosa, između političkih aktera biti teško i komplikovano da se taj Sporazum u praksi primjeni. To, sa jedne strane, zavisi od dobre pripreme i kapaciteta različitih aktera, zavisi od političke volje koja će se u primjeni Sporazuma pokazati, djelimično pokazati, a u nekim segmentima, možda, i neće. Takođe zavisi i od nastavka uticaja domaćih i međunarodnih aktera i prema Vladi i prema opoziciji u pravcu kvalitetne primjene Sporazuma.
RSE: Utisak je da postoji snažan pritisak međunaordnog faktora na obje pregovaračke strane da do dogovora dođe. Koje su dobre a koje loše strane tog pritiska?
Muk: Sada je očigledno da je u prethodnih mjesec dana, od kada je formalno završen parlamentarni dijalog pa do trenutka kada se očekuje potpisivanje Sporazuma, bio uključen jedan broj aktera iz međunarodne zajednice, ali, na žalost, na jedan netransparentan način. Za razliku, recimo, od Makedonije gdje je učešće EU preko specijalnog predstavnika, ali i drugih aktera iz međunarodne zajednice, bilo je prilično transparentno i formalizovano.
No, bilo kako bilo, ja mislim da je to manji problem. Da je mnogo važnije što se i uz pomoć tih aktera došlo do Sporazuma i što smo danas bliže potpisivanju tog dokumenta. Ja to vidim kao pozitivan prilog procesu evropskih integracija i uopšte uključenja međunarodnih partnera kako bi se došlo do jedne stabilizacije političkih prilika, izašlo iz političke krize i došlo do onoga što je javni interes, a to je održavanje fer i demokratskih izbora u Crnoj Gori. Vjerujem da će se ta vrsta nadzora i monitoringa nastaviti sa različitih strana, u većoj ili manjoj mjeri, u pokušaju da se doprinese da taj sporazum ne ostane samo mrtvo slovo na papiru.
RSE: Kakvu izbornu kampanju očekujete s obzirom na veoma zategnute odnose političkih konkurenata, sada govorim i na relaciji opozicija-vlast, ali i unutar same opozicije?
Muk: Biće to, sigurno, vrlo interesanta, nova i zahtjevnija izborna kampanja, prije svega, za opozicione subjekte koji će imati svoje predstavnike u ovoj Vladi izbornog povjerenja. Mislim da će to biti jedan sasvim novi kontekst i pozicija od one koju su do sada imali. To će biti jedan veliki izazov za predstavnike opozicije da svoju kampanju sada iz jedne drugačije pozicije artikulišu na efikasan i atraktivan način. Mislim da je njima i do sada bila potrebna drugačija i kvalitetnija komunikaciona strategija. To je jedan dio priče, a drugi su odnosi između opozicionih subjekata. Tu, prije svega, mislim na Demokratski front kao radikalnog protivnika koncepta koji promoviše politički dijalog i sporazum sa jedne strane, sa druge strane dvije partije, SNP i Demokrate, koje su negdje na pola puta i trećeg dijela opozicije koji aktivno učestvuje u dijalogu.
Kada bih mogao nešto da preporučim opoziciji – to bi bio pakt o nenapadanju u toku kampanje, ali imajući u vidu sve što se dešavalo, mislim da je teško u to povjerovati i da će to svakako biti nešto što će obilježiti kampanju koja slijedi.
